Najčešća pitanja za pravno savjetovalište

Najčešća pitanja za pravno savjetovalište

Poštovani,
Živim u izvanbračnoj zajednici, rodila sam dijete i stavila da nosi prezime nevjenčanog supruga. Međutim sada problemi dolaze, on je završio u zatvoru, a kćer nosi njegovo prezime. Da li bih ja mogla njoj dodati još svoje prezime kako više ne bih imala problema na granici, bez obzira sto im pokažem rodni list..
Pomozite, šta da radim ?????

Zakonom o osobnom imenu (Narodne novine 118/12) uređuje se postupak određivanja i promjene osobnog imena hrvatskih državljana.
Osobno ime maloljetnog djeteta čiji roditelji nisu u braku, promijenit će se na zahtjev roditelja kod kojega dijete živi ili kojemu je povjereno sukladno pravomoćnoj sudskoj odluci, uz suglasnost drugog roditelja.
U slučaju nepostojanja suglasnosti drugog roditelja nadležni centar za socijalnu skrb će na zahtjev roditelja koji traži promjenu osobnog imena, utvrditi je li zatražena promjena osobnog imena u interesu djeteta. Rješenje nadležnog centra za socijalnu skrb roditelj će priložiti zahtjevu za promjenu osobnog imena djeteta.
Suglasnost nije potrebna kad prebivalište drugog roditelja nije poznato ili kad je lišen roditeljske skrbi ili potpuno lišen poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti određeno da ne može poduzimati radnje koje se tiču osobnih stanja.
Za promjenu osobnog imena maloljetnom djetetu starijem od 10 godina potreban je njegov pristanak.
O zahtjevu za promjenu osobnog imena rješava nadležni ured državne uprave u županiji odnosno Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba prema prebivalištu podnositelja zahtjeva.
Rješenje o promjeni osobnog imena dostavlja se odmah po njegovoj izvršnosti nadležnom matičnom uredu radi upisa u maticu rođenih. Nakon izvršenog upisa promjene osobnog imena u matici rođenih, matičar je dužan dostaviti obavijest o promjeni osobnog imena tijelima koja vode evidencije o građanima.

Poštovani,

Interesira me procedura za naplatu dospjelih, ali neisplaćenih rata alimentacije, od osobe koja je bila državljanin RH i BiH, ali je pobjegla u Njemačku, te više nema RH državljanstvo, nego koliko mi je poznato BiH državljanstvo. Ne znam da li ima Njemačko državljanstvo, no pretpostavljam da ima s obzirom da tamo živi i ima drugu obitelj. U BiH ima rodbinu, koja taji njegove kontakt podatke, no poznato mi je da je posjedovao nekretninu koju je prepisao na svoju majku, u BiH, te da u Njemačkoj ima drugu suprugu i još dvije kćeri, a tek sam nedavno saznao u kojem je gradu u Njemačkoj. Postoji presuda o razvodu braka i visini alimentacije, iz 1995. godine, koja zapravo nikada nije stizala, nego je povremeno slao pakete sa nekom odjećom i obućom. Rođen sam 1991, te postao punoljetan 2009 i ne znam da li još uvijek mogu naplatiti zaostatke alimentacije. Ako može neki savjet ili pomoć hvala puno.

Člankom 235. Zakona o obveznim odnosima propisano je kako zastara za potraživanja pojedinih neisplaćenih rata uzdržavanja ne teče između roditelja i djece dok traje roditeljska skrb. Međutim, kako roditeljska skrb prestaje kada dijete postane punoljetno i stekne poslovnu sposobnost, u odnosu na zastaru potraživanja pojedinih neisplaćenih rata uzdržavanja punoljetnog djeteta, primjenjuje se odredba članka 226. Zakona o obveznim odnosima kojim je propisano da zastara za naplatu pojedinih neisplaćenih rata za uzdržavanje nastupa za tri godine. Za Vaš konkretan slučaj bitno je napomenuti da punoljetna djeca imaju pravo na uzdržavanje samo u sljedećim zakonom predviđenim slučajevima:
a) da se dijete školuje, te da redovito i uredno ispunjava svoje obveze, ili
b) da je punoljetno dijete završilo obrazovanje, a ne može se zaposliti, ali najviše do godine dana od prestanka redovnog školovanja, ili
c) da je punoljetno dijete nesposobno za rad zbog bolesti, mentalnog ili tjelesnog oštećenja.
Dakle, ako ste punoljetni i nije ispunjen barem jedan od navedenih zakonskih uvjeta nemate pravo na uzdržavanje.

poštovani,
htjela bi vas pitati za nekoliko pravnih savjeta, ali prvo da vam pokušam objasniti u kakvoj smo situaciji. Živim s bebicom od 6.mj. u Zagrebu, imamo svoj stan, podrumski stan od 17m2, nas dvije smo same, njenog tatu nisam ni htjela u rodni list upisivati tako da alimentaciju nemam od koga tražiti (to sam znala kad sam zatrudnila, ali eto sam je rodila bez obzira na to). Ja nemam bake, dide, roditelje,
u Zagrebu nikog ne poznam osim patronažne sestre koja nam tu i tamo na kratko dođe i skuplja mi robicu za malenu. Nekoliko prijatelja šta sam imala, sve sam ih izgubila kad sam rekla da ću roditi bebu. Tako da smo nas dvije same 24/7. Bebica se vodi kao neurorizično dijete, krajem mjeseca krećemo na Goljak na vježbe. Naša trenutna primanja su porodiljna naknada 1663kn i dječji 344kn. Naše režije mjesečne iznose nekih 1400kn mjesečno. Oko 600-700kn nam je struja, a holding oko 800kn jer eto pričuva je dosta visoka i susjedi troše vodu kao ludi, pa nam je samo voda 400kn mjesečno a zgrada je napravljena tako da se brojila, navodno, ne mogu odvojiti tako da ja ne plaćam holding svaki mjesec jer jednostavno nemam odakle, trenutno imam preko 3000kn duga.Ono što mene zanima, kakva prava i pomoći nas dvije možemo ostvariti kad u 7mj. istekne porodiljna naknada? Ja ću pisati zahtjeve za jaslice iako oni traže potvrdu o zaposlenju koje ja nemam. Nemam radnog iskustva, završila sam srednju za fotografe, koji god posao da tražim moći ću raditi isključivo kad i jaslice, znači pon-pet jutarnje smjene, česta bolovanja… ja ne znam kako i kakav to posao ću naći… pod uvjetom da uopće jaslice dobijem s obzirom da apsolutno nikoga ne poznam. Čula sam da mogu tražiti veći dječji plus još godinu dana porodiljnog s obzirom da je kćerkica neurorizično dijete. ali kome god da se obratimo sva vrata su nam zatvorena. Na hzzo su rekli da dječji ostaje koliki je, a u czss su rekli da ćemo od njih dobivati 400kn/mj. Da li je to moguće, pa kako ćemo živjeti od 700kn/mj.? Možete li nas uputit negdje, dati nam savjet nekakav? Kakva je to komisija gdje se možemo s nalazima neuropedijatra obratiti?Hvala vam na vašem vremenu i nadamo se što skorijem odgovoru.

Sustav rodiljnih i roditeljskih potpora detaljno je opisan na web stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (link: http://www.hzzo.hr/rodiljne-i-roditeljske-potpore). Također, uz ovaj dopis priložena Vam je i vrlo pregledna shema rodiljnih i roditeljskih potpora.
Međutim, postojeći sustav rodiljnih i roditeljskih potpora nije dovoljan u slučaju kada samo jedan roditelj sudjeluje u podmirenju troškova djeteta, a pogotovo kada je taj roditelj nezaposlen, zbog čega Vaša odluka da ne imenujete oca djeteta prilikom upisa u maticu rođenih ne predstavlja odgovorno roditeljstvo.
Naime, u interesu djeteta je da zna tko mu je otac, jer utvrđivanjem činjenice tko je otac djeteta, između djeteta i oca nastaje niz relevantnih pravnih posljedica i učinka (u prvom redu pravo i dužnost roditelja da skrbi o djetetu, uključujući dužnost roditelja da uzdržava dijete, pravo djeteta da nasljeđuje imovinu svojih roditelja itd.)
Pravni sustav ne može prisiliti majku da navede ime oca djeteta, međutim, kako je interes djeteta da zna za svoje podrijetlo primaran u odnosu na Vaše interese, potrebno je da matičaru izravno ili putem centra za socijalnu skrb navedete podatke o ocu djeteta.
U slučaju kada osoba koju ste naveli kao oca djeteta ne želi dobrovoljno priznati očinstvo potrebno je podnijeti tužbu radi utvrđivanja očinstva i uzdržavanja djeteta. Tužbu možete podnijeti općinskom sudu prema mjestu prebivališta djeteta ili na čijem području prebivalište ima osoba čije se očinstvo utvrđuje.
U parnicama radi utvrđivanja očinstva potrebno je provesti medicinsko vještačenje. Predujam za troškove vještaka isplaćuje se iz sredstava suda. Konačnu odluku o troškovima sud donosi u presudi kojom odlučuje o tužbenom zahtjevu vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka. Konkretno, u slučaju da uspijete s tužbenim zahtjevom troškove vještačenja snosi tuženi, u slučaju da je tužba neosnovana sud odlučuje o troškovima prema okolnostima slučaja (npr. imovinsko stanje tužitelja i druge relevantne okolnosti konkretnog slučaja).
U postupcima radi utvrđivanja očinstva besplatnu pravnu pomoć pruža Hrvatska odvjetnička komora. Potpune informacije o besplatnoj pravnoj pomoći možete dobiti na internetskim stranicama Hrvatske odvjetničke komore ili telefonski. Telefonski broj Komore je 01 6165200.

Molim da mi odgovorite na pitanje. U tijeku je postupak za opoziv uvjetne osude zbog neplaćanja alimentacije. Dijete je u međuvremenu postalo punoljetno. Da li punoljetno dijete može dati punomoć majci da je zastupa u tom postupku ili ono osobno mora biti prisutno na ročištu?
Unaprijed hvala

Punoljetne osobe u parničnom postupku mogu poduzimati radnje osobno ili preko punomoćnika. Fizičku osobu kao stranku u svojstvu punomoćnika može zastupati odvjetnik. Osim odvjetnika mogu ga u svojstvu punomoćnika zastupati i srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili bračni drug, ako je punomoćnik poslovno sposoban i ne bavi se nadripisarstvom.
Za razliku od zakonskog zastupnika, kao što je to npr. slučaj kada roditelj zastupa maloljetno dijete, punoljetna stranka mora punomoćniku izdati punomoć za zastupanje.
Ako stranka u punomoći nije pobliže odredila ovlaštenja punomoćnika, punomoćnik koji nije odvjetnik može, na temelju takve punomoći obavljati sve radnje u postupku, ali mu je uvijek potrebno izričito ovlaštenje za povlačenje tužbe, za priznanje ili odricanje od tužbenog zahtjeva, za zaključenje nagodbe, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka za prenošenje punomoći na drugu osobu i za podnošenje izvanrednih pravnih lijekova.
Bitno je naglasiti da punomoćnik koji nije odvjetnik može podnijeti reviziju u ime stranke samo ako ima položeni pravosudni ispit.
Dakle, majka može na temelju punomoći zastupati punoljetno dijete.