Odgovori pravnika

Da li Fina ima pravne osnove zadržati ovršenu dječju alimentaciju na 60 dana?
Da li Fina pravne osnove zadržavati ovršenu dječju alimentaciju na 60 dana? Dakle, novac je skinut sa računa oca djeteta ali ja ne mogu do njega. Naime, oni se pozivaju na ovršni zakon čl.209. st7., iz kojeg je očito kako je napisan za pravne subjekte. Radi se o privremenoj mjeri uzdržavanja do okončanja postupka za uskraćeno uzdržavanje. Presuda je pravomoćna i ovršna.
Ionako već 3 mjeseca čekamo tu alimentaciju a sada je moramo čekati još 2 mjeseca. Nitko ne pita od čega živi to dijete. Otac ne želi plaćati na dalje jer kaže da sam ga ionako ovršila.
Fina nam je “ukrala Božić”

Odgovor
Pravna osnova je čl. 206. Ovršnog zakona. U postupku prisilne naplate FINA daje nalog banci za zapljenu novčanih sredstava. U roku od 60 dana od dana kada je osnova za plaćanje uz zahtjev za izravnu naplatu dostavljena FINI ovršenik ima mogućnost reagirati i podnijeti sudu prijedlog za donošenje rješenja o odgodi prijenosa, odnosno rješenja kojim se pljenidba i prijenos proglašavaju nedopuštenim. Ako Fina u tom roku ne zaprimi niti jedno od prethodno navedenih rješenja, dati će nalog banci za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava s računa ovršenika na račun koji je određen u zahtjevu za izravnu naplatu./trx_toggles_item]

Od kada teče zastara potraživanja alimentacije?
Situacija je sljedeća. Prije 10 godina, dakle dok sam ja imala 11 godina, moj brat 2, a seka nekoliko mjeseci, otac nas je napustio i ostali smo sa majkom. Majka se za nas brinula, odgajala nas i sve što nam je u životu bilo potrebno – pružila nam je. Otac nas je u tih 10 godina posjetio svega 5 puta. Za djecu nije doprinosio, nije pitao za njih iako mu je bila i alimentacija određena. Majka je primala tri godine uzdržavanje za djecu, 50 % od iznosa alimentacije koja je bila ocu određena. Sada se otac pojavio, i nije da se kaje zbog svega što nam je učinio, bahat je i uvjeren da njemu nitko ništa ne može. Ono što mene zanima je, da li ja kao punoljetna osoba sa svojih 21 godinu, mogu tužiti oca zbog ne plaćanja alimentacije svih tih godina? Kakva su moja prava u tom pogledu?

Odgovor

U konkretnom slučaju radi se o ovrsi potraživanja koja proistječu sudskom odlukom utvrđene obveze ovršenika da doprinosi za uzdržavanje svoje (tada) malodobne kćeri, podnositeljice ustavne tužbe.

Člankom 235. točkom 2. Zakona o obveznim odnosima (prije članak 381. točka 2.) propisano je da zastarijevanje ne teče između roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo.

Člankom 233. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima (prije članak 379. stavak 1.) propisano je da tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom zastarijeva za deset godina, a ako je riječ o povremenima tražbinama koje proistječu iz takve odluke zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja.

Dakle, u konkretnom slučaju zastarijevanje u odnosu na Vaša potraživanje počelo je teći od dana kada ste postali punoljetni jer je tada prestalo roditeljsko pravo, a zastara iznosi tri godine od dospjelosti svakog pojedinog potraživanja.

Što se tiče Vašeg brata i sestre, budući su oni maloljetni roditeljsko pravo još uvijek traje zbog čega u odnosu na njihova potraživanja zastara ne teče.

Uzimajući u obzir naprijed navedeno morate protiv Vašeg oca podnijeti nadležnom sudu prijedlog za ovrhu temeljem pravomoćne sudske presude kojom je određena obveza uzdržavanja i to Vi osobno, a Vaš brat i sestra zastupani po majci kao zakonskom zastupniku.

U postupcima radi uzdržavanja maloljetne djece Hrvatska odvjetnička komora osigurati će Vam besplatnog odvjetnika. Da bi ostvarili to pravo potrebno je da zakonski zastupnik maloljetnog djeteta Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagrebu, Koturaška 53 dostavi:

– molbu za imenovanje punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu u kojoj treba navesti za kakav postupak se traži punomoćnik (radi utvrđivanja uzdržavanja, ovrhe uzdržavanja ili povišenja uzdržavanja) i imena djece o čijem se uzdržavanju radi,

– fotokopiju rodnog lista ili domovnice zakonskog zastupnika i djeteta.

Detaljne upute o ostvarivanju ovog prava možete dobiti u Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagreb, Koturaška 53, tel.: 01 6165 200 i na web stranici www.hok-cba.hr./trx_toggles_item]

Isti je koeficijent, a plaća se mijenja kako to?
Imam upit vezan za isplatu dohodka, naime u firmi u kojoj radim često je promijenjena satnica i šef nam ne zna objasniti, odnosno kaže da imamo uvijek istu plaću. Pa Vas ja pitam kako je moguće da je za 6.mj satnica 38.65, za 7 mj.36.90, za 8.mj 35.29 i kako je moguće da je uvijek ista plaća kad znam da je finalni broj sati iz mjeseca u mjesec različit i ovisi o broju radnih dana. Mene sad zanima ako imam uvijek isti koeficijent i radim sve dane osim nedjelje, odnosno radim 40 sati tjedno, kako to da mi se mijenja satnica iz mjeseca u mjesec i naravno jedan mjesec je plaća ccc 200 kn viša, pa ccc 180kn niža itd. U firmi u kojoj radim ne možemo imati razgovor sa pravnicima, a šef samo kaže nije ti manja plaća ne kužiš ti to, uvijek je ista.

Odgovor

Poslodavac kojega obvezuje kolektivni ugovor ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenoga kolektivnim ugovorom.

Ako osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, dužan ih je utvrditi pravilnikom o radu.

Ako plaća nije određena na jedan od naprijed navedenih načina, a ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih bi se ona mogla odrediti, poslodavac je dužan isplatiti radniku primjerenu plaću.

Pod primjerenom plaćom smatra se plaća koja se redovito isplaćuje za jednaki rad, a ako takvu plaću nije moguće utvrditi, onda plaća koju odredi sud prema okolnostima slučaja.

Člankom 85. stavkom 1. Zakona o radu je propisano da je poslodavac dužan, najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.

Suprug ne želi izaći iz kuće
Ja i suprug smo se razveli. Kuća i zemljište je 1/1 u mom vlasništvu (plac sam kupila prije braka a kuću smo sagradili za vrijeme braka sa kreditom koji ja otplaćujem). On živi u toj kući. Imamo dvoje djece maloljetne, koja žive sa mnom. On ne želi izaći iz kuće dok mu ne isplatim njegov dio, smatram da je njegov dio manji od onoga što traži tako da se ne možemo dogovoriti. Zanima me da li tu nekretninu, s obzirom da je vlasnički 1/1 na meni mogu prepisati našoj djeci?

Odgovor

Ukoliko ste u zemljišnim knjigama upisani kao vlasnik predmetne nekretnine možete ugovorom o darovanju darovati nekretninu svojoj djeci, međutim, ta okolnost nije od utjecaja na osnovanost eventualnog tužbenog zahtjeva Vašeg bivšeg supruga protiv Vas radi povrata iznosa na ime njegovog ulaganja u predmetnu nekretninu za vrijeme trajanja braka.

Godišnji odmor roditelja s kojim živi dijete i prihodi od imovine djeteta...

Prema telefonskom razgovoru od 13.07.2016. godine obraćam Vam se sa zamolbom da mi pomognete savjetom u mojoj nastaloj situaciji kao samohranom roditelju. Da Vas podsjetim radi se o susretima i korištenju godišnjih odmora. Prema presudi je određeno da otac ima pravo na susrete kontinuirano 10 dana u srpnju i 10 dana u kolovozu, pošto u presudi nije naveden moj godišnji, da li imam i ja toliko dana u svakom mjesecu ili ostatak, kada je dijete sa mnom moramo biti doma kako bi on mogao viđati dijete. I drugo pitanje: Kći je imala je povredu na izletu te je za istu dobila odštetu u ukupnom iznosu od 5.000,00 kn, koju je otac podigao i potrošio, o tome je obavješten CZSS koji ga poziva da sredstva vrati dok on to još nije učinio i vrlo je upitno da li će uopće to vratiti. Što mogu učiniti da vrati novce. Ukoliko Vam bilo kakva informacija ili dokument treba stojim na raspolaganju.

Unaprijed se zahvaljujem.

Odgovor

Susreti i druženja djeteta s roditeljem s kojim dijete ne živi moraju se odvijati na način kako je to određeno sudskom odlukom, to znači da ste dužni ocu djeteta omogućiti susrete svaki drugi vikend, odnosno svaki drugi utorak i srijedu. Ukoliko želite izmijeniti način i viđenja to možete učiniti samo sporazumno u dogovoru s ocem djeteta.

Što se tiče drugog pitanja Obiteljski zakon propisuje kako se prihodi od imovine djeteta mogu se koristiti samo za uzdržavanje djeteta. Imovina djeteta se može otuđiti samo ako roditelji nemaju dovoljno vlastitih sredstava za djetetovo uzdržavanje, liječenje ili obrazovanje, a sredstva za to ne mogu se osigurati na drugi način.

Jedan roditelj ne može bez suglasnosti drugog roditelja zastupati dijete u vezi s njegovom vrjednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima.

Ako roditelj koji zastupa dijete u vezi s njegovom vrjednijom imovinom ne može pribaviti pisanu suglasnost drugog roditelja, sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta ili roditelja odlučiti koji će od roditelja u toj stvari zastupati dijete.

Sud može radi zaštite imovine i imovinskih prava djeteta u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili centra za socijalnu skrb donijeti rješenje kojim se jedan ili oba roditelja lišavaju prava na upravljanje djetetovom imovinom i prava na zastupanje djeteta u imovinskim stvarima te taj dio roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ili drugoj osobi na određeno ili neodređeno vrijeme ili u odnosu na određenu stvar ili posao. Sud može radi zaštite imovine i imovinskih prava djeteta u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili centra za socijalnu skrb odrediti mjere osiguranja na imovini roditelja. Mora tražiti izmjenu presude, a prije toga provesti miran postupak pred centrom. Stranke obvezuje pravomoćna presuda.

Ovrha radi predaje djeteta...

Imam jedno pitanje, imam dijete od 4 godine i već dva mjeseca ne želi ići kod oca, kaže ocu da NE ŽELI IĆI, DA MU NIJE LIJEPO KOD NJEGA, DA GA SE BOJI, uopće ga ne želi čuti. Prema pravomoćnoj sudskoj odluci otac ima pravo viđanja djeteta svaki utorak i četvrtak i svaki drugi vikend. Kada otac dolazi po dijete one mene konstantno maltretira i omalovažava. Sve sam to uredno prijavila CZSS Rijeka, ali nisu ništa po tome napravili. Jedino što je žena koja radi u CZSS naručila dijete kod psihologa u KBC Rijeka – Kantrida, ali tek za 9 mj. Sada mi otac prijeti da će napraviti ovrhu na presudu, pa me zanima šta to znači? Ikako postupiti po tom pitanju?

Odgovor

Na temelju odluke suda o susretima i druženja djeteta s roditeljem s kojim dijete ne živi može se odrediti i provesti ovrha radi predaje djeteta. U tom slučaju sud će odrediti rok za predaju ili će naložiti da se dijete preda odmah. Prijedlog za ovrhu može podnijeti roditelj s kojim dijete ne živi, ali i centar za socijalnu skrb. Sud će, nakon što ocijeni sve okolnosti slučaja, odrediti ovrhu oduzimanjem djeteta ili izricanjem i provođenjem novčanih ili zatvorskih kazni protiv osobe koja protivno nalogu suda odbija predati dijete ili poduzima radnje s ciljem njegova skrivanja ili onemogućivanja provođenja odluke. Kad je odlukom suda naloženo da se dijete preda odmah, odluka o ovrsi mora se roditelju od kojeg treba oduzeti dijete predati prilikom poduzimanja prve ovršne radnje. Ako ta stranka ne bude nazočna oduzimanju djeteta, odluka će joj se dostaviti naknadno. Odsutnost osobe kojoj treba oduzeti dijete ne sprječava provođenje ovršnih radnji. O vremenu i mjestu poduzimanja ovršnih radnji radi oduzimanja djeteta sud će po pravilima o osobnoj dostavi obavijestiti roditelja kojem treba predati dijete, a može pozvati i centar za socijalnu skrb da bude nazočan provođenju ovrhe.

U tijeku ovršnog postupka sud će nastojati u najvećoj mogućoj mjeri zaštititi dijete, međutim, po prirodi stvari ovaj ovršni postupak je vrlo neugodan za dijete i svakako bi ga trebalo izbjegavati. Dok god postoji pravomoćna odluka o susretima i druženju dijeteta s roditeljem s kojim ne živi dužni ste se iste pridržavati. Ukoliko smatrate da postoje okolnosti zbog kojih bi tu odluku trebalo promijeniti pokrenite postupak radi promjene te odluke, prvo pred centrom za socijalnu skrb, a potom po potrebi i sudski postupak radi izmjene odluke o susretima i druženju.

Moje dvije kćeri primaju alimentaciju od oca...

Moje dvije kćeri primaju alimentaciju od oca. Jedna kćer je na prvoj godini fakulteta, dok druga nije nastavila daljnje školovanje, tj. nije upisala fakultet. Godina dana od završetka njene srednje škole je protekla u lipnju prošle godine. Međutim, alimentacija je i dalje bila uplaćivana jer se je skidala trajnim nalogom s očeve plaće. Sada je ona dobila tužbu od oca za povrat iznosa alimentacije uplaćivane od 6. mjeseca. Ljubazno Vas molim za savjet što je najbolje napraviti. Dali ona uopće ima ikakve šanse za dobiti taj postupak ili nema? Naime, strah me je da će, osim iznosa alimentacije, morati platiti i troškove suda i njegovog odvjetnika ukoliko spor dobije on. Nezaposlena je kćer, ukoliko to ima nekakvo značenje.
Također, pretpostavljam da bi se po prestanku očeve obveze za plaćanjem alimentacije za nju, tužbom mogla povećati i obveza za plaćanje alimentacije za drugu kćer koja je upisala fakultet. Ovo naravno ne bismo napravili da on nije sada tužio kćer za povrat, no zanima me dali je moguće tijekom ove njegove tužbe, da sud to uzme u obzir i da se onda nekako prebije iznos koji je preplatio kćer koja nije nastavila školovanje i iznos veće alimentacije koju bi trebao plaćati za kćer koja je upisala fakultet? Vrlo mi je ovo sve nepoznato, te se nadam da ćete razumijeti moj upit.

Unaprijed zahvaljujem. S poštovanjem,

Odgovor

Člankom 210. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da su roditelji dužni godinu dana nakon školovanja uzdržavati punoljetno dijete koje je završilo školovanje, a ne može se zaposliti. U konkretnom slučaju sud će donijeti odluku kojom se obveza uzdržavanja ukida od dana podnošenja tužbe, uz obvezu tužene da tužitelju nadoknadi troškove postupka. Zahtjev Vašeg drugog punoljetnog dijeteta radi povišenja iznosa uzdržavanja ne može se u istoj parnici prebijati s tužbenim zahtjevom radi povrata uplaćenih sredstava s obzirom da nije riječ o istim strankama. O povišenju iznosa uzdržavanja odlučuje se u zasebnom parničnom postupku povodom tužbe radi povišenja iznosa uzdržavanja. Kad odlučuje o povišenju uzdržavanja za punoljetno dijete koje se redovito školuje sud prvo treba utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje tužiteljice. Zatim treba utvrditi mogućnost osobe koja je dužna uzdržavati, te će se pritom uzeti u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja. Kad je u pitanju punoljetno dijete na kojem se ne ostvaruje skrb nakon punoljetnosti, ne primjenjuje se odredba čl. 233. Obiteljskog zakona prema kojoj uzdržavanje plaća samo onaj roditelj s kojim dijete ne živi ni odredba čl. 232. st. 4. Obiteljskog zakona o minimalnim iznosima koje je dužan plaćati roditelj s kojim punoljetno dijete ne živi, već su oba roditelja dužna su plaćati za njegovo uzdržavanje prema svojim mogućnostima. Dakle, od utvrđenog iznosa uzdržavanja treba utvrditi kolika je obveza uzdržavanja tuženog, a kolika majke, pa ako su materijalne mogućnosti roditelja podjednake, roditelji će imati jednaku obvezu uzdržavanja.

Otac djeteta nema imovine i nema primanja, a isteklo je privremeno...

Poštovani,
Imam jedno pitanje. Otac djeteta nema imovine i nema primanja, a isteklo je privremeno uzdržavanje od centra za soc. skrb. Bio je u zatvoru 6mj radi ne plaćanja za 5 g unazad, dug oko 30.000 kn djetetu, a 20.000 državi. Dali kazna zatvora zamjenjuje nastali dug i može li se podnjeti ponovna kaznena prijava za i dalje ne plačanje? Može li se podnjeti ovrha ukoliko stekne imovinu od roditelja?
Unaprijed hvala

Odgovor

Kazna zatvora ne mjenja nastali dug, a u konkretnom slučaju najbolje je tražiti uzdržavanje od bake i djeda po roditelju koji ne sudjeluje u uzdržavanju.
Baka i djed dužni su uzdržavati unuke ako roditelj po kojemu su oni baka ili djed, ne uzdržava dijete, a baka i djed imaju mogućnosti za uzdržavanje.
Obveza bake i djeda da uzdržavaju unuka dolazi tek ako roditelj ne uzdržava dijete, a pri tome nije bitan razlog zašto roditelj ne uzdržava dijete.
Obveza bake i djeda da uzdržavaju unuka utvrđuje se isključivo u sudskom postupku, a to može biti isti postupak u kojem se traži uzdržavanje od roditelja ili u zasebni, nakon što se utvrdi da roditelj ne plaća uzdržavanje. Baka i djed su istovremeno obveznici uzdržavanja tako da bi u istom postupku mogli biti tuženi, a sud određuje tko će od njih i u kojem iznosu sudjelovati u uzdržavanju, ovisno njihovim mogućnostima.

Bivšem suprugu je naloženo da podmiri sve zaostatke...

Rješenje i presuda o rastavi braka su pravomoćni. Rješenjem je naloženo bivšem suprugu da podmiri u roku 15 dana od pravomoćnosti odnosno u jednokratnom iznosu sve zaostatke alimentacije za razdoblje u kojem nije doprinosio za dijete (niti kune). Do danas uplatu nije izvršio. Za vrijeme sudskog procesa podmirivao je mjesečnu alimentaciju, no međutim prestao je istu uplaćivati kada je završio sudski spor. Muž ima dvojno državljanstvo: hrvatsko (fiktivno prijavljen kod tete) i talijansko, živi i radi u Italiji. Nedavno mi je izjavio da više ne radi i da nije u mogućnosti slati novce za djetetove potrebe. Inače, je jako dobro situiran (redovno obavlja poslove “na crno” uz stalno zaposlenje) i on i roditelji koji žive i rade u Švicarskoj već dugi niz godina. Moje pitanje, koje mjere trebam poduzeti odnosno na koje institucije se trebam obratiti kako bih riješila problem sa neplaćanjem redovne alimentacije i zaostataka koji su mu naloženi pravomočnim rješenjem i presudom.
Zahvaljujem unaprijed

Odgovor

Ukoliko imate pravomoćnu i ovršnu presudu kojom se nalaže uzdržavanje, a obveznik uzdržavanja ne plaća uzdržavanje i živi i radi u inozemstvu, za provedbu prisilne naplate u inozemstvu obratite se Ministarstvu financija, Porezna uprava – središnji ured, Zagreb, Boškovićeva 5. Ministarstvo će Vas obavijestit o sadržaju zahtjeva za prisilnu naplatu uzdržavanja u inozemstvu i o svoj potrebnoj dokumentaciji. Nakon što zaprimi zahtjev i dokumentaciju Ministarstvo financija će Vas zastupati u inozemstvu radi ostvarivanja prava na uzdržavanje.
U slučaju neuspješne ovrhe centar za socijalnu skrb je dužan isplaćivati privremeno uzdržavanje u slučaju kad roditelj koji je na temelju:
– pravomoćne sudske odluke,
– privremene mjere radi uzdržavanja ili
– nagodbe sklopljene pred sudom ili centrom za socijalnu skrb
dužan pridonositi za uzdržavanje djeteta, a ne udovoljava svojoj obvezi duže od šest mjeseci neprekidno ili ako nije platio za šest mjeseci s prekidima ukupno unutar razdoblja od sedam mjeseci. Dakle, ovaj drugi uvjet onemogućava roditelje da plate jedan mjesec uzdržavanja, a onda slijedećih pet mjeseci ništa. U sedam uzastopnih mjeseci mora biti plaćeno najmanje šest dospjelih mjesečnih iznosa uzdržavanja, a ako to nije slučaj nastupaju uvjeti za privremeno uzdržavanje.
Centar za socijalnu skrb dužan je na prijedlog drugog roditelja ili po službenoj dužnosti, donijeti odluku o privremenom uzdržavanju i u skladu s njom isplaćivati uzdržavanje sve dok roditelj – obveznik uzdržavanja ne počne ponovno udovoljavati svojoj obvezi, u ukupnom trajanju od najdulje tri godine. Žalba protiv odluke ne odgađa ovrhu.
Pravo na privremeno uzdržavanje priznaje se s danom podnošenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti.
Privremeno uzdržavanje ne određuje se u iznosu određenom sudskom odlukom ili nagodbom nego u iznosu od 50% minimalnog novčanog iznosa potrebnog za mjesečno uzdržavanje djeteta, koje je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom.
Što se tiče kaznene odgovornosti zbog neplaćanja uzdržavanja bitno je naglasiti da se radi o kaznenom djelu jedino ako obveznik uzdržavanja svjesno izbjegavanjem zaposlenja, mijenjanjem radnog mjesta, otuđivanjem imovine ili na drugi način izbjegava davanje uzdržavanja. Ako se radi o objektivnim uvjetima zbog kojih se ne može davati uzdržavanje, npr. nemogućnosti zaposlenja ne postoji kaznena odgovornost obveznika uzdržavanja.

Rastala sam se od prvog supruga jos 2004. i s njim imam sina za kojeg je dužan placati alimentaciju ...

Ni sama više ne znam kome da se obratim vezano uz moj problem. Rastala sam se od prvog supruga jos 2004. i s njim imam sina za kojeg je dužan plaćati alimentaciju. Dijete mi ima 14 godina i zadnji put je vidio oca prije 5 godina, a isto tako tada je dao zadnju alimentaciju. Pokušala sam pokrenuti ovrhu nad njegovom plaćom ali sve je do sad bilo bezuspješno pošto on ako i radi radi na crno ali najveći problem je to što od 2005 godine nema prijavljeno prebivalište kao ni boravište. Sad sam se našla pred zidom pošto me svi odbijaju počevši od CZSS pa do općinskog suda. Centar kaže da moram na sudu tražiti ovrhu, a sud kaže da ne mogu ništa napraviti pošto je njegova adresa nepoznata. Samo me šetaju od vrata do vrata, ja više stvarno ne znam što da radim, kome da se obratim. Zar za mene i mog sina ne važi obiteljski zakon članka 234?!
Unaprijed hvala

Odgovor

U slučaju nemogućnosti provedbe ovrhe na plaći obveznika uzdržavanja moguće je po prijedlogu primatelja uzdržavanja zatražiti promjenu predmeta ovrhe na način da se ovrha umjesto na plaći provede na drugoj imovini obveznika uzdržavanja – nekretninama, osobnom vozilu, vrijednosnim papirima i drugim vrijednijim pokretninama. Popis državnih tijela koji su dužni na zahtjev ovrhovoditelja dati podatke o imovini ovršenika propisan je Ovršni zakonom. Primjera radi, podatke o nekretninama obveznika uzdržavanja, primatelj uzdržavanja ovlašten je zatražiti od mjesnog nadležnog ureda za katastar, a za osobna vozila od mjesno nadležene policijske uprave.
Ukoliko obveznik uzdržavanja nema nikakvu imovinu moguće je zatražiti isplatu privremenog uzdržavanja od strane centra za socijalnu skrb.
Člankom 352. Obiteljskog zakona propisano je da je centar za socijalnu skrb dužan isplaćivati privremeno uzdržavanje u slučaju kad roditelj koji je na temelju pravomoćne sudske odluke dužan pridonositi za uzdržavanje djeteta, a ne udovoljava svojoj obvezi duže od šest mjeseci neprekidno ili ako nije platio za šest mjeseci s prekidima ukupno unutar razdoblja od sedam mjeseci.
Centar za socijalnu skrb dužan je na prijedlog drugog roditelja ili po službenoj dužnosti, donijeti odluku o privremenom uzdržavanju i u skladu s njom isplaćivati uzdržavanje sve dok roditelj – obveznik uzdržavanja ne počne ponovno udovoljavati svojoj obvezi, u ukupnom trajanju od najdulje tri godine. Žalba protiv odluke ne odgađa ovrhu.
Pravo na privremeno uzdržavanje priznaje se s danom podnošenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti.
Privremeno uzdržavanje ne određuje se u iznosu određenom sudskom odlukom ili nagodbom nego u iznosu od 50% minimalnog novčanog iznosa potrebnog za mjesečno uzdržavanje djeteta, koje je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom. U 2013. minimalni novčani iznosi su određeni na slijedeći način:
– za dijete do 6 godina 17% prosječne plaće 931,26 kn,
– za dijete od 7 do 12 godina 20% prosječne plaće 1.095,60 kn,
– za dijete od 13 do 18 godina 22% prosječne plaće 1.205,16 kn.
U slučaju da isplaćuje privremeno uzdržavanje centar je dužan o tome obavijestiti državno odvjetništvo koje će prema davatelju uzdržavanja koji ne plaća uzdržavanje podnijeti tužbu radi regresne naplate iznosa koji je centar za socijalnu skrb isplatio umjesto davatelja uzdržavanja. Osim toga centar je dužan podnijeti kaznenu prijavu protiv roditelja koji ne plaća uzdržavanje. O svim tim radnjama dužan je upozoriti roditelja koji ne ispunjava svoje zakonske obveze prema djetetu.
Ako je u konkretnom slučaju već utvrđeno da obveznik uzdržavanja nema nikakvu imovinu na kojoj bi se mogla provesti ovrha radi naplate uzdržavanja i da je centar za socijalnu skrb već isplatio primatelju uzdržavanja privremeno uzdržavanje moguće je pokrenuti parnični postupak protiv bake i djeda roditelja koji ne plaća uzdržavanja radi isplate uzdržavanja.
Naime, baka i djed dužni su uzdržavati unuke ako roditelj po kojemu su oni baka ili djed, ne uzdržava dijete, a baka i djed imaju mogućnosti za uzdržavanje.
Obveza bake i djeda da uzdržavaju unuka dolazi tek ako roditelj ne uzdržava dijete, a pri tome nije bitan razlog zašto roditelj ne uzdržava dijete.
Obveza bake i djeda da uzdržavaju unuka utvrđuje se isključivo u sudskom postupku, a to može biti isti postupak u kojem se traži uzdržavanje od roditelja ili u zasebni, nakon što se utvrdi da roditelj ne plaća uzdržavanje. Baka i djed su istovremeno obveznici uzdržavanja tako da bi u istom postupku mogli biti tuženi, a sud određuje tko će od njih i u kojem iznosu sudjelovati u uzdržavanju, ovisno njihovim mogućnostima.

Pokrećem rastavu braka te imam problem ...

Poštovanje,
Lijepo Vas molim savjet u vezi mog slučaja. Pokrećem rastavu braka te imam problem. Živim sa mužem u kući svog oca već 7 godina. Muž je jasno naglasio da on ne ide iz kuće a ja nemam gdje jer sam ovdje odrasla i ovdje stanujem cijeli svoj život.On bi mogao otići kod svoje majke,za stan nema jer nije zaposlen. Molim Vas mišljenje. Hvala

Odgovor

U slučaju kada bivši bračni drug nakon razvoda braka ne želi napustiti nekretninu koja je u isključivom vlasništvu drugog bračnog druga, bračni drug koji je vlasnik nekretnine ima pravo nadležnom sudu podnijeti tužbu radi iseljenja bivšeg bračnog druga. Dakle, prisilno iseljenje bračnog druga iz nekretnine koja je isključivo vlasništvo drugog bračnog druga moguće je samo na temelju pravomoćne sudske odluke kojom se zabranjuje bespravno uznemiravanje vlasništva. Za usvajanje tužbe radi iseljenja bitno je da je prestala bračna zajednica koje je u konkretnom slučaju pravna osnova temeljem koje je bivši bračni drug u posjedu nekretnine.

Otac sam djevojčice koja je dodjeljena na život i brigu majci te ja plaćam uzdržavanje ...

Molim Vas ako me možete posavjetovati u slijedećem:
Otac sam 15-godišnje djevojčice koja je dodjeljena na život i brigu majci te ja plaćam uzdržavanje. Budući da je kćerka izrazila želju da živi samnom te je pokrenut spor za izmjenu postojeće odluke sa zahtjevom da se dijete dodijeli na brigu i život ocu, dakle meni. CZSS se složio. Majka jedva ali se složila. Budući da sam u istoj tužbi istaknuo zahtjev da sada majka plaća isti iznos alimentacije, molm Vas ako mi možete reći od kada bi prema zakonu majka trebala početi plaćati alimentaciju: od datuma podnošenja tužbe, od datuma čitanja presude ili od datuma pravomoćnosti presude (kao što zahtijeva tuženica), ili mozda nekog drugog datuma? Molim Vas da me referencirate na članak OBZ ili nekog drugog zakona gdje je to specificirano.
Za vrijeme ovog postupka, za vrijeme ljetnih školskih praznika kada je dijete trebalo biti s majkom te za vrijeme škole dijete je bilo kod mene budući da je majka bila zdravstveno spriječena ili imala druge prioritete. Za sve to vrijeme ja sam uredno plaćao alimenaciju od 2500kn prema važućoj presudi. Da li imam pravo Versijskim zahtjevom tražiti odgovarajući povrat uplaćenih sredstava. Npr, dijete je ukupno bilo kod mene preko 30 dana za vrijeme trajanja škole i preko 30 dana za vrijeme školskih praznika kada je trebalo biti s majkom i da li za to vrijeme imam pravo na povrat odgovrajućeg dijela novaca za uzdržavanje budući da je dijete živjelo samnom?
Također, majka nije htjela uplatiti polovicu troškova zubarskih usluga za dijete niti polovicu troškova za djecji kamp u kojem je dijete provelo dio ljetnih praznika i to u terminu kada je trebala biti s majkom. Da li imam pravo i na polovicu takvih troškova(ili mozda cak i cijeli dio budući da sam plaćao i uzdržavanje).. za sve postoje valjani računi kao dokazi.
Unaprijed hvala na savjetima

Odgovor

Odluka o povećanju ili smanjenju iznosa uzdržavanja, prestanak uzdržavanja ili promjena osobe obveznika uzdržavanja, po postojećoj sudskoj praksi, primjenjuje se od dana podnošenja tužbe.
U slučaju kada se dijete preselilo kod roditelja koji je obveznik plaćanja uzdržavanja i ako je taj roditelj za to vrijeme plaćao iznose uzdržavanja, on ima pravo protiv drugog roditelja podnijeti tužbu, tzv. verzijski zahtjev, radi povrata iznosa uzdržavanja isplaćenog za dijete u vrijeme kada je ono živjelo s roditeljem koji je obveznik plaćanja uzdržavanja.

Ja sam vanbračno dijete, otac zna za mene, ali nikad nije dao ni lipe ...

Poštovanje,
imam jedno ozbiljno pitanje, a ne znam kome bi se obratila ili koga bi nazvala. Naime ja sam vanbračno dijete, otac zna za mene, ali nikad nije dao ni lipe. Čula sam da je došao novi zakon, da ga mogu tužiti zbog neplaćanja alimentacije bez obzira što mi roditelji nisu bili u braku. Pa me zanimaju detalji.. Kako bi ja dokazala da je on moj otac, da li bi ga sud ganjao.. Mama mi je u dugovima i voljela bi joj pomoći te sam ja trudna i pogotovo sad ne mogu shvatiti kako netko čitav život ne pita za svoje dijete i ne pomogne mu.

Odgovor

Tužbu radi uzdržavanja djeteta možete podnijeti protiv osobe koja je u rodnom listu djeteta navedena kao otac djeteta. Ako u rodnom listu nije naveden taj podatak morate pribaviti priznanje osobe koju smatrate ocem djeteta. Ukoliko prilikom rođenja djeteta nisu upisani podaci o ocu djeteta, a otac ne želi dati izjavu ili kod matičara na zapisnik priznati očinstvo, potrebno je podnijeti tužbu radi utvrđivanja očinstva i uzdržavanja djeteta. Dijete može podnijeti tužbu radi utvrđivanja očinstva do svoje 25 godine života.
Što se tiče prava na uzdržavanje, maloljetno dijete ima pravo na uzdržavanje bez ograničenja, dok punoljetno dijete može tražiti uzdržavanje samo u slučaju da se redovito školuje, odnosno ako je završilo redovno školovanje ima pravo tražiti uzdržavanje za razdoblje od godine dana od dana završetka školovanja ako se ne može zaposliti. Treći slučaj kada punoljetno dijete ima pravo na uzdržavanje je kada zbog bolesti, mentalnog ili tjelesnog oštećenja niej sposobno za rad.
Retroaktivno plaćanje uzdržavanja regulirano je člankom 209. Obiteljskog zakona u kojem je propisano da roditelj koji nije uzdržavao svoje dijete koje s njim ne živi u obiteljskoj zajednici, a bio je dužan to učiniti, dužan je djetetu isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje i unatrag od dana nastanka tog prava pa do podnošenja tužbe, s tim da tražbina djeteta prema roditelju koji ga nije uzdržavao, zastaruje za vrijeme od 5 godina od dana nastaka obveze.
U konkretnom slučaju, ukoliko bi sada podnijeli tužbu mogli bi tražiti iznos na temelju neplaćenog uzdržavanja za razdoblje unatrag 5 godina, ali, unutar tog razdoblja samo za vrijeme kada ste bili maloljetni, odnosno nakon što ste postali punoljetni samo za razdoblje redovnog školovanja i još dodatno godinu dana nakon prestanka obrazovanja.
Ukoliko se redovno školujete imate pravo tražiti i plaćanje uzdržavanja za ubuduće, dok god traje Vaše redovno školovanje.

Imam pitanje vezano za prelazak granice ...

Imam pitanje vezano za prelazak granice, sporazumno sam razveden u BiH moja bivša supruga je napustila BiH i preselila se u Hrvatsku u Zagreb pošto imamo dvojno državljanstvo. Nakon toga osnovala je izvanbračnu vezu u Austriji gdje je i odvela malodobno dijete na koje imam pravo na osobna druženja. Ona nije tražila moju suglasnost, prelazila je granice a i izgubio sam kontakt jer ne želi da imam veze sa djetetom. Trenutno ne znam gdje mi je dijete samo znam da je na adresi u Zagrebu na kojoj je prijavljena a ne stanuje tu. Kome da se obratim povodom ovog slučaja pošto živim u BiH.

Odgovor

Ako roditelji ne živi zajedno, roditelj koji živi s djetetom mora omogućiti drugom roditelju susrete i druženje s djetetom. U slučaju da je jedan od roditelja s djetetom odselio na nepoznatu adresu, bez znanja i odobrenja drugog roditelja, radilo bi se o kaznenom djelu protupravnog oduzimanja djeteta iz članka 174. Kaznenog zakona. Za to kazneno djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do tri godine, ako je kaznenim djelom dijete napustilo područje Republike Hrvatske počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Kaznena prijava podnosi se mjesno nadležnom općinskom državnom odvjetništvu u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik

Nudi mi se posao u njemačkoj. Da li moram tražiti pismenu suglasnost bivšeg muža? ...

Poštovani,
Nudi mi se posao u njemačkoj. Da li moram tražiti pismenu suglasnost bivšeg muža za preseljenje djeteta. Bivši muž živi već 7 godina u Austriji. Dijete ima 9 godina.
Pozdrav

Odgovor

Roditelj djeteta s kojim dijete ne živi ima pravo na susrete i druženja s djetetom. Susreti i druženje roditelja i djeteta koje ne živi s njim moraju se odvijati na temelju postojeće pravomoćne sudske odluke kojom se uređuje to pitanje, a ako sudske odluke nema onda na temelju zajedničkog sporazuma roditelja. Roditelj ne može svojom jednostranom odlukom drugom roditelju faktički onemogućiti ili otežati kontakte s djetetom. Trajni odlazak u inozemstvo s djetetom, bez suglasnosti drugog roditelja, predstavljalo bi kršenje njegovih roditeljskih prava.

Da li punoljetna djeca koji su redovni studenti imaju pravo na privremeno uzdržavanje od strane Centra za socijalnu skrb? ...

Poštovani,
Da li punoljetna djeca koji su redovni studenti imaju pravo na privremeno uzdržavanje od strane Centra za socijalnu skrb? Rastavljena sam od 1995.g. i imam dvije kćerke (sada redovne studentice)za koje otac nikad nije plaćao dosuđenu alimentaciju od 700,00kn za obje. Pokretala sam više kaznenih prijava, ali tek 2006.g. sam uspjela ovršnom presudom sjesti mu na plaću s koje mu je bilo skidano dogovoreni iznos od 1200kn za neplaćene alimentacije do srpnja 2006.g. i uz to mi je trebao plaćati još i dosuđenu mu alimentaciju od 700kn za svaki naredni mjesec, ali koju nije uplaćivao. U lipnju je dobio otkaz i sada nema niti uplate po ovršnoj presudi niti alimentacije. Obratila sam se Centru za soc. skrb gdje mi je pravnik rekao da mogu podnijeti zahtjev za privremeno uzdržavanje, ali nije siguran da li će biti odobren budući da su djeca punoljetna a u obiteljskom zakonu stoji do 18 godina. Kaže da su roditelji dužni uzdržavati djecu dokle se god redovno školuju, ali da nije siguran da li je to dužan i Centar za soc. skrb. Molila bih Vas da mi to razjasnite da li moja djeca imaju pravo na privremeno uzdržavanje ili ne.
Hvala!

Odgovor

Članak 352. stavak 1. Obiteljskog zakona propisuje kada roditelj koji je na temelju pravomoćne sudske odluke, privremene mjere radi uzdržavanja ili nagodbe sklopljene pred sudom ili centrom za socijalnu skrb dužan pridonositi za uzdržavanje djeteta, ne udovoljava svojoj obvezi duže od šest mjeseci neprekidno ili ako nije platio za šest mjeseci s prekidima ukupno unutar razdoblja od sedam mjeseci, centar za socijalnu skrb dužan je na prijedlog drugog roditelja ili po službenoj dužnosti, donijeti odluku o privremenom uzdržavanju i u skladu s njom isplaćivati uzdržavanje sve dok roditelj – obveznik uzdržavanja ne počne ponovno udovoljavati svojoj obvezi, u ukupnom trajanju od najdulje tri godine.
Dakle, po Obiteljskom zakonu pravo na privremeno uzdržavanje imaju maloljetna djeca, kao i punoljetna koja ispunjavaju zakonske uvjete za uzdržavanje, a jedan od njih je redovno školovanje.

Nedavno sam dobila sudsku presudu prema kojoj dijete živi sa mnom, a s ocem se viđa prema našem dogovoru ...

Poštovani,
Molim vas pravni savjet. Nedavno sam dobila sudsku presudu prema kojoj dijete živi sa mnom, a s ocem se viđa prema našem dogovoru. Ti susreti oca i djeteta su prema izjavi oca trebali biti svaki drugi dan, što je meni bilo bitno jer sam željela da dijete razvija odnos s ocem, ali nažalost odmah nakon okončanja sudskog postupka susreti su se sveli na svega 2-3 sata uglavnom nedjeljom. Smatrajući da su primanja oca mog djeteta 6.000 kn, kako je izjavio i na sudu i što je navedeno i u sudskoj presudi, dogovorili smo se za alimentaciju od 1.500 kn što je sud prihvatio i taj iznos je naveden u sudskoj presudi. U međuvremenu sam saznala da su njegova primanja oko 9.000 kn. On djetetu alimentaciju uplaćuje u iznosu od 1.000 kn umjesto dosuđenih 1.500 kn. S obzirom na njegova povećana primanja da li mogu tražiti povećanje alimentacije? Da li mogu tražiti ovrhu za neplaćeni iznos alimentacije? Da li da ta dva postupka odvojim? Koliko dugo trebam čekati da pokrenem novi postupak? Koliki iznos alimentacije dijete može dobiti s obzirom na očeva primanja od 9.000 kn?
Unaprijed zahvaljujem na odgovoru

Odgovor

Ukoliko su se, nakon donošenja presude kojom je obvezniku uzdržavanja naloženo plaćanje uzdržavanja, promijenile okolnosti o kojima ovisi određivanja visine iznosa uzdržavanja (npr. povećali su se prihodi obveznika uzdržavanja), primatelj uzdržavanja može tražiti da sud poveća iznos uzdržavanja za dijete. Pod promjenom okolnosti podrazumjeva se promjena okolnosti, kako na strani davatelja uzdržavanja, tako i na strani primatelja uzdržavanja, koje su postojale u trenutku donošenja presude kojom je određen iznos uzdržavanja. Koje su to okolnosti procjenjuje sud na temelju dokaza koje prilože stranke u svakom konkretnom slučaju.
Tužba radi promjene iznosa uzdržavanja može se podnijeti odmah nakon što su se promijenile okolnosti temeljem kojih je već određen iznos uzdržavanja. S obzirom na zastaru preporučjlivo je što prije podnijeti tužbu.
Povećanje iznosa uzdržavanja po postojećoj sudskoj praksi teče od dana podnošenja tužbe. U tužbi je potrebno navesti koji bi bio novi iznos uzdržavanja, kao i sve dokaze o činjenicama temeljem kojih se traži smanjenje iznosa uzdržavanja. U konkretnom slučaju povećani iznos uzdržavanja razmjerno će biti veći povećanju prihoda davatelja uzdržavanja, ukoliko ne postoje neke druge okolnosti koje utječu na odluku o povećanju ili smanjenju iznosa uzdržavanja.
Neovisno o parničnom postupku koji se vodi radi promjene iznosa uzdržavanja. U slučaju da obveznik uzdržavanja po postojećoj sudskoj presudi ne plaća uzdržavanje ili uzdržavanje ne plaća redovito ovlašteni ste kao zakonski zastupnik djeteta u čiju je korist određeno uzdržavanje pokrenuti ovršni postupak i prisilnim putem naplatiti iznos uzdržavanja.
Ovršni postupak pokreće se prijedlogom za ovrhu na temelju pravomoćne sudske presude. U prijedlogu za ovrhu morate navesti na kojoj imovini predlažete ovrhu (plaća, mirovina, pokretnine, vrijednosni papiri) ili možete navesti da predlažete ovrhu na cjelokupnoj imovini obveznika uzdržavanja. Nakon što se podnese prijedlog za ovrhu sud će donijeti rješenje o ovrsi i naložiti provođenje predložene ovrhe.
U postupcima radi uzdržavanja maloljetnog djeteta Hrvatska odvjetnička komora osigurati će Vam besplatnog odvjetnika. Da bi ostvarili to pravo potrebno je da zakonski zastupnik maloljetnog djeteta Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagrebu, Koturaška 53 dostavi:
– molbu za imenovanje punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu u kojoj treba navesti za kakav postupak se traži punomoćnik (radi utvrđivanja uzdržavanja, ovrhe uzdržavanja ili povišenja uzdržavanja) i imena djece o čijem se uzdržavanju radi,
– fotokopiju rodnog lista ili domovnice zakonskog zastupnika i djeteta.
Detaljne upute o ostvarivanju ovog prava možete dobiti u Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagreb, Koturaška 53 tel.: 01 6165 200 i na web stranici www.hok-cba.hr.

Rastavljena sam, imam maloljetnu kći koja živi sa mnom i ja sam joj zakonski skrbnik ...

Rastavljena sam, imam maloljetnu kći koja živi sa mnom i ja sam joj zakonski skrbnik. Bivši muž mi je dužan sedam mjeseci platiti alimentaciju i više ne želi plaćati uopće. On radi na crno i nema nikakve prihode niti nekretnine koje su u cijelosti prepisane na njega. Pokrenuti ću kaznenu prijavu ali mi treba savjet kako da podnesem zahtjev za ovrhu da a da nije uključen samo novac nego i dio nekretnina ?

Odgovor

U slučaju nemogućnosti provedbe ovrhe na plaći obveznika uzdržavanja moguće je po prijedlogu primatelja uzdržavanja zatražiti promjenu predmeta ovrhe na način da se ovrha umjesto na plaći provede na drugoj imovini obveznika uzdržavanja – nekretninama, osobnom vozilu, vrijednosnim papirima i drugim vrijednijim pokretninama. Popis državnih tijela koji su dužni na zahtjev ovrhovoditelja dati podatke o imovini ovršenika naveden je u članku 18. Ovršnog zakona.
U postupcima radi uzdržavanja maloljetnog djeteta Hrvatska odvjetnička komora osigurati će Vam besplatnog odvjetnika. Da bi ostvarili to pravo potrebno je da zakonski zastupnik maloljetnog djeteta Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagrebu, Koturaška 53 dostavi:
– molbu za imenovanje punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu u kojoj treba navesti za kakav postupak se traži punomoćnik (radi utvrđivanja uzdržavanja, ovrhe uzdržavanja ili povišenja uzdržavanja) i imena djece o čijem se uzdržavanju radi,
– fotokopiju rodnog lista ili domovnice zakonskog zastupnika i djeteta.
Detaljne upute o ostvarivanju ovog prava možete dobiti u Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagreb, Koturaška 53 tel.: 01 6165 200 i na web stranici www.hok-cba.hr.
Ukoliko obveznik uzdržavanja nema nikakvu imovinu moguće je zatražiti isplatu privremenog uzdržavanja od strane centra za socijalnu skrb.
Člankom 352. Obiteljskog zakona propisano je da je centar za socijalnu skrb dužan isplaćivati privremeno uzdržavanje u slučaju kad roditelj koji je na temelju pravomoćne sudske odluke dužan pridonositi za uzdržavanje djeteta, a ne udovoljava svojoj obvezi duže od šest mjeseci neprekidno ili ako nije platio za šest mjeseci s prekidima ukupno unutar razdoblja od sedam mjeseci.
Centar za socijalnu skrb dužan je na prijedlog drugog roditelja ili po službenoj dužnosti, donijeti odluku o privremenom uzdržavanju i u skladu s njom isplaćivati uzdržavanje sve dok roditelj – obveznik uzdržavanja ne počne ponovno udovoljavati svojoj obvezi, u ukupnom trajanju od najdulje tri godine. Žalba protiv odluke ne odgađa ovrhu.
Pravo na privremeno uzdržavanje priznaje se s danom podnošenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti.
Privremeno uzdržavanje ne određuje se u iznosu određenom sudskom odlukom ili nagodbom nego u iznosu od 50% minimalnog novčanog iznosa potrebnog za mjesečno uzdržavanje djeteta, koje je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom. Taj iznos određuje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine. U 2013. minimalni novčani iznosi su određeni na slijedeći način:
– za dijete do 6 godina 17% prosječne plaće 931,26 kn, – za dijete od 7 do 12 godina 20% prosječne plaće 1.095,60 kn, – za dijete od 13 do 18 godina 22% prosječne plaće 1.205,16 kn.
U slučaju da isplaćuje privremeno uzdržavanje centar je dužan o tome obavijestiti državno odvjetništvo koje će prema davatelju uzdržavanja koji ne plaća uzdržavanje podnijeti tužbu radi regresne naplate iznosa koji je centar za socijalnu skrb isplatio umjesto davatelja uzdržavanja. Osim toga centar je dužan podnijeti kaznenu prijavu protiv roditelja koji ne plaća uzdržavanje. O svim tim radnjama dužan je upozoriti roditelja koji ne ispunjava svoje zakonske obveze prema djetetu.
Ako je u konkretnom slučaju već utvrđeno da obveznik uzdržavanja nema nikakvu imovinu na kojoj bi se mogla provesti ovrha radi naplate uzdržavanja i da je centar za socijalnu skrb već isplatio primatelju uzdržavanja privremeno uzdržavanje moguće je pokrenuti parnični postupak protiv bake i djeda roditelja koji ne plaća uzdržavanja radi isplate uzdržavanja.
Naime, baka i djed dužni su uzdržavati unuke ako roditelj po kojemu su oni baka ili djed, ne uzdržava dijete, a baka i djed imaju mogućnosti za uzdržavanje.
Obveza bake i djeda da uzdržavaju unuka dolazi tek ako roditelj ne uzdržava dijete, a pri tome nije bitan razlog zašto roditelj ne uzdržava dijete.
Obveza bake i djeda da uzdržavaju unuka utvrđuje se isključivo u sudskom postupku, a to može biti isti postupak u kojem se traži uzdržavanje od roditelja ili u zasebni, nakon što se utvrdi da roditelj ne plaća uzdržavanje. Baka i djed su istovremeno obveznici uzdržavanja tako da bi u istom postupku mogli biti tuženi, a sud određuje tko će od njih i u kojem iznosu sudjelovati u uzdržavanju, ovisno njihovim mogućnostima.

Samohrana sam majka od 2008. godine kada je moj bivši suprug i otac mog djeteta završio u zatvoru ...

Poštovani,
samohrana sam majka od 2008. godine kada je moj bivši suprug i otac mog djeteta završio u zatvoru. Zbog neplaćanja alimentacije zatražila sam privremeno uzdržavanje, međutim to pravo ističe ove godine. Otac djeteta je u međuvremenu izašao iz zatvora, te se zaposlio. Ja sam podnijela prijedlog za ovrhu koji je nakon mnogo muke, napokon ovjeren od suda. Međutim, otac je u međuvremenu promijenio poslodavca. Moja pitanja glase:
1. da li bivši poslodavac mora obavjestiti novog poslodavca o ovrsi ako zna naziv novog poslodavca?
2. ako bivši poslodavac nema podatke o novom poslodavcu, što je meni činiti? Da li ponovno pokrećem prijedlog za ovrhu sa podacima o novom poslodavcu? Ili se možda kao ovrhovoditelj javljam FINI?
Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru.
Lp,

Odgovor

Prijašnji poslodavac ovršenika dužan je bez odgode preporučenom pošiljkom s povratnicom dostaviti ovršni prijedlog novom poslodavcu i o tome obavijestiti sud, a ako mu nije poznat novi poslodavac obavijestit će sud o prestanku ugovora o radu s ovršenikom.
Ako je poslodavac propustio izvršiti neku od naprijed navedenih obveza naloženih mu Ovršnim zakonom, ovrhovoditelj može predložiti da sud rješenjem naloži poslodavcu da mu isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi. Poslodavac koji nije postupio prema rješenju o ovrsi ili je propustio postupiti po obvezi iz Ovršnog zakona, odgovara za štetu koju je ovrhovoditelj zbog toga pretrpio.

Samohranisam roditelj dječaka od 10 i pol godina ...

Poštovanje i dobar Vam dan.
S obzirom na to da sam samohrani roditelj dječaka od 10 i pol godina, imam jedno pitanje za Vas vezano uz zaposlenje točnije ugovore o radu.
Postoji li zakonom u RH reguliran status samohr.roditelja gdje on kao takav, ima pravo na ugovor na neodređeno, odmah, ili nakon izvjesnog vremena?!
Postoji li uopće bilo kakva olakšavajuća okolnost, uredba, zakon, išta, a da je vezano uz ugovore o radu??
Unaprijed zahvalna,

Odgovor

Radnopravnim zakonodavstvom nije propisana obveza poslodavca da kod zasnivanja radnog odnosa s radnikom koji je samohrani roditelj mora odmah ili nakon izvjesnog vremena sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Povoljniji položaj samohranih roditelja s djetetom do šest godina predviđen je kod prekovremenog rada i preraspodjele radnog vremena. Naime, samohrani roditelj s djetetom do šest godina može raditi prekovremeno ili u preraspodijeljenom radnom vremenu samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad. Moguće je da su dodatne pogodnosti predviđene kolektivnim ugovorima za pojedine grane djelatnosti ili pravilnicima o radu.

Imam 22 godine i otac me nije priznao ...

Imam 22 godine i otac me nije priznao nikako. Zanima me dali ja njega mogu tužiti iako sam prošla 18 godina, a alimentaciju nije plaćao nikako? Dali mi možete reći koje papire trebam prikupiti da ga mogu tužiti? Neki ljudi mi kažu da ću morati praviti dnk analizu ali da to ja plačam,a ja za to nemam novaca, dali je to točno?
HVALA VAM LIJEPA!!!

Odgovor

Tužbu radi utvrđivanja očinstva možete podnijeti općinskom sudu na čijem području imate prijavljeno prebivalište ili na čijem području prebivalište ima osoba čije se očinstvo utvrđuje.
U parnicama radi utvrđivanja očinstva potrebno je provesti medicinsko vještačenje. Predujam za troškove vještaka isplaćuje se iz sredstava suda. Konačnu odluku o troškovima sud donosi u presudi kojom odlučuje o tužbenom zahtjevu vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka. Konkretno, u slučaju da uspijete s tužbenim zahtjevom troškove vještačenja snosi tuženi, u slučaju da je tužba neosnovana sud odlučuje o troškovima prema okolnostima slučaja (npr. imovinsko stanje tužitelja i druge relevantne okolnosti konkretnog slučaja).
U postupcima radi utvrđivanja očinstva besplatnu pravnu pomoć pruža Hrvatska odvjetnička komora. Potpune informacije o besplatnoj pravnoj pomoći možete dobiti na internetskim stranicama Hrvatske odvjetničke komore ili telefonski. Telefonski broj Komore je 01 6165200.

Rodila sam sina 2007 godine u Rijeci, a dečko me ostavio...

Poštovanje!!
Zanima me samo jedno. Rodila sam sina 2007 godine u Rijeci, tadašnji dečko me ostavio u trudnoči točnije u 4 mj. trudnoće.
Od tada ga nisam niti čula niti vidjela kao ni moj sin.Dali ga ja s obzirom da nije državljanin RH imam pravo tužit te potraživati DNK i alimentaciju. Molim vas za pomoć, jer više uistinu nemogu objasnit dijetetu što mu je s ocem te zašto ga nema.
Hvala na razumijevanju te se nadam odgovoru

Odgovor

Republike Hrvatske u sporovima radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili materinstva postoji ako:
a) tuženik ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, ili
b) tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj niti u kojoj drugoj državi, ali ima boravište u Republici Hrvatskoj, ili
c) tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj ako su tužitelj i tuženik državljani Republike Hrvatske, bez obzira na to gdje imaju prebivalište, ili
d) ako je tužitelj državljanin Republike Hrvatske i ima prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Za priznavanje, utvrđivanje ili osporavanje očinstva odnosno materinstva mjerodavno je pravo države čiji je državljanin u vrijeme rođenja djeteta bila osoba čije se očinstvo odnosno materinstvo priznaje, utvrđuje ili osporava.
Dakle, u konkretnom slučaju ukoliko Vi i Vaše dijete imate hrvatsko državljanstvo mjerodavan je općinski sud u Republici Hrvatskoj na čijem području imate prebivalište ili boravište s tim da će sud u postupku primjenjivati pravo države čiji je državljanin u vrijeme rođenja djeteta bila osoba čije se očinstvo utvrđuje.
U postupcima radi utvrđivanja očinstva besplatnu pravnu pomoć pruža Hrvatska odvjetnička komora. Detaljnije informacije o besplatnoj pravnoj pomoći možete dobiti na internetskim stranicama Hrvatske odvjetničke komore ili telefonski na broj 01 6165200.

Imam 21 godinu i namjeravam se vjenčati ...

Poštovanje, imam 21 godinu i namjeravam se vjenčati.
Zanima me da li je moj tata obvezan plaćati alimentaciju kada se udam ili time njegova obveza plaćanja prestaje?
Redovan sam student na sveučilišnom studiju.

Odgovor

Pravo na uzdržavanje punoljetnog djeteta prestaje u slijedećim slučajevima:
– smrću dužnika ili vjerovnika uzdržavanja,
– kad sud utvrdi da su prestale postojati pretpostavke na temelju kojih je određeno uzdržavanje i
– kad je dijete završilo redovno školovanje, a ne može se zaposliti do godine dana nakon završetka školovanja.
Sud na zahtjev obveznika uzdržavanja može utvrditi da su prestale pretpostavke za uzdržavanje punoljetnog djeteta, ako se dijete ne školuje redovno ili ako utvrdi da je samostalno počelo stjecati prihode dostatne za uzdržavanje.

U tijeku je postupak razvoda braka pokrenut mojom tužbom ...

Poštovani,
U tijeku je postupak razvoda braka pokrenut mojom tužbom, a u kojem je rođeno dvoje djece. Tuženik se ne protivi razvodu braka.
Trenutno je u tijeku postupak pred centrom za socijalnu skrb. S obzirom da otac djeteta ne poštuje dogovore vezano za dinamiku susreta s djecom niti plaćanje alimentacije i da je prekršajno prijavljen zbog nedavno počinjenog nasilja nada mnom a koje je bilo pred starijim djetetom, koje su mogućnosti za donošenje privremenog rješenja o skrbništvu i privremene mjere radi uzdržavanja?

Odgovor

Obiteljskim zakonom propisano je donošenje privremene mjere isključivo radi uzdržavanja.
U odnosu na privremenu mjeru radi davanja uzdržavanja, predlagatelj uzdržavanja mora učiniti vjerojatnim postojanje obveze uzdržavanja, te da bez donošenja te mjere postoji opasnost za njegove osobne ili druge važne interese ili opasnost da će bez te mjere osiguranja roditelj koji ne sudjeluje u uzdržavanju spriječiti ili znatno otežati ostvarivanje uzdržavanja. U tom smislu sud bi trebao utvrditi u kakvim imovinskim prilikama žive maloljetna djeca i roditelj koji s njom živi, koje su potrebe maloljetne djece, podmiruju li oba roditelja troškove uzdržavanja, razloge zbog kojih jedan od roditelj ne sudjeluje u uzdržavanju i kakve su imovinske prilike roditelja koji ne sudjeluje u uzdržavanju. Naprijed navedene okolnosti predlagatelj mora detaljno obrazložiti u prijedlogu radi donošenja rješenja o privremenoj mjeri prema okolnostima konkretnog slučaja.
Obiteljski zakon ne propisuje mogućnost donošenja privremene mjere radi određivanja skrbništva. Međutim, Ovršnim zakonom je propisano donošenje privremene mjere kada je to nužno radi sprječavanja nasilja. Ukoliko je otac djeteta prekršajno kažnjen zbog nasilja prema majci djeteta ta činjenica, zajedno s drugim relevantnim okolnostima konkretnog slučaja, može predstavljati razlog za donošenje privremene mjere radi sprječavanja nasilja U prijedlogu radi donošenja ove privremene mjere potrebno je dokazati da je nasilje već nastalo ili da prijeti opasnost i da je donošenje mjere nužno radi otklanjanja nasilja ili spriječavanja budućeg nasilja. U prijedlogu bi trebalo navesti i sadržaj privremene mjere (npr. zabrana pristupa majci djeteta, susreti s djetetom u nazočnosti socijalnog radnika i slično).

Ne bih željela da se otac upiše u rodni list djeteta ...

Poštovani, molim vas za pomoć. Ne bih željela da se otac upiše u rodni list djeteta. Dijete je staro tri godine i otac je podigao tužbu za utvrđivanje očinstva pa me zanima da li se bez mog pristanka može upisati tj. da li sud uvijek dozvoli upis na osnovi dna analize ili ona može tražiti da se zahtjev odbije jer mislim da bi dijete imalo više štete nego koristi.
Da li je moguće da se otac ne upiše u rodni list, ali da mora plaćati alimentaciju?

Odgovor

Ako se sudski utvrdi očinstvo otac se može upisati u rodni list i bez suglasnosti majke djeteta. Da bi se ocu utvrdila obveza uzdržavanja potrebno je u sudskom postupku dokazati da je upravo on otac djeteta. Ta se činjenica dokazuje izvodom iz matične knjige rođenih.

Što se događa sa zajedničkom štednjom ukoliko dođe do razvoda braka ...

Poštovani,
zanima me što se događa sa zajedničkom štednjom ukoliko dođe do razvoda braka? Samo suprug radi, ali je novac stavljan na knjižicu za vrijeme braka i glasi na njega. Da li imam kakvo pravo na pola tog novca i da li mogu spriječiti da on to ne podigne? Također me zanima da li se na sudu, kod određivanja alimentacije, uzima u obzir samo plaća ili i ono što suprug radi na crno

Odgovor

Bračna stečevina je imovina koja je stečena radom ili potječe iz imovine stečene radom za vrijeme trajanja bračne zajednice. Bračna stečevina je suvlasništvo bračnih drugova u jednakim dijelovima, ako nije drugačije dogovoreno. Predmet bračne stečevine može biti plaća bračnih drugova, vlasništvo nad pokretninama i nekretninama, vlasništvo trgovačkog društva ili obrta, ušteđevina u novcu i drugo. U konkretnom slučaju zajednička štednja predstavlja bračnu stečevinu neovisno o tome što samo jedan bračni drug radi.
Što se tiče određivanja uzdržavanja sud, između ostalih elemenata, uzima u obzir i imovinsko stanje obveznika uzdržavanja.
Pod imovinskim stanjem, pored prihoda iz radnog odnosa, podrazumijevaju se i drugi oblici imovine – nekretnine, osobna vozila, brodovi i druge vrijednije pokretnine, vrijednosni papiri, udjeli u trgovačkim društvima i drugo.
U parnici o uzdržavanju sud može zatražiti od obveznika uzdržavanja da dostavi tzv. prokazni popis imovine u kojem je dužan navesti svu svoju imovinu pod prijetnjom kaznene i materijalne odgovornosti. Također sud može od Ministarstva financija – Porezne uprave, Ministarstva unutarnjih poslova, Financijske agencije, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i drugih osoba zatražiti podatke o imovini obveznika uzdržavanja.
Također, ukoliko imate relevantne dokaze iz kojih proizlazi da Vaš bračni drug ostvaruje prihode veće od prijavljenih, ta okolnost može biti od utjecaja prilikom određivanja iznosa uzdržavanja.

Suprug i ja se razvodimo. S obzirom kakva je situacija u državi morat ću van granica potražiti posao...

Poštovani, molim Vas pomoć.
Naime, suprug i ja se razvodimo. S obzirom kakva je situacija u državi morat ću van granica potražiti posao. Mogu li napustiti državu s dvoje malodobne djece bez službenog pristanka tužitelja tijekom brakorazvodne parnice ili mogu li brakorazvodnu parnicu pokrenuti iz države članice EU-a. Nadalje znam kako nije psihički sposobna osoba za odgoj djece i da bi me takvom represijom ucjenjivao kako bi bar malo bio sretan. Hvala.

Odgovor

Za vođenje brakorazvodne parnice nadležan je sud Republike Hrvatske ako su oba bračna druga državljani Republike Hrvatske, bez obzira na to gdje imaju prebivalište.
Roditelj djeteta s kojim dijete ne živi ima pravo na susrete i druženja s djetetom. Susreti i druženje roditelja i djeteta koje ne živi s njim moraju se odvijati na temelju postojeće pravomoćne sudske odluke kojom se uređuje to pitanje, a ako sudske odluke nema onda na temelju zajedničkog sporazuma roditelja. Roditelj ne može svojom jednostranom odlukom drugom roditelju faktički onemogućiti ili otežati kontakte s djetetom. Trajni odlazak u inozemstvo s djetetom, bez suglasnosti drugog roditelja, predstavljalo bi kršenje njegovih roditeljskih prava.
U slučaju da je jedan od roditelja s djetetom odselio na nepoznatu adresu, bez znanja i odobrenja drugog roditelja, radilo bi se o kaznenom djelu protupravnog oduzimanja djeteta iz članka 174. Kaznenog zakona. Za to kazneno djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do tri godine, a ako je dijete napustilo područje Republike Hrvatske počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Otac uplaćuje alimentaciju na djetetov račun te ne mogu podići novce za potrebe djeteta. Što da radim?

Održana je glavna rasprava oko skrbništva mog 4.godišnjeg dječaka, plaćanja alimentacije i dr. Dobila sam skrbništvo, da otac mora plaćati alimentaciju. Na sudu se izjasnio da će plaćati sam bez da mu sjedaju na plaću. Nakon suda otišao je u banku i uplatio alimentaciju na dječji račun, a ja sam mu dala svoj broj računa da istu uplati. Ja naravno ne mogu dizati taj novac bez CZSS koji ima svoj postupak i koji su ga zvali da to ne radi i otac im rekao da mu oni ne mogu ništa i da će iz inata meni kao majci plaćati na dječji račun. Molim vas da mi kažete što ja mogu poduzeti da dobivam tu alimentaciju na svoj račun jer djetetu bih ipak htjela nešto priuštiti da ima od te alimentacije. Hvala unaprijed

Odgovor

U konkretnom slučaju nužna je suradnja s Centrom za socijalnu skrb. Uputite dopis Centru u pisanom obliku u kojem ćete opisati Vašu situaciju i zatražite od Centra da se u pisanom obliku, a ne u telefonskom razgovoru, obrati ocu djeteta i zatraži od njega da ispuni svoju obvezu uzdržavanja na način kako je to navedeno u pravomoćnoj sudskoj odluci (pretpostavljam da je pravomoćna jer to se ne vidi iz vašeg upita), dakle, da iznose uplaćuje majci kao zakonskoj zastupnici djeteta, a ne djetetu na njegov račun.
Ako otac ne odgovori na dopis ili odgovori na isti način kako je to napravio u telefonskom razgovoru zatražite od Centra trajnu suglasnost da se mjesečni iznos koje otac uplaćuje na dječji račun, a po svojoj visini odgovara iznosu uzdržavanja prosljeđuje na Vaš račun.
U slučaju da ne možete dobiti suglasnost Centra predlažem Vam da od Centra zatražite da se uplaćeni iznosi vrate ocu ili polože na sudski polog ili ih zadržite na računu i ne koristite ih, eventualno uz suglasnost Centra oročite kao štednju, a vi pokrenite ovrhu protiv oca zbog neplaćanja uzdržavanja.

Da li alimentacija ima prednost pred ovrhama?

U postupku smo rastave pa me zanima nešto o alimentaciji, suprug je u vojnoj mirovini koja iznosi oko 7000 kn i opterećena je kreditima ima i neke ovrhe koje stoje na čekanju u mirovinskom. Da li alimentacija ima prednost za naplatu pred ovrhama i da li se može zaustaviti naplata nekog njegovog kredita da bi se omogućila naplata alimentacije?

Odgovor

Člankom 232a. stavak 3. Obiteljskog zakona propisano je da će se ovrha na plaći i drugom stalnom novčanom primanju roditelja za uzdržavanje djeteta provest prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina na tim primanjima neovisno o vremenu njihova nastanka.

Koliki je zakonski rok za pokretanje postupka utvrđivanja očinstva?

Samohrana sam majka petnaestomjesečnog djeteta, kojeg otac nije priznao, a niti ne želi sudjelovati u njegovom životu. Podnijela sam tužbu za utvrđivanje očinstva prije četiri mjeseca i još postupak nije pokrenut iako mi je odvjetnik rekao da to brzo ide. Od tada još ništa. Zanima me koliko je zakonski rok za pokretanje postupka.

Odgovor

Temeljem člankom 263. stavak 2. i 265. Obiteljskog zakona u postupku radi utvrđivanja očinstva prvo ročište mora se održati u roku od 15 dana od dana kada je tužba primljena na sud. Zakonom nije propisan rok u kojem bi sud morao okončati postupak radi utvrđivanja očinstva, ali prilikom zakazivanja ročišta i izvođenja dokaza mora voditi računa da je riječ o postupku koji je zakonom propisan kao hitan.

Kako bi trebala izgledati izjava koju bi otac djeteta ovjerio kod javnog bilježnik da sam ja skrbnik djeteta?

javljam se u ime osobnog problema pa bi molila savjet. živjela sam u izvanbračnoj zajednici 13 godina i iz te veze imam dijete staro 12 godina. Mi smo se razišli početkom ove godine i nismo u nikakvom kontaktu, dijete je sa mnom, posjećuje oca kada se dogovore međusobno( otac živi u drugom gradu, pa su susreti dosta rijetki, ali sve je po njihovom dogovoru). Nisam podigla nikakvu tužbu, niti imam namjeru potezati se po sudovima, ne daje nikakav određen iznos djetetu, nego imaju dogovor između sebe pa ako mu da koji kunu dobro, a ako ne opet dobro. e sad, sljedeće što me zanima: kako bi trebala izgledati izjava koju bi on ovjerio kod javnog bilježnika o tome da prenosi svu skrb vezanu za dijete na mene, jer ja naime bez njegovog potpisa nigdje ne mogu ništa, a on je voljan napraviti izjavu kojom bi ja dobila status samohrane majke.

Odgovor

U slučaju razdvojenog života roditelja odluku o načinu ostvarivanja roditeljske skrbi donosi isključivo sud. Sud takvu odluku može donijeti i na temelju sporazuma roditelja ovjerenog kod javnog bilježnika, ako taj sporazum nije na štetu djeteta. Međutim, sporazum roditelja o načinu ostvarivanja roditeljske skrbi ne može zamijeniti sudsku odluku.

Gdje se pokreće brakorazvodna parnica ako je brak sklopljen u drugoj državi?

Zanima me gdje se pokreće brakorazvodna parnica ako je brak sklopljen u BIH, a trenutno boravište odn. od početka braka do sada je u Hrvatskoj.
S tim da je muž hrv. državljanin, odn ima dvojno državljanstvo, a ja sam na privremenom boravku sa statusom spajanje obitelji.
Fale mi dva mjeseca do produženja boravka i pete godine, s tim da je se zakon promijenio i da moram imati 5godina punih za status stranca sa stalnim boravkom,a za državljanstvo čak 8 godina.
Mene zanima da li je moguće da on može pokrenuti razvod u HR?
Postoji li mogućnost da ja s obzirom da će on podnijeti tužbu ne budem suglasna s tim bar dok mi ta dva mjeseca igraju ulogu, je li po zakonu moram biti pune 4 godine u braku s njim da bi dobila autonomni boravak.
Isto tako moram naglasiti da protiv njega je dignuta tužba zbog napada nožem na mene i da ima zabranu prilaza,kontakta i dolaska u stan. Ta zabrana mi istječe 7.11. To se bliži pa sam zabrinuta u vezi svega. Što da radim???

Odgovor

S obzirom da su bračni drugovi imali prebivalište za vrijeme trajanja braka u Republici Hrvatskoj mjesno nadležan je hrvatski sud prema mjestu prebivališta tuženika ili posljednjeg zajedničkog prebivališta.
Ako se postupak braka pokreće tužbom, a ne sporazumnim zahtjevom sud mora provesti postupak posredovanja. Postupak posredovanja u pravilu se provodi pri centru za socijalnu skrb. Bračni drugovi dužni su u roku od petnaest dana od dana donošenja odluke pokrenuti postupak posredovanja.
U slučaju da se tužitelj ne odazovu pozivu bez opravdanog izostanka, smatra se da je tužba za razvod braka povučen.
Uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja u Vašem je interesu da ne pokrećete sporazumno brakorazvodnu parnicu.

Nalazim se na listi za otkaz, da li imam kakve prednosti kao samohrana majka?

Samohrana sam majka dvoje maloljetne djece (sin 14 godina i kćer 17 mjeseci). Trenutno se nalazim na dopustu za pojačanu njegu djeteta, te bih se uskoro trebala vratiti na posao. Oba dvoje djece imaju zdravstvenih problema, sin autoimunu bolest štitnjače, a kćer usporen motorički razvoj. Ugovor o radu je sklopljen na neodređeno, a budući da se nalazim na listi za otkaz, zanima me da li imam kakve prednosti s obzirom na cijelu situaciju i koja su moja prava? Trenutno imam završenu višu školu, međutim nastavila sam školovanje, te sam završila razlike za upis na diplomski studij koji sam ove godine upisala.

Odgovor

Za vrijeme trajanja dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju poslodavac temeljem izričite odredbe članka 71. Zakona o radu ne može otkazati ugovor o radu osobi koja se koristi spomenutim pravom.
Nakon prestanka korištenja tog prava, poslodavac bi morao, ako se radi o namjeravanom poslovnom uvjetovanom otkazu, voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje teret radnika.
Također, poslovno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima.
Dakle, kao što možete primijetiti postoje bitni kriteriji o kojima ovisi zakonitost odluke poslodavca o otkazu, a koji se primjenjuju na svaki pojedini slučaj, zbog čega Vam savjetujem da zatražite pravnu pomoć sindikata ili, ako niste član sindikata, odvjetnika.
Vaša obiteljska situacija, kao i okolnost da ste nastavili obrazovanje, mogu značajno utjecati na donošenje zakonite odluke o otkazu ili nastavku radnog odnosa.

Suprug i ja živimo odvojeno nismo rastavljeni, trebam li od supruga ishoditi neku suglasnost da djeca idu sa mnom živjeti?

Suprug i ja, zbog pogoršanih odnosa odlučili smo se na odvojen život. Sada živimo u kući njegovih roditelja. Imamo dvoje djece, djevojčice od 10.g i 13.g. Razgovarali smo s djecom koja imaju dobar odnos s oba roditelja i djeca su iskazala želju da žive sa mnom. Zanima me, a obzirom da nismo podnijeli zahtjev za razvod braka trebam li od supruga ishoditi neku suglasnost da djeca idu sa mnom živjeti, u slučaju odvojenog života.

Odgovor

Člankom 99. Obiteljskog zakona propisano je da roditelji ravnopravno, zajednički i sporazumno skrbe o djetetu bez obzira da li žive zajedno ili ne. U tom smislu nemoguće je da samo jedan roditelj odlučuje o tome s kojim će roditeljem dijete ubuduće živjeti. Kad roditelji ne žive u obiteljskoj zajednici potrebno je da sud donese odluku s kojim će roditeljem dijete živjeti i o načinu susreta i druženja djeteta s roditeljem s kojim ne živi.
Nadležnost suda ovisi o tome da li se radi o bračnom sporu ili o slučaju kada više ne postoji obiteljska zajednica, ali bračni drugovi ne pokreću brakorazvodnu parnicu.
Ako se radi o bračnom sporu parnični sud će u konkretnom slučaju prilikom donošenja odluke o razvodu braka odlučiti s kojim će roditeljem dijete živjeti i o susretima i druženjima djeteta s roditeljem s kojim ne živi.
Ako roditelji ne žive u obiteljskoj zajednici, ali nisu pokrenuli brakorazvodnu parnicu, nadležan je izvanparnični sud koji odlučuje isključivo o tome s kojim roditeljem će dijete živjeti i o susretima i druženju s odvojenim roditeljem.
Sud odluku o tome s kojim će roditeljima dijete živjeti donosi na temelju kriterija koji su se ustalili u postojećoj sudskoj praksi uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja. Ako postoji sporazum roditelja o tom pitanju, sud će prihvatiti sporazum ako se njime ne ugrožava dobrobit djeteta.

Bivši suprug ne placa alimentaciju dali kćer ima pravo na dodatni bod kod upisa u srednju školu?

Zanima me, budući da sam nezaposlena, a bivši ne plaća ništa za kćer, koja sada kreće u srednju školu, da li imam pravo na dodatne bodove za upis u školu i đački dom.

Odgovor

Prema odluci Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa pravo na dva dodatna boda ima i samohrani roditelj u sustavu socijalne skrbi (roditelj koji nije u braku i ne živi u izvanbračnoj zajednici, a sam skrbi i uzdržava svoje dijete, sukladno člancima 27. i Zakona o socijalnoj skrbi, N. N. 33/12 te posjeduje rješenje ili drugi upravni akt centra za socijalnu skrb ili nadležnoga tijela u jedinici lokalne ili područne (regionalne) jedinice i Grada Zagreba o pravu samohranoga roditelja u statusu socijalne skrbi); odnosno u obitelji u stanju socijalno zaštitne potrebe. Prema toj odluci važno je da sami uzdržavate i brinete o djetetu i da ste korisnik prava iz sustava socijalne skrbi. A kako ste napisali da otac ne pridonosi za uzdržavanje potrebno je pokrenuti tužbu radi ne plaćanja alimentacije, jer ukoliko je otac djeteta poznat vi prema zakonu niste samohrani roditelj.

Očuh me priznao kao svoju kćer da li ipak imam kakva prava od svog biološkog oca?

Imam jedno pitanje za vas… Imam 19 godina, nikad nisam upoznala svog oca! Ostavio je mamu kad je bila trudna sa mnom i nestao bez traga. Nisu bili u braku! Nikad ništa ni ja ni mama nismo tražile od njega, niti saznale nešto o njemu… Moja mama se ponovno udala i moj očuh me je prije godinu dana priznao kao svoju kćer, i sad mi je u rodnom listu navedeno njegovo ime, kao ime oca! Zanima me, jel ipak unatoč tome imam pravo tražiti bilo što od svog biološkog oca i imam li pravo možda na nekakvu njegovu imovinu? S obzirom da mi u ovih 19 godina ni u čemu nije pomogao ni brinuo se za mene! Unaprijed hvala!

Odgovor

Iz Vašeg pitanja proizlazi da Vaš biološki otac očinstvo nije priznao pred matičarom ili centrom za socijalnu skrb.
U tom slučaju očinstvo se može utvrditi isključivo sudskom presudom ili oporukom.
Pravo na tužbu radi utvrđivanja očinstva pripada djetetu, majci, muškarcu koji je priznao očinstvo, ali nije dobio suglasnost majke, djeteta ili centra za socijalnu skrb i centru za socijalnu skrb.
Dijete ima pravo podnijeti tužbu radi utvrđivanja očinstva do navršene dvadeset i pete godine života.
Ako dijete u naprijed navedenom zakonskom roku ne pokrene postupak radi utvrđenja očinstva ono će biti uskraćeno za prava koja dijete ima prema roditeljima, između ostalih i za imovinska prava od kojih su najvažnije pravo nasljeđivanja biološkog oca i pravo na uzdržavanje punoljetnog djeteta pod uvjetima propisanim u Obiteljskom zakonu.

Da li je otac djece obavezan plaćati alimentaciju tek po presudi o razvodu ili je to bio dužan učiniti od dana predaje tužbe?

Poštovani, još u 09,mj 2010.god. predala sam zahtjev za rastavu braka. Na žalost to još uvijek nije završeno. Majka sam dvoje djece od kojih je jedno u međuvremenu postalo punoljetno. Do sada su se dogodila 3 ročišta, sljedeće je 16.05. Djeca žive sa mnom, a suprug odbija dati bilo kakvu financijsku pomoć. Moje pitanje je da li je on obavezan plaćati alimentaciju tek po presudi o razvodu ili je to bio dužan učiniti od dana predaje tužbe, dakle od 09mj. 2010, godine.

Odgovor

Bilo bi dobro da na slijedećem ročištu dogovorite privremenu alimentaciju koju bi otac placao dok presuda ne bude konačna. A otac će trebati uplatiti alimentaciju od dana kada su nastale promijenjene okolnosti dakle retrogradno.

Da li otac djeteta može dijete prijaviti na svoju PK karticu iako ne plaća alimentaciju?

Samohrana sam majka četverogodišnjeg dječaka, do prije mjesec dana i njegov otac i ja smo bili redoviti studenti, međutim otac mu je diplomirao i zaposlio se.
On bi sad želio prijaviti dijete na svoju poreznu karticu kao olakšicu, pa me zanima je li to moguće budući da ne plaća nikakvu alimentaciju (nisam je tražila). Inače, dijete je trenutno na pk mog oca s kojim nas dvoje živimo.

Odgovor

Člankom 36. stavkom 6. Zakona o porezu na dohodak i člankom 55. stavkom 3. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da ako oba bračna druga ostvaruju dohodak i uzdržavaju članove uže obitelji, osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji u načelu dijele na jednake dijelove, ali mogu utvrditi i drugačiju raspodjelu.

Ako se osobe ne mogu dogovoriti o raspodjeli dijela osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, a jedan od uzdržavatelja traži preraspodjelu osobnog odbitka, tada se temeljem članka 55. stavka 3. Pravilnika o poreznom dohotku osobni odbitak dijeli na jednake dijelove odnosno svakom poreznom obvezniku osobni odbitak priznaje se u jednakom dijelu.

U tom slučaju raspodjelu osobnog odbitka izvršit će Porezna uprava na slijedeći način:

1. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka u tijeku poreznog razdoblja – za oba porezna obveznika izvršit će izmjene poreznih kartica – Obrazaca PK, te ih dostaviti poreznim obveznicima odnosno njihovim poslodavcima/isplatiteljima primitaka (plaće) i mirovine.

2. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka po podnesenim godišnjim poreznim prijavama – po podnesenim godišnjim poreznim prijavama za oba porezna obveznika izvršit će raspodjelu osobnog odbitka. Pravila o preraspodjeli osobnog odbitka primjenjuju se bez obzira da li su bračni drugovi razvedeni ili su još u braku.

Ističe mi privremeno uzdržavanje, a otac i dalje ne plaća alimentaciju što mi je činiti?

Moje dijete dobiva privremeno uzdržavanje koje ističe ove godine i pravomoćnu presudu suda kojom otac mora u zatvor radi ne plaćanja. Molim vas što dalje, dijete će biti punoljetno tek za dvije godine, a u centru su mi rekli da nemam više prava. Što mi je činiti, ponovno pokrenuti tužbu ili prijedlog za ovrhu za zaostatke ili nešto drugo?

Odgovor

U konkretnom slučaju treba podnijeti prijedlog za ovrhu radi neplaćenih iznosa uzdržavanja za razdoblje nakon što je prestalo pravo na privremeno uzdržavanje. Dok god postoji pravomoćna sudska odluka o uzdržavanju nije potrebno podnositi novu tužbu, osim ako se želi povećati iznos uzdržavanja zbog promijenjenih okolnosti.

Supruga mi ne dozvoljava viđenje djece...

supruga me je istjerala iz kuće te nemam gdje boraviti. Imamo dvoje malodobne djece, koju skriva od mene, i ne mogu se ćuti sa njima. Ja sam stranac sa boravkom u R.H . Sedam godina smo živjeli skupa. Možete li mi pomoći.

Odgovor

Ako roditelji ne živi zajedno, roditelj koji živi s djecom mora omogućiti drugom roditelju susrete i druženje s djecom. U slučaju da je jedan od roditelja onemogućio drugog roditelja u susretu i druženjima, radilo bi se o kaznenom djelu protupravnog oduzimanja djeteta iz članka 210. Kaznenog zakona. Za to kazneno djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do tri godine, ako je kaznenim djelom dijete napustilo područje Republike Hrvatske počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
Kaznena prijava podnosi se općinskom državnom odvjetništvu u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik.
Osim toga, ukoliko ste još uvijek u braku i odlučite pokrenuti brakorazvodnu parnicu, sud će osim odluke o razvodu braka i uzdržavanju djece, donijeti odluku o tome s kojim će roditeljem djeca živjeti i o načinu i vremenu susreta i druženja djece s roditeljem s kojim ne žive. U ovakvim iznimnim slučajevima uz tužbu radi razvoda braka možete podnijeti i prijedlog za određivanje privremene mjere o tome s kojim roditeljem će djeca živjeti i o načinu i vremenu susreta i druženja djece s roditeljem s kojim ne žive do donošenja pravomoćne odluke o razvodu braka i uzdržavanju djece.

Da li je moguće da razvod braka ne uspije?

Ja sam podigla rastavu supružnik je dao odgovor na tužbu da ne želi rastavu, opravdao je svoj dolazak i naveo pismeno da ne želi rastavu. To je bilo prvo ročište što slijedi dalje, da li će sud odbiti tužbu jer ni ja nisam navela ništa nego narušene odnose.

Odgovor

Člankom 43. Obiteljskog zakona propisano je da će sud razvesti brak:
1. ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni, ili
2. ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana, ili
3. ako oba bračna druga sporazumno zahtijevaju razvod braka.

Bračni drug koji tužbom jednostrano traži razvod braka iz razloga navedenih pod točkama 1. i/ili 2. mora dokazati postojanje tih okolnosti. Ukoliko se razvod traži zbog poremećenih odnosa, bračni drug koji traži razvod mora dokazati postojanje objektivnih okolnosti koji upućuju na poremećene odnose (npr. bračni drugovi međusobno ne razgovaraju ili neprijateljski razgovaraju, ne održavaju kućanstvo, emotivne, ekonomske i druge sadržaje zajedničkog života i drugo). Na okolnost poremećenih odnosa možete predložiti i svjedoke kako bi dokazali svoje tvrdnje.
Zaključno, sud nije dužan donijeti odluku o razvodu braka svaki put kada to jednostrano to traži jedan od bračnih drugova, nego samo onda kada su okolnosti zbog kojih se traži razvod braka u provedenom sudskom postupku dokazane.

Uzdržavanje nezaposlenih sinova?

Majka sam dvaju sinova, jednog od 31.godinu i jednog od 29 godina. Oba su nezaposlena, tj. na burzi rada su. Zanima me da li njihov otac od koga sam rastavljena ima kakvu obavezu pri uzdržavanju sinova.

Odgovor

Roditelj obveznik plaćanja uzdržavanja dužan je uzdržavati svoje maloljetno dijete i punoljetno dijete koje se školuje u srednjoj školi odnosno pohađa sveučilišni ili stručni studij u skladu s posebnim propisima, te redovito i uredno ispunjava svoje obveze. Punoljetno dijete koje je završilo obrazovanje, a ne može se zaposliti roditelji su dužni uzdržavati godinu dana nakon prestanka obrazovanja.

Da li u postupku rastave braka možemo dogovoriti mjesto susreta i druženja s djecom?

U braku sam 4 godine i imam dvoje djece ,curicu od 4 godine i dječaka od 7 mjeseci, prije mjesec dana sam saznala da me muž vara, kada je i otišao od nas. Ostavio nas je u mjesec dana svega je 2 puta pitao što treba djeci kupiti. Sada je, koliko znam podstanar ali ne znam gdje jer, ne da svoju adresu živi s ljubavnicom koja ima dva braka iza sebe i troje djece i da stvar bude još gora ona skupa s mojim mužem planira mene proglasiti nepodobnom majkom i oduzeti mi djecu da li oni to mogu?
Da li postoji mogućnost, kada se razvedem od supruga, da on dobije dopuštenje, da dolazi viđati djecu kod mene u kuću ali da djeca ne idu kod njega? jer iskreno tu ženu ne želim blizu naše djece jer imam razloga i dokaza vjerovati da je kadra svašta učiniti, molim vas za odgovor kako i što da napravim .

Odgovor

U brakorazvodnoj parnici sud će donijeti odluku o tome s kim će dijete živjeti, način susreta i druženja djeteta s roditeljem s kojim ne živi i iznos uzdržavanja koje roditelj s kojim dijete ne živi mora plaćati. Kod odluke o skrbništvu nad djecom sud uzima u obzir sve relevantne činjenice koje su bitne za dobrobit djeteta. Uzima u obzir i mišljenje centra za socijalnu skrb (koji ce napisati stručno mišljenje na temelju razgovora s vama i suprugom u procesu mirenja na koji ćete morati ići jer imate maloljetnu djecu. U sudskoj odluci sud ce odrediti i susrete i druženja djece s drugim roditeljem, tako da bez obzira kome su djeca povjerena na skrbništvo i drugi roditelj ima pravo na susrete i druženja s njima. A roditeljska odgovornost prema djeci je i dalje zajednička odgovornost i obaveza oba roditelja, što znači da oboje skrbite za odgoj, obrazovanje, život i zdravlje djece.
Na sudu možete dogovoriti da otac viđa dijete samo kod vas u kući, ili u centru za socijalnu skrb pred stručnim djelatnikom centra ili da dijete ide kod oca u kuću, sve je stvar dogovora između vas, ako se ne možete dogovoriti sporazumno onda odluku donosi sud.

Rješenje centra za socijalnu skrb o povjeri djeteta majci nije ovršna isprava- što da radim?

Imam pitanje vezano za alimentaciju naime, po rođenju djeteta prije 9 godina došlo je do prekida izvanbračne zajednice. Očinstvo je priznato u redovnom upisu djeteta kod matičara. U centru za socijalnu skrb tada je napravljeno rješenje o povjeri djeteta majci odnosno meni. U istom tom rješenju stoji stavka o uzdržavanju kako piše po dogovoru i viđanju djeteta jedanput mjesečno. S obzirom da nikad do dogovora nije došlo jer otac ne želi sudjelovati u bilo kojoj stavki odgoja djeteta s vremenom sam digla ruke od svega. Sada kad sam na kraju snaga nakon 9 godina rada po 2 posla zanima me da li mogu tražiti alimentaciju retroaktivno i koliko unazad jer to sudski nisam nikad zatražila. Obratila sam se centru za socijalni rad gdje mi je soc. radnica rekla da mi ona tu ne može pomoći te da rješenje koje su mi izdali nema zakonsku potporu nego više kao formalnost u takvoj situaciji. Ostala sam šokirana takvom izjavom od strane onoga koji bi trebao brinuti o takvim stvarima. Novca za odvjetnika nemam pa molim savjet kome da se obratim … unaprijed hvala …

Odgovor

Temeljem članka 230. stavka 2. Obiteljskog zakona nagodba o visini doprinosa za uzdržavanje djeteta sklopljena u centru za socijalnu skrb je ovršna isprava. U nagodbi se moraju navesti podaci o vjerovniku i dužniku, odredbe o iznosu mjesečnih novčanih obroka uzdržavanja, te navod kada tražbina dospijeva.

Rješenje centra za socijalnu skrb kojim se dijete povjerava majci na čuvanje i odgoj, bez naznake vjerovnika i dužnika te predmeta, vrste, opsega i vremena ispunjenja obveze nije ovršna isprava. U slučaju da roditelji ne mogu sklopiti nagodbu o visini doprinosa za uzdržavanje djeteta, potrebno je pri mjesno nadležnom općinskom sudu podnijeti tužbu radi uzdržavanja.

U tužbi radi uzdržavanja maloljetnog djeteta pored budućih iznosa uzdržavanja možete, na temelju članka 209. Obiteljskog zakona, utužiti iznose od nastanka tog prava do podnošenja tužbe. Naime, člankom 209. Obiteljskog zakona propisano je da roditelj koji nije uzdržavao svoje dijete koje s njim ne živi u obiteljskoj zajednici, a bio je dužan to učiniti, dužan djetetu isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje i unatrag od nastanka tog prava do podnošenja tužbe. Tražbina djeteta prema roditelju koji ga nije uzdržavao, zastaruje za vrijeme od 5 godina od nastanka obveze.

U postupcima radi uzdržavanja maloljetnog djeteta Hrvatska odvjetnička komora osigurati će Vam besplatnog odvjetnika. Da bi ostvarili to pravo potrebno je da zakonski zastupnik maloljetnog djeteta Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagrebu, Koturaška 53 dostavi:
– molbu za imenovanje punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu u kojoj treba navesti za kakav postupak se traži punomoćnik (radi utvrđivanja uzdržavanja, ovrhe uzdržavanja ili povišenja uzdržavanja) i imena djece o čijem se uzdržavanju radi,
– fotokopiju rodnog lista ili domovnice zakonskog zastupnika i djeteta.
Detaljne upute o ostvarivanju ovog prava možete dobiti u Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagreb, Koturaška 53, tel.: 01 6165 200 i na web stranici www.hok-cba.hr.

Dijete je preko tjedna kod oca, da li otac mora i dalje plaćati alimentaciju?

Zanima me ja jedno pitanje. Skrbnik sam djeteta, dijete je otišlo u školu u Zagreb i živi kod oca. Dali on i dalje mora plaćati alimentaciju. Dijete vikende ide kući majki.

Odgovor

Obveznik uzdržavanja dužan je plaćati iznos uzdržavanja u iznosu koji je određen pravomoćnom sudskom odlukom, sve dok se ne donese nova sudska odluka o visini uzdržavanja. Dakle, u konkretnom slučaju otac je dužan i dalje plaćati uzdržavanje za dijete koje se preselilo kod oca, on bi trebao plaćati uzdržavanje, a ako to ne učini Vi bi temeljem postojeće pravomoćne sudske odluke bili ovlašteni pokrenuti ovršni postupak protiv njega. Međutim, u tom slučaju, ako se naplatite u ovršnom postupku, otac bi protiv Vas mogao podnijeti tužbu, tzv. verzijski zahtjev, radi povrata iznosa uzdržavanja isplaćenog za dijete u vrijeme kada je ono živjelo s ocem-obveznikom uzdržavanja.
Ukoliko obveznik uzdržavanja ne plati dospjeli dug po pravomoćnoj sudskoj presudi korisnik uzdržavanja može prisilno naplatiti svoje potraživanje u ovršnom postupku. Ovršni postupak pokreće se prijedlogom za ovrhu koji se podnosi nadležnom općinskom sudu.
Što se tiče uplate iznosa uzdržavanja punoljetnom djetetu, smatram da obveznik uzdržavanja nije dužan uplaćivati iznos uzdržavanja roditelju koji je do punoljetnosti djeteta bio njegov zakonski zastupnik, već može izravno plaćati uzdržavanje punoljetnom djetetu jer nastupanjem punoljetnosti prestaje zakonskog zastupstvo roditelja u odnosu na dijete.
Ukoliko u takvom slučaju obveznik uzdržavanja ne uplaćuje iznose za uzdržavanje, punoljetno dijete može osobno, na temelju već postojeće pravomoćne sudske odluke, pokrenuti ovršni postupak radi prisilne naplate uzdržavanja. Ako punoljetno dijete to ne učini, onda bi roditelj s kojim dijete živi mogao podnijeti tužbu protiv obveznika uzdržavanja radi isplate iznosa koje je on uplatio na ime uzdržavanja punoljetnom djetetu umjesto obveznika uzdržavanja.
U slučaju da se u ovršnom postupku ne uspije naplatiti dugovanje, člankom 352. Obiteljskog zakona propisano je da je centar za socijalnu skrb dužan isplaćivati privremeno uzdržavanje u slučaju kad roditelj koji je na temelju:

pravomoćne sudske odluke,
privremene mjere radi uzdržavanja ili
nagodbe sklopljene pred sudom ili centrom za socijalnu skrb
dužan pridonositi za uzdržavanje djeteta, a ne udovoljava svojoj obvezi duže od šest mjeseci neprekidno ili ako nije platio za šest mjeseci s prekidima ukupno unutar razdoblja od sedam mjeseci.
Centar za socijalnu skrb dužan je na prijedlog drugog roditelja ili po službenoj dužnosti, donijeti odluku o privremenom uzdržavanju i u skladu s njom isplaćivati uzdržavanje sve dok roditelj – obveznik uzdržavanja ne počne ponovno udovoljavati svojoj obvezi, u ukupnom trajanju od najdulje tri godine. Žalba protiv odluke ne odgađa ovrhu.
Pravo na privremeno uzdržavanje priznaje se s danom podnošenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

Trebam roditi za tjedan dana, a otac djeteta uopće ne pita za njega – Hoće li ga matičar zvati radi upisa u rodni list djeteta?

Možete mi pomoći? Trebam roditi za tjedan dana imam 19 godina. Otac se uopće ne interesira niti zove. Ja ne želim tražit ništa od njega. Dali će njega svejedno zakonski zvati ili ne? Što ako se javi kad rodim i želi se upisati da je otac. Ja želim djetetu dati svoje prezime, dali to može tako? Što ako se ime oca djeteta ne upiše u rodni list, što stoji u rodnom listu djeteta- otac nepoznat ili?

Odgovor

Na zahtjev majke djeteta matičar na čijem je području rođeno dijete sastaviti će zapisnik o tome tko je otac djeteta. Za upis je potrebna suglasnost oca, a ako otac uskrati suglasnost očinstvo se može utvrditi jedino sudskom presudom.
Ukoliko prilikom rođenja djeteta ni matičaru, a ni Centru za socijalnu skrb, niste dali podatke o ocu djeteta, otac može matičaru podnijeti izjavu ili na zapisnik priznati očinstvo. U tom slučaju matičar je dužan odmah pozvati majku da se u roku od 15 dana izjasni o priznanju očinstva. Ako se majka u ostavljenom roku ne izjasni ili uskrati suglasnost, matičar je dužan odmah o tome obavijestiti oca djeteta i od tog dana počinju teći rokovi za podnošenje sudske tužbe.
U interesu djeteta je da zna tko mu je otac, jer utvrđivanjem činjenice tko je otac djeteta, između djeteta i oca nastaje niz relevantnih pravnih posljedica i učinka (u prvom redu pravo i dužnost roditelja da skrbi o djetetu, uključujući dužnost roditelja da uzdržava dijete, pravo djeteta da nasljeđuje imovinu svojih roditelja itd.) S druge strane i otac djeteta stječe prava predviđena Obiteljskim zakonom, u prvom redu pravo na susrete i druženje s djetetom s kojim ne živi.
Što se tiče određivanja osobnog imena djetetu ono je propisano člankom 3. Zakona o osobnom imenu. Osobno ime djeteta određuju roditelji sporazumno. U određivanju prezimena djeteta roditelji mogu odrediti da dijete nosi prezime jednog ili oba roditelja. Ako se roditelji nisu sporazumjeli o osobnom imenu djeteta, osobno ime određuje nadležni centar za socijalnu skrb.

Pruža mi se mogućnost odlaska s djetetom u inozemstvo- da li mi je potrebna suglasnost oca djeteta?

Majka sam osmogodišnje curice. Pravno nisam razvedena od njenog oca iako ne živimo skupa već dvije godine. U radnom odnosu sam ali bez prijave i na minimalcu sam. Pruža mi se mogućnost odlaska u inozemstvo, da bih djetetu i sebi omogućila bolji i lagodniji život. Zanima me, dali je moguće da sa djetetom odem van ako se sudski rastavim, dali mi je prijeko potrebna očeva suglasnost i nakon rastave braka?

Odgovor

Ako se razvodi brak s djecom u brakorazvodnoj parnici se mora donijeti odluka s kojim će roditeljem dijete živjeti, način susreta i druženja djeteta s roditeljem s kojim ne živi, kao i odluka o roditeljskoj skrbi, uključujući tu i dužnost roditelja koji ne živi s djetetom da doprinosi njegovom uzdržavanju.
Prebivališta maloljetnom djetetu unutar Republike Hrvatske, temeljem članka 4. Zakona o prebivalištu i boravištu građana maloljetnicima se prebivalište utvrđuje prema posljednjem zajedničkom prebivalištu njihovih roditelja. Kada roditelji takvih osoba nemaju zajedničko prebivalište ili nisu u braku, njihovo prebivalište utvrđuje se prema prebivalištu roditelja koji vrši roditeljsko pravo. Konkretno to znači da se prebivalište maloljetnog djeteta određuje temeljem pravomoćne sudske odluke donesene u brakorazvodnoj parnici u kojoj je određeno s kojim će roditeljem dijete živjeti.

Nemam pravo na privremeno uzdržavanje - kako mogu naplatiti alimentaciju?

Ja sam samohrana majka 9-eto godišnje djevojčice. Razvedeni smo 7 godina djetetov otac ima pozamašno dugovanje prema djetetu. Ja sam nezaposlena i živim u roditeljskoj kući zajedno s djetetom. Moj je problem kako naplatit alimentaciju? Djetetov otac radi na crnjaka, odrekao se imovine zbog naplate alimentacije. Pravo na privremeno uzdržavanje nemam jer djetetov otac povremeno uplati 200 kn od mogućih 700 kn. Molim Vas za pravnu pomoć! Kako i na koji način to mogu riješiti?

Odgovor

Ukoliko se u ovršnom postupku ne možete naplatiti zbog toga što obveznik uzdržavanja namjerno izbjegava davanje uzdržavanja i nemate pravo na privremeno uzdržavanje preostaje Vam jedino još pokretanje kaznenog postupka protiv obveznika uzdržavanja zbog kaznenog djela iz članka 209. Kaznenog zakona – povreda dužnosti uzdržavanja. Ovdje je bitno napomenuti da se radi o kaznenom djelu jedino ako obveznik uzdržavanja svjesno izbjegavanjem zaposlenja, mijenjanjem radnog mjesta, otuđivanjem imovine ili na drugi način izbjegava davanje uzdržavanja. Ako se radi o objektivnim uvjetima zbog kojih se ne može davati uzdržavanje, npr. nemogućnosti zaposlenja ne postoji kaznena odgovornost obveznika uzdržavanja.

Što kada ne mogu naplatiti alimentaciju i nemam pravo na privremeno uzdržavanje? Gdje predajem kaznenu prijavu?

Samohrana sam majka djevojčice. Razvedeni smo 7 godina, djetetov otac ima veliko dugovanje prema djetetu. Ja sam ne zaposlena i s djetetom živim u roditeljskoj kući. Moj je problem kako naplatiti alimentaciju? Naime, djetetov otac radi na “crno” i odrekao se imovine zbog ne plaćanja alimentacije. Pravo na privremeno uzdržavanje nemam jer djetetov otac povremeno uplati 200 kn od mogućih 700 kn. Molim Vas za pravnu pomoć! Kako i na koji način to mogu riješiti?

Odgovor

Ukoliko se u ovršnom postupku ne možete naplatiti zbog toga što obveznik uzdržavanja namjerno izbjegava davanje uzdržavanja i nemate pravo na privremeno uzdržavanje preostaje Vam jedino još pokretanja kaznenog postupka protiv obveznika uzdržavanja zbog kaznenog djela iz članka 209. Kaznenog zakona – povreda dužnosti uzdržavanja. Ovdje je bitno napomenut da se radi o kaznenom djelu jedino ako obveznik uzdržavanja svjesno izbjegavanjem zaposlenja, mijenjanjem radnog mjesta, otuđivanjem imovine ili na drugi način izbjegava davanje uzdržavanja. Ako se radi o objektivnim uvjetima zbog kojih se ne može davati uzdržavanje, npr. nemogućnosti zaposlenja ne postoji kaznena odgovornost obveznika uzdržavanja.
Kaznena prijava se podnosi Općinskom državnom odvjetništvu.

Prava majke strane državljanke u slučaju razvoda braka...

Zanima me koja su prava majke sa dva dječaka, ako je majka strani državljanin, a u hrvatskoj ima privremeno boravište. Iz straha da ne bih mogla viđati svoju djecu ja ništa ne poduzimam u slučaju razvoda. Suprug i svekrva na to računaju i ja moram svašta trpiti. Zanima me, da li ima neki zakon koji me štiti ovdje u HR. Unaprijed hvala.

Odgovor

Člankom 35.st.2. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima propisano je da se u slučaju razvoda braka, kada su bračni drugovi državljani različitih država u vrijeme podnošenja tužbe, primjenjuju kumulativno prava obiju država čiji su oni državljani.
U konkretnom slučaju, ukoliko je jedan od bračnih drugova, državljanin Republike Hrvatske, u brakorazvodnoj parnici primjenjivati će se Obiteljski zakon i zakon koji uređuje obiteljske odnose države čiji je državljanin drugi roditelj.
Obiteljskim zakonom je propisano da je sud u brakorazvodnoj parnici dužan donijeti odluku s kojim roditeljem će djeca živjeti, odluku o susretima i druženjima s roditeljem s kojim ne žive, kao i odrediti iznos koji roditelj s kojim djeca ne žive mora plaćati za njihovo uzdržavanje. Također moguće je da sud u brakorazvodnoj parnici odredi i uzdržavanje bivšeg bračnog druga ako nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine i nije sposoban za rad ili se ne može zaposliti. Zahtjev za uzdržavanje bračnog druga mora se podnijeti do zaključenja glavne rasprave u brakorazvodnoj parnici, iznimno u roku od šest mjeseci od prestanka braka, ako zahtjev nije postavljen u parnici.

Plaćanje alimentacije kad jedno dijete otiđe živjeti drugom roditelju?

Samohrana sam majka dvoje djece, gdje je do sada otac plaćao uredno alimentaciju, te je sada situacija takva da je jedno dijete otišlo ocu.
Zanima me koji je status eventualnog plaćanja alimentacije za jedno dijete koje je ostalo sa mnom.
Djeca su dodijeljena meni, no s obzirom na novonastalu situaciju, te plaću oca, da li u ovakvoj situaciji otac više ne mora snositi nikakav trošak za dijete koje je sa mnom?
Realno, kako je svako dijete kod jednog roditelja, ispada da nitko nije dužan plaćati alimentaciju, no ukoliko se gleda plaća svakog roditelja, i status skrbnika koji je na meni, te odgovornosti skrbnika u toj situaciji, molim Vas da mi odgovorite.
U ovom trenutku, dijete ima potrebu biti sa ocem, da li će to biti trenutno, ili za stalno – ne znam…
Svakako da su najbitniji dogovori roditelja, kojih u ovom trenutku djelomično postoje, no kako nemam povjerenje prema bivšem suprugu u skrbi za dijete, u brizi, te svemu ostalom – imam strah kako isto neće biti dovoljno kvalitetno za sve ono što je djetetu potrebo. Pri tome ne mislim na hranu, odjeću, obuću, već više psihološki, zbog nedovoljno razvijenog odnosa do sada sa djecom.

Odgovor

Obveznik uzdržavanja dužan je plaćati iznos uzdržavanja u iznosu koji je određen pravomoćnom sudskom odlukom, sve dok se ne donese nova sudska odluka o visini uzdržavanja. Dakle, u konkretnom slučaju otac je dužan i dalje plaćati uzdržavanje za dijete koje je ostalo živjeti s Vama.
Što se tiče drugog djeteta koje se preselilo kod oca, on bi trebao plaćati uzdržavanje i za to dijete, a ako to ne učini Vi bi temeljem postojeće pravomoćne sudske odluke bili ovlašteni pokrenuti ovršni postupak protiv njega. Međutim, u tom slučaju, ako se naplatite u ovršnom postupku, otac bi protiv Vas mogao podnijeti tužbu, tzv. verzijski zahtjev, radi povrata iznosa uzdržavanja isplaćenog za dijete u vrijeme kada je ono živjelo s ocem-obveznikom uzdržavanja.
Zaključno, u konkretnoj situaciji najispranije bi bilo postupiti na način da otac nastavi plaćati uzdržavanje, ali samo za ono dijete koje živi s Vama.

Da li prema zakonu mogu raditi samo jutarnji smjenu?

Poštovani! Samohrana sam majka godinu dana starog djeteta! Otac djeteta je poginuo! Za 2 tjedna idem raditi, zaposlena sam u jednoj zdravstvenoj ustanovi! Moje pitanje glasi: Da li ikako imam pravo raditi samo prvu smjenu (do sada sam radila smjenski rad)? U mjestu gdje živim sa djetetom vrtić radi samo jutarnju smjenu, popodne ne radi! Bake su nam udaljene tako da one ne bi mogle stalno čuvati dijete! Razgovarala sam sa šefom o tome ali rečeno mi je da mi oni po tom pitanju ne mogu pomoći te da ću morati raditi jutarnju i popodnevnu smjenu! Ja se samo pitam da li postoji ikakav zakon koji bi stao na stranu jedne samohrane majke ili oca! Jer kamo će moje dijete kad počnem raditi? Kome ću ga dati na čuvanje! Ja sam majka koja je prisiljena dati svoje dijete nekom drugom na čuvanje dok radim, a to ne želim jer imam samo nju!

Odgovor

U konkretnom slučaju smjenski rad uređuje se člancima 50. i 51. Zakona o radu i člankom 58. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.
Nažalost, niti jedan od ova dva propisa ne određuje pravo samohranim roditeljima na rad u isključivo prvoj smjeni. Provjerite da li rad samohranih roditelja u smjenama na drugi način uređuje pravilnik o radu Vaše zdravstvene ustanove.

Podnijela sam zahtjev za razvod braka od supruga ovisnika i dilera, koja su naša prava, da zaštitim dijete i sebe?

Majka sam 1 i pol godišnje djevojčice i trenutno sam usred brakorazvodne parnice. otac djeteta je registrirani ovisnik o heroinu koji je (služio je 12 mjesečnu kaznu zbog konzumiranja i dilanja). gotovo cijela naša veza i brak su bili sputavani njegovom ovisnošću i borbom protiv nje. bio je u komuni no izdržao je tek mjesec dana i naravno opet sve po starom. za dijete nije nikada istinski brinuo, nije nikada bio nasamo s njom jer nije bio kod kuće (rad na terenu i zatvor). sada tvrdi da se promijenio i želi što više kontakta s njom, ja se kao zabrinuta majka ne slažem jer ne vjerujem da se promijenio zauvijek i nikada do sada nije pokazao toliko zanimanje za nju kao od sada kad sam podnijela zahtjev za razvod braka. zanima me koja su naša prava na sudu i kao da zaštitim dijete i sebe??

Odgovor

Sud je dužan u brakorazvodnoj parnici donijeti odluku o tome s kojim od roditelja će dijete živjeti, te načine održavanja susreta djeteta s roditeljem s kojim ne živi.
Obiteljski zakon je propisao da se radi zaštite dobrobiti djeteta, susreti i druženje djeteta s roditeljem s kojim ne živi, mogu ograničiti ili zabraniti, a prema okolnostima slučaja može se odrediti osoba u čijoj će se nazočnosti održavati susreti i druženje. Tu osobu određuje sud po prijedlogu centra za socijalnu skrb, s tim da ta osoba ne smije biti srodnik po pravoj liniji, niti po pobočnoj liniji do drugog stupnja. Najčešće je riječ o službeniku centra za socijalnu skrb.
Ograničenje susreta može se odnositi na kraće vrijeme susreta, manji broj susreta i nadzirana mjesta susreta.
Što se tiče zabrane susreta, sud će donijeti takvu odluku, ako sud procijeni da roditelj prema kojem je donesena takva odluka svojim postupcima za vrijeme druženja s djetetom može škoditi djetetu (npr. ako ima problema s alkoholom, drogama, odvodi ga na neprilična mjesta i slično). Sud u svakom slučaju zasebno procjenjuje relevantne okolnosti.

Da li se može tražiti alimentacija od oca djeteta ako nismo u braku?

Može li se tražiti alimentacija od oca djeteta ako nismo u braku?

Odgovor

Kad izvanbračni drugovi postanu roditelji na njih se, kao i na bračne drugove, primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o roditeljskoj skrbi za zajedničko dijete, a jedan od sadržaja skrbi je i dužnost uzdržavanja djeteta. U tom smislu imate pravo zahtijevati od oca Vašeg djeteta da doprinosi njegovom uzdržavanju. U slučaju da o tome nije moguće postići sporazum mirnim putem, ovlašteni ste podnijeti tužbu radi uzdržavanja djeteta pri mjesno nadležnom općinskom sudu.
U postupcima radi uzdržavanja maloljetnog djeteta Hrvatska odvjetnička komora osigurati će Vam besplatnog odvjetnika. Da bi ostvarili to pravo potrebno je da zakonski zastupnik maloljetnog djeteta Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagrebu, Koturaška 53 dostavi:
– molbu za imenovanje punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu u kojoj treba navesti za kakav postupak se traži punomoćnik (radi utvrđivanja uzdržavanja, ovrhe uzdržavanja ili povišenja uzdržavanja) i imena djece o čijem se uzdržavanju radi,
– fotokopiju rodnog lista ili domovnice zakonskog zastupnika i djeteta.
Detaljne upute o ostvarivanju ovog prava možete dobiti u Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagreb, Koturaška 53, tel.: 01 6165 200 i na web stranici www.hok-cba.hr.

Bivši suprug radi na crno i nema nikakve nekretnine na sebi- KAKO NAPLATITI ALIMENTACIJU?

Preko njegovih roditelja i njihove imovine ili policije ili nešto treće? Stvar je na sudu, tjednima nije dao niti lipe za maloljetno dijete, a sigurna sam da niti neće. Znam da ga mogu tužiti nakon rastave za neplaćanje alimentacije, ali na koji način će se realizirati alimentacija ako on ciljano radi na crno. Hvala unaprijed.

Odgovor

Člankom 352. Obiteljskog zakona propisano je da je centar za socijalnu skrb dužan isplaćivati privremeno uzdržavanje u slučaju kad roditelj koji je na temelju:
– pravomoćne sudske odluke,
– privremene mjere radi uzdržavanja ili
– nagodbe sklopljene pred sudom ili centrom za socijalnu skrb
dužan pridonositi za uzdržavanje djeteta, a ne udovoljava svojoj obvezi duže od šest mjeseci neprekidno ili ako nije platio za šest mjeseci s prekidima ukupno unutar razdoblja od sedam mjeseci. Dakle, ovaj drugi uvjet onemogućava roditelje da plate jedan mjesec uzdržavanja, a onda slijedećih pet mjeseci ništa. U sedam uzastopnih mjeseci mora biti plaćeno najmanje šest dospjelih mjesečnih iznosa uzdržavanja, a ako to nije slučaj nastupaju uvjeti za privremeno uzdržavanje.
Centar za socijalnu skrb dužan je na prijedlog drugog roditelja ili po službenoj dužnosti, donijeti odluku o privremenom uzdržavanju i u skladu s njom isplaćivati uzdržavanje sve dok roditelj – obveznik uzdržavanja ne počne ponovno udovoljavati svojoj obvezi, u ukupnom trajanju od najdulje tri godine. Žalba protiv odluke ne odgađa ovrhu.
Pravo na privremeno uzdržavanje priznaje se s danom podnošenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti.
Privremeno uzdržavanje ne određuje se u iznosu određenom sudskom odlukom ili nagodbom nego u iznosu od 50% minimalnog novčanog iznosa potrebnog za mjesečno uzdržavanje djeteta, koje je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom. Taj iznos određuje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine.
U slučaju da isplaćuje privremeno uzdržavanje centar je dužan o tome obavijestiti državno odvjetništvo koje će prema davatelju uzdržavanja koji ne plaća uzdržavanje podnijeti tužbu radi regresne naplate iznosa koji je centar za socijalnu skrb isplatio umjesto davatelja uzdržavanja. Osim toga centar je dužan podnijeti kaznenu prijavu protiv roditelja koji ne plaća uzdržavanje. O svim tim radnjama dužan je upozoriti roditelja koji ne ispunjava svoje zakonske obveze prema djetetu.

Primjer imovinsko-pravnog zahtjeva...

Molim Vas,ako je ikako moguće,da mi pošaljete primjer Imovinsko-pravnog zahtjeva kojeg za nekoliko dana moram dostaviti sudu,zbog novčanih dugovanja mog bivšeg supruga prema našem sinu.Naime,on godinama neredovito plaća alimentaciju.
Bit ću Vam zahvalna.

Odgovor

savjetujemo Vam da se za sastavljanje zahtjeva obratite odvjetničkoj komori i tražite besplatnog odvjetnika ili Gradskom uredu za opće poslove i tražite kontakt adrese pravnih osoba i odvjetnika koji pružaju besplatnu pravnu pomoć. Od slučaja do slučaja prijedlozi se razlikuju međusobno, ovisno o visini duga, primanjima ovršenika, vrsti ovršne isprave, dospijeću duga i predmetu ovrhe. Tako da nema univerzalnog prjedloga nego se on mora napraviti za svaki slučaj posebno.

Otac želi kontakte sa kćerkom...

Majka sam 1 i pol godišnje djevojčice i trenutno sam usred brakorazvodne parnice. otac djeteta je registrirani ovisnik o heroinu koji je 1.4. izašao iz zatvora (služio je 12 mjesečnu kaznu zbog konzumiranja i dilanja). gotovo cijela naša veza i brak su bili sputavani njegovom ovisnošću i borbom protiv nje. bio je u komuni no izdržao je tek mjesec dana i naravno opet sve po starom. za dijete nije nikada istinski brinuo, nije nikada bio nasamo s njom jer nije bio kod kuće (rad na terenu i zatvor). sada tvrdi da se promijenio i želi što više kontakta s njom, ja se kao zabrinuta majka ne slažem jer ne vjerujem da se promijenio zauvijek i nikada do sada nije pokazao toliko zanimanje za nju kao od sada kad sam podnijela zahtjev za razvod braka. zanima me koja su naša prava na sudu i kako da zaštitim dijete i sebe??

Odgovor

Sud je dužan u brakorazvodnoj parnici donijeti odluku o tome s kojim od roditelja će dijete živjeti, te načine održavanja susreta djeteta s roditeljem s kojim ne živi.
Obiteljski zakon je propisao da se radi zaštite dobrobiti djeteta, susreti i druženje djeteta s roditeljem s kojim ne živi, mogu ograničiti ili zabraniti, a prema okolnostima slučaja može se odrediti osoba u čijoj će se nazočnosti održavati susreti i druženje. Tu osobu određuje sud po prijedlogu centra za socijalnu skrb, s tim da ta osoba ne smije biti srodnik po pravoj liniji, niti po pobočnoj liniji do drugog stupnja. Najčešće je riječ o službeniku centra za socijalnu skrb.
Ograničenje susreta može se odnositi na kraće vrijeme susreta, manji broj susreta i nadzirana mjesta susreta. Što se tiče zabrane susreta, sud će donijeti takvu odluku, ako sud procijeni da roditelj prema kojem je donesena takva odluka svojim postupcima za vrijeme druženja s djetetom može škoditi djetetu (npr. ako ima problema s alkoholom, drogama, odvodi ga na neprilična mjesta i slično). Sud u svakom slučaju zasebno procjenjuje relevantne okolnosti.

Da li mogu djetetu dati ime pravog oca ili moram osobe od koje se rastajem, a nije mu pravi otac?

imam malo kompliciranu situaciju i kome god se obratim ne dobijem baš potpun odgovor.
Prije 2 i pol godine podnijela sam zahtjev za rastavu braka u kojem imam dijete i sad još čekamo da rastava i pravno bude završena.Sve sve oduljilo.Dakle,ukratko,još nisam formalno rastavljena, ali sve to vrijeme ne živim sa tom osobom od koje se rastajem.
U međuvremenu sam započela ispočetka i imam idealnu vezu i sad kroz 3 tjedna trebam roditi.
Zanima me mogu li djetetu koje čekam dat prezime njegovog oca ili kakav je proces?
Molim pomoć!

Odgovor

Podrijetlo izvanbračnog djeteta utvrđuje se priznanjem oca ili sudskom odlukom.
Očinstvo se može priznati pred matičarom, centrom za socijalnu skrb, sudom ili u oporuci. Za upis očinstva izvanbračnog djeteta uvijek je potreban pristanak majke.
Sudskom odlukom očinstvo se utvrđuje u slučajevima kada muškarac nije priznao svoje očinstvo ili kada nije bilo pristanka majke, djeteta starijeg od 14 godina ili centra za socijalnu skrb u zakonom predviđenim slučajevima.
Određivanja osobnog imena djeteta (imena i prezimena) određeno je člankom 3. Zakona o osobnom imenu. Osobno ime djeteta određuju roditelji sporazumno. U određivanju prezimena djeteta roditelji mogu odrediti da dijete nosi prezime jednog ili oba roditelja.

Upis pravog oca djeteta rođenog u izvanbračnoj zajednici...

Živim u izvanbračnoj zajednici i otac sam 9-mjesečne curice.
U vrijeme kada smo sadašnja supruga i ja htjeli upisati dijete u maticu rođenih njoj još nije prošlo 300 dana od rastave te je kao otac upisan bivši suprug.
sada bi to promijenili kao i prezime djeteta, na koji način to mogu riješiti?

Odgovor

U Vašem slučaju podaci o očinstvu djeteta u matici rođenih mogu se brisati na temelju sudske presude. Da bi se takva presuda donijela potrebno je sudu podnijeti tužbu radi osporavanja očinstva.
Majka može osporavati očinstvo djeteta rođenog za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka u roku od šest mjeseci od rođenja djeteta. Muškarac koji sebe smatra ocem može tužbom osporavati očinstvo osobi koja je to dijete priznala za svoje, ako istovremeno traži da se utvrdi njegovo očinstvo. Tužba se može podnijeti u roku od godine dana od upisa priznanja očinstva u maticu rođenih.

Pravo na alimentaciju ako izvanredno pohađa školu...

Poštovani molim Vas da mi odgovorite da li će moja kćer imati pravo na alimentaciju budući da izvanredno pohađa srednju školu konkretno Pučko otvoreno učilište ovdje u Slav.BRODU ekonomski smjer Molim Vas da mi odgovorite Najljepša hvala

Odgovor

Kod određivanja iznosa uzdržavanja, sudska praksa je utvrdila da se pod redovnim školovanje smatra „redovito ispunjavanje obveza, tj. polaganje ispita, upisivanje godine, pa makar i samo djelomično, polaganje kolokvija, pristupanje predavanjima, izlaženje na ispite i slično.“ (Vrhovni sud RH, odluka broj Rev 228/03-2 od 02. ožujka 2004.). Dakle, u smislu ostvarivanja prava na uzdržavanje nije bitan formalni redovni ili izvanredni status studenta ili učenika, već se procjenjuju konkretne okolnosti da li se radi o redovitom školovanju.

Naknadni upis oca djeteta i pravne posljedice?...

Samohrana sam majka trogodišnje curice i kod upisa djeteta nisam upisala oca jer on ne živi u Hrvatskoj i nas dvoje nismo bili u vezi ali smo cijelo vrijeme trudnoće bili u kontaktu. Ali četiri mjeseca nakon poroda on se prestao javljati i nikad nije došao upoznati dijete pa ga zato nisam upisala u rodni list. Sad me zanima da li ga ja sad, nakon tri godine, mogu upisati u rodni list, gdje to mogu obaviti i koju su pravne posljedice i na mene i za njega s tim da on ne živi u Hrvatskoj. Unaprijed Vam puno zahvaljujem

Odgovor

Ako majka odluči navesti podatke o ocu djeteta matičar na čijem je području rođeno dijete sasatvit će o tome zapisnik. Za upis potrebna je suglasnost oca, a ako otac uskrati suglasnost očinstvo se može utvrditi sudskom presudom. Utvrđivanjem činjenice tko je otac djeteta, između djeteta i oca nastaje niz relevantnih pravnih posljedica i učinka između oca i djeteta (pravo i dužnost roditelja da skrbi o djetetu, prava djece prema roditeljima, nasljednopravni odnosi i drugo).

Imam li pravo na tužbu radi naplate uzdržavanja?

Da li imam pravo pokrenuti tužbu nakon što su djeca punoljetna, s tim da moj suprug nikada nije plaćao alijentaciju za dvoje djece, iako je sud odredio visinu alimentacije.Napominjem da je nakon rastave otišao živjeti u inozemstvo i da je tamo zasnovao novu obitelj, a da sa djecom rijetko kontaktira i da im ni sada nakon toliko godina ne pomaže iako ne postoji mogućnost da ja, kako on kaže trošim njegov novac. JA sam ušla u kredite da bih mogla školovati i hraniti djecu, s tim da i dan danas otplaćujem te kredite.

Odgovor

Roditelji su dužni uzdržavati punoljetnu djecu pod slijedećim uvjetima:
– da se dijete školuje, te da redovito i uredno ispunjava svoje obveze ili
– da je punoljetno dijete završilo obrazovanje, a ne može se zaposliti ili
– da je punoljetno dijete nesposobno za rad zbog bolesti, mentalnog ili tjelesnog oštećenja.

Što se tiče retroaktivnog plaćanja uzdržavanja ono je regulirano člankom 209. Obiteljskog zakona u kojem je propisano da roditelj koji nije uzdržavao svoje dijete koje s njim ne živi u obiteljskoj zajednici, a bio je dužan to učiniti, dužan je djetetu isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje i unatrag od dana nastanka tog prava pa do podnošenja tužbe, s tim da tražbina djeteta prema roditelju koji ga nije uzdržavao, zastaruje za vrijeme od 5 godina od dana nastaka obveze.

Da li je bolje da dijete otac prizna ili ne?

Trudna sam i znam tko je otac, ali nisam s njim ni u kakvoj vezi. da li je bolje da dijete otac prizna ili ne, s obzirom da ne želim nikakvu alimentaciju niti će on na bilo koji način skrbiti o dijetetu. Hvala

Odgovor

Međunarodnom Konvencijom o pravima djeteta propisano je da je jedno od osnovnih prava dijeteta pravo da zna tko su mu roditelji i da uživa njihovu skrb. Iz tog razloga matičari inzistiraju prilikom upisa u maticu rođenih na upisu oba roditelja jer je to u interesu djeteta. Interes dijeteta da zna za podrijetlo od oca vrijedniji je u odnosu na interese roditelja općenito, međutim ne postoji način da se od majke na silu dobije podatak o ocu djeteta.

Promjena prezimena nakon proteka roka...

Molim Vas odgovor. Naime, svugdje vidim da se nakon rastave prezime može promijeniti unutar 6 mjeseci, ali nigdje ne mogu pronaći sto kada prodje taj rok. Naime, kod mene je prošlo vise od dvije godine, pa ne znam sto sada trebam činiti.
Unaprijed hvala na odgovoru

Odgovor

Ako se jedan od supružnika odluči vratiti na prezime koje je imao prije sklapanja braka, može u roku od 6 mjeseci od prestanka braka o tome dati izjavu matičaru u mjestu svog prebivališta ili boravišta u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju se ne vodi upravni postupak, nego je data izjava temelj za upis promjene osobnog imena u matične knjige.
U slučaju da je protekao rok od 6 mjeseci od prestanka braka morate pokrenuti upravni postupak podnošenjem zahtjeva za promjenu osobnog imena. Zahtjev se podnosi Uredu državne uprave, Služba za opću upravu u u županiji u kojoj imate prijavljeno prebivalište ili boravište, odnosno Gradskom uredu za opću upravu, ako ste prijavljeni u Zagrebu.
U zahtjevu stranka je dužna navesti razloge zbog kojih se promjena traži i uz zahtjev priložiti:
– rodni list,
– domovnicu,
– presliku osobne iskaznice,
– uvjerenje mjesno nadležnog Općinskog suda da protiv stranke nije podignuta optužnica
– potvrdu iz Porezne uprave da stranka nema porezni dug
– dokaz o uplaćenoj upravnoj pristojbi u iznosu od 70,00 kn.
Postupak promjene osobnog imena traje oko 2 mjeseca.

Tko od roditelja ima pravo tražiti dječji doplatak i poreznu olakšicu...

Rastavljena sam majka dvoje maloljetne djece. Pitanje – podnijela bih zahtjev za dječji doplatak no nisam sigurna dali ću ga moći ostvariti,ili i bivši suprug ima pravo na podnesak zahtjeva.
Dijeca žive samnom i redovito se uplaćuje alimentacija za njih.
Bivši suprug je u prošloj godini dobio dijete i ponovno se oženio, pa pretpostavljam da će podnijeti zahtjev za to dijete.
U brakorazvodnoj parnici nismo definirali ko će koristiti porezne olakšice za dijecu, jer sam smatrala da dodijela skrbništva dijece, meni automatski daje pravo i na korištenje olakšice.Oboje dijece je još uvijek na njegovoj poreznoj kartici.
PITANJE – pravo na dječji doplatak?
PITANJE – pravo na poreznu olakšicu?
Napomena – nismo u kontaktu, pa bih to riješila bez njega ako je moguće ( ili će to sve ići na pola i da moramo ići to zajedno riješavati )

Odgovor

PRAVO NA DOPLATAK:
Zakonom o doplatku za djecu navedeni su sljedeći uvjeti za stjecanje prava na doplatak:
a) da podnositelj zahtjeva ima hrvatsko državljanstvo ili status stranca s odobrenim stalnim boravkom
b) da ima prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje 3 godine prije podnošenja zahtjeva,
c) da ukupni dohodak, ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini, po članu kućanstva, mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice,
d) da podnositelj zahtjeva živi u kućanstvu s djetetom

Prema izračunu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u skladu s cenzusnim grupama određene su svote doplatka za djecu i to:
– ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 543,14 kn, doplatak se određuje u svoti od 299,34 kn
– ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 543,14 kn, a ne prelazi 1119,53 kn, doplatak se određuje u svoti od 249,45 kn
– ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 1119,53 kn, a ne prelazi 1663,00 kn, doplatak se određuje u svoti od 199,56 kn.
Za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili ako mu je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se za 15% (ovisno o cenzusnoj grupi iznosi 344,24 kn, 286,87 kn ili 229,49 kn).

PRAVO NA OSOBNI ODBITAK KOD UTVRĐIVANJA POREZA NA DOHODAK:
Člankom 36. stavkom 6. Zakona o porezu na dohodak i člankom 55. stavkom 3. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da ako oba bračna druga ostvaruju dohodak i uzdržavaju članove uže obitelji, osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji u načelu dijele na jednake dijelove, ali mogu utvrditi i drugačiju raspodjelu.
Ako se osobe ne mogu dogovoriti o raspodjeli dijela osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, a jedan od uzdržavatelja traži preraspodjelu osobnog odbitka, tada se temeljem članka 55. stavka 3. Pravilnika o poreznom dohotku osobni odbitak dijeli na jednake dijelove odnosno svakom poreznom obvezniku osobni odbitak priznaje se u jednakom dijelu. U tom slučaju raspodjelu osobnog odbitka izvršit će Porezna uprava na način:
1. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka u tijeku poreznog razdoblja – za oba porezna obveznika izvršit će izmjene poreznih kartica – Obrazaca PK, te ih dostaviti poreznim obveznicima odnosno njihovim poslodavcima/isplatiteljima primitaka (plaće) i mirovine,
2. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka po podnesenim godišnjim poreznim prijavama – po podnesenim godišnjim poreznim prijavama za oba porezna obveznika izvršit će raspodjelu osobnog odbitka.
Pravila o preraspodjeli osobnog odbitka primjenjuju se bez obzira da li su bračni drugovi razvedeni ili su još u braku.

Kako i gdje predati tužbu za određivanje alimentacije?

Obraćam Vam se s molbom za pomoć. Naime, na sudu su mi rekli da trebam podnijeti tužbu za određivanje alimentacije pa Vas molim ako mi možete poslati kakav primjerak takvog dokumenta i ujedno me uputiti da li to predajem u mojem mjestu stanovanja ili u mjestu stanovanja oca od kojega nakon dvanaest godina želim tražiti alimentaciju. Unaprijed zahvaljujem!

Odgovor

U postupcima radi uzdržavanja maloljetnog djeteta Hrvatska odvjetnička komora osigurati će Vam besplatnog odvjetnika. Da bi ostvarili to pravo potrebno je da zakonski zastupnik maloljetnog djeteta Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagrebu, Koturaška 53 dostavi:
– molbu za imenovanje punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu u kojoj treba navesti za kakav postupak se traži punomoćnik (radi utvrđivanja uzdržavanja, ovrhe uzdržavanja ili povišenja uzdržavanja) i imena djece o čijem se uzdržavanju radi,
– fotokopiju rodnog lista ili domovnice zakonskog zastupnika i djeteta.

Detaljne upute o ostvarivanju ovog prava možete dobiti u Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagreb, Koturaška 53 tel.: 01 6165 200 i na web stranici www.hok-cba.hr.

Što se tiče mjesne nadležnosti općinskih sudova u sporovima radi uzdržavanja djeteta određuje se ili prema mjestu prebivališta odnosno boravišta tužitelja ili prema mjestu prebivališta odnosno boravišta tuženika. S obzirom da je u Vašem konkretnom slučaju majka kao zakonska zastupnica djeteta tužiteljica, a otac kao obveznik uzdržavanja tuženik, za pretpostaviti je da će Vaš odvjetnik izabrati Općinski sud u mjestu vašeg stanovanja kao mjesno nadležan sud.

Promjena odluke o skrbništvu i plaćanju uzdržavanja?

Godinu i pola živim s troje od naših četvero djece(jedno je s majkom), po prijašnjem rješenju plaćam alimentaciju (ovrha s mirovine) koju majka cijelo vrijeme i dalje prima iako su djeca kod mene, ignorira nas i sud, ismijava i negira i iskrivljuje činjenice. Kako tome stati na kraj i omogućiti djeci normalnu egzistenciju?

Odgovor

U slučaju da djeca više ne žive s roditeljem koji za njih prima uzdržavanje, već s roditeljem koji daje uzdržavanje, taj roditelj ima pravo podnijeti tužbu pri mjesno nadležnom općinskom sudu radi promjene odluke o tome s kojim će roditeljima djeca zajedno živjeti i ujedno zatražiti da se utvrdi da, u ovom konkretnom slučaju majka, nema pravo primati određeni iznos za uzdržavanje djece koja više ne žive s njom.

Odobrenje Centra za socijalnu skrb u imovinsko pravnim poslovima?

Udovica sam troje djece jedno je dijete maloljetno, zanima me da li moram stalno tražiti i čekati odobrenje i suglasnost Czss-a kod pokretanja bilo kakve ( kupnje ili prodaje) imovine? Postupak njihove odluke jako dugo traje, spori su. Da li bas sve moram ici preko njih ili mogu nekim drugim putem.
Hvala

Odgovor

Skrbnički poslovi upravljanja imovinom štićenika i njegovo zastupanje u imovinskim stvarima dijele se u poslove redovitog upravljanja koje skrbnik poduzima samostalno i poslove koji prelaze redovito poslovanje imovinom koje skrbnik može poduzeti samo uz prethodno odbrenje centra za socijalnu skrb. Da li je neki pravni posao redovito poslovanje procjenjuje se od slučaja do slučaja u skladu s posebnim propisima relevantnim za taj posao. U Obiteljskom zakon samo se primjera radi navode poslovi koji prelaze okvir redovitog poslovanja:
– otuđenje ili opterećenje štićenikove nekretnine
– otuđenje štićenikovih pokretnina veće vrijednosti (npr. novac, nakit, umjetnička djela)
– raspolaganje štićenikovim imovinskim pravima (npr. sklapanje ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju).

Dakle, ako je riječ o pravnom poslu koji prelazi redovito poslovanje ne postoji drugi način, osim da skrbnik prethodno dobije odobrenje centra za njegovo poduzimanje.

Otac samovoljno umanjio plaćanje alimentacije...

Samohrana sam majka mldb. djeteta i presudom je ocu određeno uzdržavanje u visini 20% prihoda.
Kako je otac za 7., 8. i 9. mj. samovoljno umanjio iznos uzdržavanja pokušavam prikupiti dokumentaciju za pokretanje ovršnog prijedloga, ali:
Kontaktirajući nadležni Centar rečeno mi je da mi je poslodavac (oca) dužan dati podatke o visini primanja kako bi prikupila potrebne podatke, tj. točan iznos – razliku stvarno potrebnog i stvarno uplaćenog iznosa.
Poslodavac mi pismeno odgovara da mi NE MOŽE dati potrebne podatke. Ujedno sam tražila pravnu osnovu za takov odgovor no ni to mi ne žele dati.
Molim Vas odgovor na koji način da pokrenem ovršni prijedlog ako ne mogu doći do potrebnih mi podataka i da li uopće mogu pokrenuti ovršni prijedlog bez gore navedenih /potrebnih/ podataka.

Odgovor

Ukoliko obveznik uzdržavanja nije u cijelosti plaćao iznos uzdržavanja, u prijedlogu za ovrhu navedite razliku između iznosa koliko je prema Vašem mišljenju obveznik uzdržavanja morao uplatiti za uzdržavanje i iznosa koji je uplatio. Iznose koje je uplatio dokazati ćete bankovnim izvodima. Ukoliko obveznik uzdržavanja ne izjavi prigovor, poslodavac mora uskratiti plaću u visini duga kojeg ste naveli zajedno s pripadajućim kamatama. Ako obveznik uzdržavanja izjavi prigovor, pravi iznos utvrditi će sudski vještak u ovršnom postupku. U tom slučaju poslodavac će po sudskom nalogu biti dužan dostaviti podatake o visini plaće obveznika uzdržavanja.
Nakon što sud donese rješenje o ovrsi, sud će rješenje dostaviti poslodavcu koji je dužan ustegnuti s plaće iznos koji odgovara iznosu neplaćenog uzdržavanje i to najviše do 1 plaće mjesečno. Ukoliko poslodavac to propusti učiniti imate pravo pokrenuti ovrhu protiv poslodavca.

Upis oca u rodni list djeteta...

Zanima me da li bi mi mogli pomoći oko moga problema ili me uputiti na nekoga tko bi odgovorio na upit. Za nekoliko mjeseci očekujem rođenje svog prvog djeteta. Partner i ja nismo sklopili brak, niti ne živimo zajedno zbog svih teških okolnosti koje su se desile u njegovom životu.(Obiteljska kuća izgorjela do temelja, nemogućnost pronalaska stalnog posla koji bi bio redovito plaćan, zaostali kredite koji su u banci vrtoglavo narasli…Trenutno živi kao podstanar u prilično teškim uvjetima koji ne bi bili dobri za novorođeno dijete. Ja sam trenutno u malom jednosobnom stanu kod roditelja.).
Zanima me da li bi moje buduće dijete samim upisom mog partnera kao oca u rodnom listu postalo nakon svoje punoljetnosti zakonski nositelj eventualnih bankovnih dugovanja.

Odgovor

Samim upisom oca djeteta u rodni list ne znači da dijete nakon punoljetnosti odgovara za obveze svojeg oca.
Po sili zakona djeca umjesto roditelja odgovaraju samo za one obveze roditelja koje su postojale u trenutku smrti roditelja, naravno pod pretpostavkom da su djeca nasljednici.
Prava i obveze koje se nalaze u ostavini prelaze na nasljednike u obujmu, sadržaju i kvaliteti kakva su bila u trenutku smrti ostavitelja, a ne kakva su bila u trenutku stjecanja punoljetnosti nasljednika.
Međutim obveza je djeteta, propisana i Ustavom, da se brinu o starim i nemoćnim roditeljima. Tu ustavnu odredbu razrađuje Obiteljski zakon kojim se određuju pretpostavke pod kojim je dijete dužno uzdržavati svoje roditelje, a to su:
– roditelj nije sposoban za rad, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz vlastite imovine,
– roditelj ne može od bračnog ili izvanbračnog druga ostvariti uzdržavanje i
– dijete je punoljetno i ima mogućnost plaćati uzdržavanje.
Bitno je naglasiti da je ova obveza dijeteta samostalna i ne predstavlja obvezu vraćanja sredstava za uzdržavanje koje je dijete ranije primilo od roditelja.

Da li je potrebna suglasnost oca...

Molim vas da mi odgovorite mogu li kao samohrana majka odvesti dijete u inozemstvo gdje bih živjela sa svojim budućim suprugom. Napominjem da mi otac djeteta ne plaća uzdržavanje za dijete, jer ne radi. Moram li od njega imati suglasnost?

Odgovor

Ukoliko postoji sudska odluka o susretima i druženju djeteta s odvojenim roditeljima, a Vi ste nakon njenog donošenja otišli živjeti s djetetom u inozemstvo, drugi roditelj ima pravo zatražiti od suda donošenje nove odluke o povjeravanju djeteta na čuvanje i odgoj i susretima između djeteta i odvojenog roditelja. Ako ne postoji takva odluka otac Vaše djeteta ima pravo pokrenut sudski postupak radi donošenja takve odluke. Sud u takvim postupcima donosi odluku procjenjujući okolnosti konkretnog slučaja. U tom smislu činjenica da otac ne doprinosi za uzdržavanje sasvim će sigurno imati značajnog utjecaja na eventualnu sudsku odluku o povjeravanju djeteta na čuvanje i odgoj ukoliko uopće dođe do takvog postupka.
I i jednom i u drugom slučaju morate imati ili novu odluku suda ili ovjereni dogovor kod javnog bilježnika ili ispred centra za socijalnu skrb o suglasnosti oca i načinima viđanja i druženja s djetetom prije nego otiđete u inozemstvo živjeti.
Samo još jedna napomena otac može nakon izjave ili odluke suda npr nakon par godina opet tražiti izmjenu odluke.

Otac uplaćuje umanjeni iznos alimentacije...

Po razvodu braka povjereno mi je zajedničko mldb. dijete na odgoj i uzdržavanje. Ocu djeteta određena je alimentacija u visini 20% od plaće, te iznos uplaćuje sam na moj račun. U više navrata primijetila sam da ne plaća stvarni iznos, već ga zna umanjiti za 70-100 kn. Dijete je preko ljeta neko vrijeme bilo kod njega a što je i njegova obveza da sa njim provodi polovicu praznika. U 7 mj. dijete je znalo otići kod oca tijekom tjedna svaki drugi dan, pa bi se vratio k meni. Otac je za to vrijeme samovoljno uplatio 50% alimentacije i rekao da ima sve evidentirano kada je sin bio kod njega. Dakle dijete nije bilo kod oca cijeli mjesec već je odlazio na igranje kod starih prijatelja iz škole. S ocem je bio na moru jedan tjedan u 7 mj. i dva u 8. mj. Molim pomoć i što trebam učiniti da mu alimentaciju ustežu sa plaće i meni direktno uplaćuju (njegov poslodavac), a iz gore navedenih razloga, te da li otac ima pravo umanjiti alimentaciju za vrijeme trajanja praznika. Poslodavac mi odbija dati podatke o primanjima oca. Na koji način uopće mogu doći do točnih podataka koliko je to 20% kako bi mogla podići ovršni zahtjev.

Odgovor

1. Podnesite prijedlog za ovrhu na plaći obveznika uzdržavanja (oca Vašeg djeteta) u barem četiri primjerka. Prijedlog za ovrhu se podnosi temeljem pravomoćne sudske presude kojom je određena obveza uzdržavanja. Primjerak prijedloga za ovrhu na plaći sud će dostaviti poslodavcu koji je dužan ustegnuti s plaće iznos koji odgovara iznosu neplaćenog uzdržavanje i to najviše do 1 plaće mjesečno. Ukoliko poslodavac to propusti učiniti imate pravo pokrenuti ovrhu protiv poslodavca.
2. Otac Vašeg dijeteta ne smije samoinicijativno umanjiti mjesečni iznos uzdržavanja, bez obzira što je dijete za vrijeme trajanja praznika bilo kod njega, osim ako drugačije nije utvrđeno sudskom odlukom o uzdržavanju.
3. Što se tiče iznosa koji obveznik uzdržavanja nije platio, u prijedlogu za ovrhu navedite razliku između iznosa koliko je prema Vašem mišljenju obveznik uzdržavanja morao uplatiti za uzdržavanje i iznosa koji je uplatio. Ukoliko obveznik uzdržavanja ne izjavi prigovor, poslodavac mora uskratiti plaću u visini duga kojeg ste naveli zajedno s pripadajućim kamatama. Ako obveznik uzdržavanja izjavi prigovor, pravi iznos utvrditi će sudski vještak u ovršnom postupku.