U Hrvatskoj postoji skupina djece koja ne ostvaruju pravo ni na alimentaciju ni na privremeno uzdržavanje od države.
Razlog nije nebriga roditelja koji ne plaća alimentaciju, već pravna praznina u sustavu.
Na taj problem nedavno je ukazala majka koja je podijelila svoje iskustvo s udrugom LET.
Njezin slučaj pokazuje kako zakon može zakazati upravo tamo gdje bi djecu trebao najviše zaštititi.
Kada roditelj ne može plaćati alimentaciju
Majka opisuje situaciju u kojoj je otac djeteta gotovo odmah nakon rođenja obolio od shizofrenije. Zbog bolesti mu je oduzeta poslovna sposobnost te je sudskim putem oslobođen obveze plaćanja alimentacije.
Istovremeno, sud je oslobodio obveze uzdržavanja i baku i djeda.
U takvoj situaciji institucije nisu mogle pokrenuti postupak za naplatu uzdržavanja jer:
-
ne postoji ovršna isprava
-
roditelj formalno nije „neplatiša” alimentacije
-
osoba je pravno oslobođena obveze uzdržavanja
Zbog toga dijete nije moglo ostvariti ni privremeno uzdržavanje od države.
„Moj sin nikada nije dobio uzdržavanje – ni redovno, ni privremeno, ni bilo kakvo drugo“, navodi majka.
Zašto djeca u takvim situacijama ne mogu dobiti privremeno uzdržavanje?
Zakon o privremenom uzdržavanju predviđa da država privremeno isplaćuje alimentaciju djeci čiji roditelj ne plaća uzdržavanje, ali samo ako postoji:
-
pravomoćna sudska odluka o uzdržavanju
-
roditelj koji je obvezan plaćati alimentaciju, ali to ne čini
U slučajevima kada je roditelj:
-
teško bolestan
-
lišen poslovne sposobnosti
-
sudski oslobođen obveze uzdržavanja
takva pravna situacija ne ulazi u okvir zakona.
Rezultat je paradoks: dijete ostaje bez ikakvog uzdržavanja jer formalno- nema „neplatiše”.
Stručnjaci upozoravaju na pravnu prazninu
Tijekom javnih rasprava o zakonima koji uređuju uzdržavanje djece, pravobraniteljica za djecu i dio stručne javnosti već su upozoravali na potrebu šireg obuhvata djece koja bi trebala imati pravo na privremeno uzdržavanje.
Međutim, zakon je u konačnoj verziji zadržao uvjet postojanja ovršne isprave i statusa roditelja kao neplatiše.
Zbog toga su iz sustava ispala djeca čiji roditelji objektivno nisu u mogućnosti plaćati alimentaciju, iako njihova potreba za uzdržavanjem nije ništa manja.
Posljedice snosi drugi roditelj
U praksi to znači da sav financijski teret uzdržavanja pada na drugog roditelja – najčešće majku.
Takve obitelji često:
-
nemaju pravo na alimentaciju
-
nemaju pravo na privremeno uzdržavanje
-
nemaju poseban oblik državne zaštite
Time se odgovornost za zaštitu djeteta praktično prebacuje na jednog roditelja, iako bi sustav socijalne zaštite trebao reagirati u situacijama kada dijete objektivno ostaje bez uzdržavanja.
Problem koji i dalje pogađa djecu u Hrvatskoj
Iako je sin majke koja je podijelila svoju priču danas punoljetan, slični slučajevi i dalje postoje.
U Hrvatskoj i dalje ima djece koja:
-
ne dobivaju alimentaciju
-
ne mogu ostvariti pravo na privremeno uzdržavanje
-
ostaju izvan zakonskog sustava zaštite
Zbog toga stručnjaci i organizacije koje se bave pravima djece sve češće upozoravaju na potrebu izmjena zakona kako bi se pravo na privremeno uzdržavanje proširilo i na djecu čiji roditelji objektivno nisu u mogućnosti plaćati alimentaciju.
Potrebna je promjena zakona
Rješenje ovog problema moguće je kroz izmjene zakona koje bi omogućile da država osigura privremeno uzdržavanje i u situacijama kada roditelj:
-
nema poslovnu sposobnost
-
teško je bolestan
-
ili je sudski oslobođen obveze uzdržavanja
Takve promjene spriječile bi da djeca zbog pravnih tehničkih uvjeta ostanu bez osnovne zaštite.
Iskustva roditelja koji su prošli kroz ovakav sustav važna su jer ukazuju na stvarne posljedice zakonskih rješenja i mogu potaknuti raspravu o nužnim promjenama.
