IZBORNIK
IZDVOJENO
ODABERI TEMU
Pitanja i odgovori

Česta pitanja

Samohrani roditelj je roditelj koji sam skrbi za svoje dijete i uzdržava ga.  Jednoroditeljska obitelj je obitelj koju čine dijete, odnosno djeca i jedan roditelj. Prema Zakonu o socijalnoj skrbi čl. 4. st. 4. i 5.

Do nastanka jednoroditeljskih obitelji dolazi uslijed smrti bračnog druga, razvoda, nestanka ili napuštanja obitelji jednog roditelja, izvanbračno rođenje, zatim obitelji u kojima je jednom roditelju oduzeto pravo na roditeljsku skrb ili poslovna sposobnost, roditelj koji je na izdržavanju zatvorske kazne ili odsutan zbog bolesti.

Prekovremeni rad
U slučaju više sile, izvanrednoga povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev poslodavca mora raditi duže od punoga radnog vremena (prekovremeni rad), najviše 10 sati tjedno. Samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti može raditi prekovremeno samo ako dade pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Preraspodjela radnog vremena
Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jednoga razdoblja traje duže, a tijekom drugoga razdoblja kraće od punoga ili nepunoga radnog vremena. Samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti može raditi u preraspodijeljenom punom radnom vremenu samo ako dade pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Zakon o radu

Kako biste dokazali da ste samohrani roditelj i ostvarili pravo na olakšice u plaćanju cijene vrtića, produženog boravka,… potreban vam je jedan od ovih dokumenata:

  1. rodni list djeteta,
  2. smrtni list za preminulog roditelja/staratelja,
  3. ili potvrda o nestanku drugog roditelja/staratelja,
  4. ili rješenje Centra za socijalnu skrb o privremenom uzdržavanju djeteta

Najčešće probleme jednoroditeljskih obitelji čini teška ekonomska situacija u kojoj su se našli, problemi skrbi za djecu, osobito nadzora majke nad muškim djetetom, manje slobodnog vremena koje roditelj i dijete mogu zajedno provesti, što često rezultira emocionalnim poteškoćama. Učinci razvoda i nedovoljna ili nedostatna pažnja drugog roditelja na djetetov uspjeh u školi i odnose s vršnjacima, problemi nastali usred roditeljeve nove veze s nekom drugom osobom, kao i narušavanje odnosa u proširenoj obitelji, stvara dodatne teškoće u funkcioniranju samohranog roditelja. Dodatne probleme također stvara birokracija i loši programi potpore države koji postoje za «socijalne slučajeve», a nisu prilagođeni specifičnim potrebama samohranih roditelja. Veliki problem je i zapošljavanje samohranih roditelja jer poslodavci znaju za njihove povećane potrebe i teško usklađivanje radne i obiteljske uloge te se zato ne odlučuju na njihovo zapošljavanje.

Obveza uzdržavanja djece je zakonsko pravo i obveza roditelja određena Obiteljskim zakonom (NN 103/15). Ukoliko roditelji žive odvojeno, a roditelj sa kojim dijete ne živi, ne doprinosi za uzdržavanje djeteta, tada drugi roditelj može tužbom tražiti sud da sud presudom obveže roditelja obveznika uzdržavanja na plaćanje uzdržavanja djeteta. Ukoliko postoji odluka/presuda kojom je roditelju određena obveza uzdržavanja za dijete, a isti ne doprinosi za uzdržavanje djeteta ili to čini neredovito ili u manjim iznosima od utvrđenog, tada drugi roditelj može kod nadležnog Općinskog suda prijedlogom zatražiti ovrhu  koja se može provesti na novčanim sredstvima, nekretninama i pokretninama  u vlasništvu ili suvlasništvu obveznika plaćanja uzdržavanja. Nadalje, po prijavi roditelja Centar za socijalnu skrb će podnijeti kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu radi pokretanja kaznenog postupka protiv obveznika uzdržavanja zbog neplaćanja uzdržavanja za dijete.

Na temelju članka 314. stavka 1. Obiteljskog zakona (»Narodne novine«, broj 103/15) ministrica socijalne politike i mladih, donosi odluku o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta. Minimalni novčani iznosi koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj, koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom, određuju se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske koja je za 2015. godinu iznosila 5.5711,00 kn, prema priopćenju Državnog zavoda za statistiku Broj: 9.1.1/12. od 29. veljače 2016. godine, iznose:

  • za dijete do 6 godina 17% prosječne plaće 970,87 kn,
  • za dijete od 7 do 12 godina 20% prosječne plaće 1.142,20 kn,
  • za dijete od 13 do 18 godina 22% prosječne plaće 1.256,42 kn.

Ova Odluka stupa na snagu 1. travnja 2016. godine.

Pravo na privremeno uzdržavanje ima dijete ako roditelj koji ne stanuje s djetetom ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja na temelju ovršne isprave, u cijelosti ili djelomično (pod djelomičnim neispunjavanjem obveze uzdržavanja podrazumijeva se da obveznik uzdržavanja plaća uzdržavanje u iznosu manjem od iznosa koji je određen kao iznos privremenog uzdržavanja) i ako se učini vjerojatnim da baka i djed po tom roditelju ne pridonose djetetovu uzdržavanju najmanje u visini koja je ovim Zakonom određena kao iznos privremenog uzdržavanja.

Dakle ako obveznik uzdržavanja ne doprinosi za uzdržavanje dulje od tri mjeseca neprekidno od dana pokretanja ovršnoga postupka radi ostvarivanja uzdržavanja.  Privremeno uzdržavanje određuje se u iznosu od 50 % zakonskog minimuma uzdržavanja. Pravo na privremeno uzdržavanje priznaje se od dana podnošenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti i traje sve dok obveznik uzdržavanja ne počne izvršavati obvezu uzdržavanja, a najdulje do tri godine. Zahtjev se podnosi mjesno nadležnom Centru za socijalnu skrb.

Dokumenti koje je potrebno ponjeti u Centar:

Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja, u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava te dobrobiti. Roditeljsku skrb roditelji su dužni ostvarivati u skladu s djetetovim razvojnim potrebama i mogućnostima. Roditelji se ne mogu odreći prava na roditeljsku skrb. Roditelji su dužni o pojedinačnim sadržajima roditeljske skrbi razgovarati i sporazumijevati se s djetetom u skladu s njegovom dobi i zrelošću.

U sadržaj roditeljske skrbi ulazi:

  • pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na: zdravlje, razvoj, njegu i zaštitu odgoj i obrazovanje, ostvarivanje osobnih odnosa i određivanje mjesta stanovanja
  • pravo i dužnost upravljanja djetetovom imovinom.
  • pravo i dužnost zastupanja djetetovih osobnih i imovinskih prava i interesa.

Ostvarivanje roditeljske skrbi može biti zajedničko ili samostalno (potpuno, djelomično, ili u odnosu na odlučivanje u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti.

Zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi
Kad roditelji trajno ne žive zajedno imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb.

Roditelji zajednički odlučuju o:

  • promjeni imena,
  • promjeni prebivališta odnosno boravišta djeteta,
  • izboru ili promjeni vjerskog opredjeljenja i
  • davanju odobrenja u vezi s priznavanjem očinstva.

Kod zajedničke roditeljske skrbi odlučuju i o vrjednijim imovinskim pravima djeteta (čl.101.), a samostalno mogu donositi svakodnevne i hitne odluke u vezi s djetetom za vrijeme dok se dijete nalazi kod jednog roditelja:

  • Za bitne odluke (čl. 100. i 101.) – sporazumno donošenje odluka o djetetu pisani pristanci roditelja (čl. 108 st. 2.)
  • Za ostale manje bitne odluke (npr. vrić, škola, liječnik, zubar i dr.) se pretpostavlja pristanak drugog roditelja (108. st. 3.)
  • Za ostale svakodnevne odluke (spavanje, igranje, hrana, učenje….) svaki roditelj samostalno odlučuje. (čl. 110. st. 1. i 2.)

Hitne odluke – svaki roditelj donosi i odmah obavještava drugog roditelja(čl.110.st.3.)
U slučaju spora između roditelja za „bitne” i „manje bitne odluke” odluku kojem će roditelju povjeriti odlučivanje o spornom pitanju donosi SUD. (čl. 109.)

Obvezno je savjetovanje roditelja u centru za socijalnu skrb prije sudskog postupka!(čl.329-330.)
Planom o ZRS mogu dogovoriti zajedničko odlučivanje o zdravlju, školovanju, kontaktima s rodbinom, inače dijete zastupa jedan roditelj, a za drugoga se pretpostavlja pristanak.

Samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi i prava drugog roditelja:
Jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka. Također samostalno nastavlja ostvarivati roditeljsku skrb bez sudske odluke ako je drugi roditelj umro ili je proglašen umrlim, a roditelji su prije smrti jednoga od njih roditeljsku skrb ostvarivali zajednički.

Roditelj kojemu je ograničeno pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi ima:

  • Pravo na osobne odnose s djetetom prema odluci suda (čl. 119).
  • Pravo na donošenje svakodnevnih odluka o djetetu dok je dijete kod roditelja temeljem zakona (čl. 110.st. 1.)
  • Pravo na donošenje hitnih odluka u slučaju neposredne opasnosti po dijete temeljem zakona (čl. 110. st. 3.).
  • Pravo na informacije o bitnim okolnostima u vezi s djetetom (npr. zdravlje, liječenje, uspjeh u školi temeljem zakona (čl. 121.)

Kod djelomičnog samostalnog ostvarivanja RS ima još i pravo suodlučivanja o bitnim osobnim stvarima (iz čl .100.)
Ova prava mogu biti ograničena ili zabranjena samo odlukom suda ako je potrebno zaštititi dobrobit djeteta!
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_09_103_1992.html

Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi je pisani sporazum roditelja o načinu ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi u okolnostima u kojima roditelji djeteta trajno ne žive u obiteljskoj zajednici.

Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mora se detaljno urediti:

  • mjesto i adresa djetetova stanovanja
  • vrijeme koje će dijete provoditi sa svakim od roditelja
  • način razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti pri donošenju odluka bitnih za dijete,
  • visinu uzdržavanja kao obvezu roditelja kod kojega dijete ne stanuje i
  • način na koji će se rješavati buduća sporna pitanja.

Obrazac plana o roditeljskoj skrbi: http://www.czss.zagreb.hr/sites/default/files/plan_roditeljske_skrbi_2015.- u cijelosti.docx

Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mogu se urediti i druga pitanja ostvarivanja roditeljske skrbi za koja roditelji smatraju da su bitna za dijete, odnosno o kojima su roditelji dužni odlučivati sporazumno, a za koja se smatra da je drugi roditelj dao suglasnost. Roditelji su dužni upoznati dijete sa sadržajem plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i omogućiti mu da izrazi svoje mišljenje u skladu s njegovom dobi i zrelošću te ga poštovati u skladu s djetetovom dobrobiti

Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi roditelji mogu sastaviti samostalno,u postupku obveznog savjetovanja (u centru za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta), kao i u postupku obiteljske medijacije.

Kako bi stekao svojstvo ovršne isprave, plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi može se podnijeti sudu u izvanparničnom postupku radi provjere sadržaja te odobravanja sukladno odredbama članaka 461. do 467. ovoga Zakona. Plan se može i mijenjati u skladu s dobi i zrelošću djeteta ili ako to zahtijevaju bitno promijenjene okolnosti te podnijeti sudu u izvanparničnom postupku radi provjere sadržaja i odobravanja izmijenjenog plana.

Obvezno savjetovanje je oblik pomoći članovima obitelji da donesu sporazumne odluke o obiteljskim odnosima vodeći posebnu brigu o zaštiti obiteljskih odnosa u kojima sudjeluje dijete te o pravnim posljedicama nepostizanja sporazuma i pokretanju sudskih postupaka u kojima se odlučuje o osobnim pravima djeteta. Provodi ga stručni tim Centra za socijalnu skrb nadležnog prema mjestu djetetova prebivališta odnosno boravišta ili prema mjestu zadnjeg zajedničkog prebivališta, odnosno boravišta bračnih ili izvanbračnih drugova. Ne provodi se prije pokretanja postupka ovrhe i postupka za izricanje mjera u svezi s djetetom.

Obvezno savjetovanje provodi se:

  • prije razvoda braka u kojem postoje zajednička maloljetna djeca
  • prije pokretanja ostalih obiteljskih sudskih postupaka u svezi s ostvarivanjem roditeljske skrbi i osobnih odnosa u svezi s djetetom

Pokreče se na zahtjev stranke koji se podnosi u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik.
Obrazac za obvezno savjetovanje:
http://www.czss-zagreb.hr/sites/default/files/novo-obrasci-obvezno_savjetovanje.docx

U privitku zahtjeva za pokretanje postupka obveznog savjetovanja potrebno je priložiti:

  • Vjenčani list
  • Rodni listovi djece
  • Pristojba u državnim biljezima u vrijednosti od 20,00 kuna (prema Tar.br.1 Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (NN RH 8/96).

Obvezno savjetovanje prije razvoda braka provodi se u centru za socijalnu skrb u okviru najviše 3 susreta stranaka i članova stručnog tima centra ( pravnik, psiholog i socijalni radnik). Na susrete roditelji mogu doći zajedno ili odvojeno.

  • U prvom susretu roditelji su upoznati sa sadržajem savjetovanja te ih se upućuje na potrebu izrade Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi do sljedećeg susreta u centru.
  • U drugom susretu u centru u pravilu se provodi zajednički pregled Plana ukoliko su stranke sastavile Plan, odnosno članovi stručnog tima centra strankama koje nisu sastavile Plan pružaju pomoć oko postizanja sporazuma i sastavljanja Plana.
  • Ako postoji načelan sporazum stranaka, a članovi stručnog tima centra procijene potrebnim dodatni dogovor oko pojedinosti Plana, može se održati treći susret u centru.

Ukoliko nije došlo do postizanja sporazuma, članovi stručnog tima centra upućuju roditelje na mogućnost pristupanja postupku obiteljske medijacije, uz upoznavanje s prednostima obiteljske medijacije i dostupnim obiteljskim medijatorima.
Obvezno savjetovanje prije razvoda braka ne provodi se u odnosu na bračnog druga ili oba bračna druga:

  • lišena poslovne sposobnosti, ako nisu u stanju shvatiti značenje i posljedice postupka niti uz stručnu pomoć
  • nesposobna za rasuđivanje ili
  • koji su nepoznatog prebivališta i boravišta

Po okončanju postupka stručni tim centra izrađuje izvješće o obveznom savjetovanju prije pokretanja sudskih postupaka u vezi s djetetom i dostavlja ga roditeljima u kojem se navodi sljedeće:

  • tko je sudjelovao u postupku
  • spremnost svake stranke na sporazumno rješavanje spora
  • spremnost svake stranke na sudjelovanje u obiteljskoj medijaciji u slučaju kad sporazum izostane
  • tko namjerava pokrenuti sudski postupak
  • jesu li bračni drugovi upoznati s pravnim posljedicama nepostizanja sporazumnog plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi
  • tvrdnje o obiteljskom nasilju, ako se navode

Izvješće se dostavlja u roku od šezdeset dana od dana primitka zahtjeva za provođenje obveznog savjetovanja prije razvoda braka, a trideset dana od dana primitka zahtjeva za provođenje obveznog savjetovanja radi rješavanja pitanja ostvarivanja roditeljske skrbi ili osobnih odnosa u vezi s djetetom.
Izvješće o obveznom savjetovanju vrijedi šest mjeseci od dana kad je okončano obvezno savjetovanje.
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_09_103_1992.html/

Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu može ostvariti samac ili kućanstvo, podnošenjem zahtjeva u nadležnom centru za socijalnu skrb, ako nema sredstva za uzdržavanje u visini propisanoj u članku 30. stavku 1. Zakona o socijalnoj skrbi (u visini zajamčene minimalne naknade koju bi ostvario samac ili kućanstvo koje nema nikakvih prihoda) niti ih je u mogućnosti ostvariti radom, primitkom od imovine, kao ni od obveznika uzdržavanja, osim ako centar za socijalnu skrb utvrdi da obveznik uzdržavanja nije u mogućnosti davati uzdržavanje.

Osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.
Do donošenja odluke Vlade RH, osnovica u 2014. godini za zajamčenu minimalnu naknadu iznosi 800,00 kuna. a od 1. listopada 2015. godine za radno nesposobnog samca u iznosu od 115 posto osnovice (1012 kuna) koju odlukom određuje Vlada RH, dok se za kućanstvo utvrđuje u iznosu koji predstavlja zbroj udjela za svakog člana kućanstva, s tim da udjeli članova kućanstva iznose:

  • za samohranog roditelja: 100 posto = 800 kuna
  • za odraslog člana kućanstva: 60 posto = 480 kuna
  • za dijete: 40 posto = 320 kuna
  • za dijete samohranog roditelja odnosno dijete u jednoroditeljskoj obitelji: 55 posto = 440 kuna.

Ako samac ili kućanstvo ostvaruje prihod, visina zajamčene minimalne naknade utvrđuje se kao razlika između iznosa zajamčene minimalne naknade i prosječnog mjesečnog prihoda samca ili kućanstva ostvarenog u tri mjeseca prije mjeseca u kojem je pokrenut postupak.
Poljoprivredniku i članu njegovog kućanstva koji obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje te na temelju poljoprivredne djelatnosti ima obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a nije navršio 65 godina života, prosječni mjesečni prihod utvrđuje se prema poreznoj prijavi ili prema rješenju nadležne porezne uprave o godišnjem paušalnom iznosu poreza na dohodak.
Iznos prihoda umanjuje se za iznos koji na temelju propisa kojim se uređuju obiteljski odnosi član kućanstva plaća za uzdržavanje osobe koja nije član toga kućanstva.

Iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo uvećava se za troškove smještaja člana kućanstva u đački dom za vrijeme trajanja školske godine.
Iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo ne može biti veći od bruto iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj.

U prihode samca ili kućanstva ne uračunava se:

  • naknada za podmirenje troškova stanovanja koju odobrava jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb
  • naknada za troškove ogrjeva koju odobrava jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb
  • novčana naknada za tjelesno oštećenje
  • ortopedski dodatak
  • doplatak za pomoć i njegu
  • osobna invalidnina
  • doplatak za djecu
  • državna potpora za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, osim dohodovne potpore ostvarene prema posebnim propisima
  • novčana naknada za životinje koje su usmrćene ili uginule prilikom provedbe naređenih mjera prema posebnom propisu o veterinarstvu
  • stipendija za školovanje učenika ili studenta dok traje redovito školovanje ili studiranje, a najdulje do 29. godine života
  • naknada koju prima udomitelj za potrebe smještenog korisnika
  • iznos novčanih sredstava koja fizičke osobe ostvare na osnovi donacija pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe
  • iznos novčanih sredstava koje fizičke osobe ostvare na osnovi jednokratnih donacija pravnih i fizičkih osoba do iznosa od 5000,00 kuna godišnje
  • iznos sredstava za saniranje posljedica elementarnih nepogoda
  • iznos sredstava za uzdržavanje za dijete ostvarenih po osnovi privremenog uzdržavanja pri centru za socijalnu skrb
  • iznos sredstava za uzdržavanje za dijete ostvarenih sukladno posebnom propisu do iznosa privremenog uzdržavanja pri centru za socijalnu skrb
  • nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja
  • novčana pomoć i putni troškovi osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa
  • novčana pomoć i putni troškovi nezaposlene osobe koju je Hrvatski zavod za zapošljavanje uputio na obrazovanje koje organizira odnosno troškove snosi Hrvatski zavod za zapošljavanje
  • osobna invalidnina, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski doplatak, posebni dodatak, naknada za pripomoć u kući, jednokratna novčana pomoć, naknada troškova pogreba te naknada za pravo na besplatne udžbenike ako su ta prava ostvarena temeljem posebnog propisa kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji
  • osobna invalidnina, obiteljska invalidnina, uvećana obiteljska invalidnina, doplatak za pomoć i njegu druge osobe, ortopedski doplatak, posebni doplatak, naknada za pripomoć u kući, naknada za pravo na besplatne udžbenike ostvarene temeljem posebnog propisa kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata
  • novčani primitak za opremu novorođenog djeteta i primitak po osnovi potpora za novorođenče, odnosno potpora za opremu novorođenog djeteta koje isplaćuje ili daje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima te jedinice
  • primitak ostvaren od dividende i novčana sredstva ostvarena prodajom dionica, a temeljem članstva u Fondu hrvatskih branitelja koji potječu po osnovi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja,
  • pomoći i naknade koje osiguravaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju odluka predstavničkih tijela, do iznosa zajamčene minimalne naknade.

Druge naknade koje mogu ostvariti korisnici zajamčene minimalne naknade

  • Naknada za troškove stanovanja
  • Troškovi ogrjeva
  • Jednokratna naknada za pogrebne troškove za korisnika zajamčene minimalne naknade
  • Naknada za troškove prijevoza

Obrazac za zajamčenu minimalnu naknadu: http://www.czss-zagreb.hr/sites/default/files/dokumenti/obrasci/ZAHTJEV+ZA+ZMN.docx

Jednokratnu novčanu potporu u iznosu od 2328,20 kuna isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a pravo na nju imaju sve zdravstveno osigurane osobe, ako ispunjavaju određene uvjete. Dodatni uvjeti navedeni su u članku 42. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Pravo na novčanu potporu imate i ako je dijete posvojeno, i ako za to dijete pomoć nije već ranije isplaćena.

Iznos potpore je 2328,20 kuna.

Za dobivanje jednokratne potpore trebate podnijeti zahtjev u roku od šest mjeseci od dana rođenja djeteta, odnosno 30 dana od dana posvojenja djeteta, nadležnoj područnoj službi ili ispostavi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO)
Uz zahtjev, koji možete dobiti u HZZO-u, trebate priložiti:

  • djetetov izvod iz matice rođenih (preslika)
  • svoju osobnu i zdravstvenu iskaznicu (preslike)
  • uvjerenje o prebivalištu.

Ako je majka nezaposlena, a zdravstveno osigurana preko oca djeteta, molbi se prilaže osobna i zdravstvena iskaznica oca, kao nositelja osiguranja.

Temeljem članka 21. Zakona o odvjetništvu i glave III. Kodeksa odvjetničke etike, Hrvatska odvjetnička komora osigurava besplatnu pravnu pomoć socijalno ugroženim osobama i žrtvama Domovinskog rata u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim položajem.

Besplatna pravna pomoć osigurava se IMENOVANJEM PUNOMOĆNIKA ZA ZASTUPANJE BEZ PRAVA NA NAGRADU.

Radi ostvarivanja besplatne pravne pomoći potrebno je Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagrebu, Koturaška 53/II, dostaviti:
– vlastoručno potpisanu molbu za imenovanje punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu u kojoj treba navesti za kakav postupak se traži punomoćnik, a ako se postupak već vodi, navesti radi čega se vodi, pod kojim brojem i pred kojim tijelom te dostaviti preslik tužbe
– fotokopiju potvrde nadležne porezne uprave o imovnom stanju
– fotokopiju potvrde o visini mjesečnih primanja, potvrde Zavoda za zapošljavanje o nezaposlenosti ili potvrde o redovnom školovanju
– fotokopiju domovnice
– ukoliko se radi o postupku radi osporavanja odnosno utvrđivanja očinstva, treba dostaviti i fotokopiju rodnog lista maloljetnog djeteta,
– ako se radi samo o postupku radi uzdržavanja maloljetnog djeteta/djece, molbu podnosi zakonski zastupnik (navodeći ime i prezime djeteta i kakav postupak uzdržavanja želi pokrenuti: utvrđivanje, ovrhu, povišenje), te prilaže u fotokopiji svoju domovnicu i rodni list djeteta.

Napominjemo da podnošenje molbe Hrvatskoj odvjetničkoj komori radi imenovanja punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu ne prekida protek rokova propisanih za podnošenje tužbi, ulaganje pravnih lijekova, odnosno drugih propisanih rokova.

NAPOMINJEMO TAKOĐER DA JE HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA INSTITUCIJA KOJA SE NE BAVI DAVANJEM PRAVNIH SAVJETA.

Besplatna pravna pomoć koju osigurava Hrvatska odvjetnička komora ne odnosi se na davanje pravnih savjeta.

Molbe za imenovanje punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu predaju se POŠTOM na adresu:
HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA
KOTURAŠKA 53/II
10 000 ZAGREB
ili na porti Hrvatske odvjetničke komore, srijedom od 10.00 do 14.00 sati.
Dokumenti:
Microsoft Office document icon molba_za_imenovanje_punomocnika_za_djecu-1.doc
Microsoft Office document icon molba_za_imenovanje_punomocnika_za_odrasle.doc

Doplatak za djecu novčano je primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom, radi potpore uzdržavanja i odgoja djece. Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o broju djece i visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te drugim uvjetima utvrđenim Zakonom.

Za ostvarivanje prava na doplatak za djecu izvanbračna se zajednica izjednačava s bračnom zajednicom. Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim prema sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak. Doplatak za djecu osobno je pravo korisnika i ne može se prenositi na drugu osobu, a iznimno se može isplaćivati drugoj osobi.

Ako oba bračna druga mogu ostvariti pravo na doplatak za djecu dužni su se sporazumjeti koji od njih će to pravo ostvariti, a pravo na doplatak može se ostvariti samo po jednoj osnovi

Uvjeti za stjecanje prava na doplatak:
a) da podnositelj zahtjeva ima hrvatsko državljanstvo ili status stranca s odobrenim stalnim boravkom te da ima prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje 3 godine prije podnošenja zahtjeva
b) da ima status azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili status člana njihove obitelji prema propisima o azilu, bez uvjeta u pogledu državljanstva i duljine prebivališta, odnosno stalnog boravka na području Republike Hrvatske
c) da ukupni dohodak, ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini, po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice
d) da podnositelj zahtjeva živi u kućanstvu s djetetom.

Dohodovni cenzus i svote doplatka za djecu za 2016. (od 1. ožujka 2016.)
Proračunska osnovica za 2016. godinu iznosi 3.326,00 kn ( ista je kao i u prethodnoj godini)
Dohodovni cenzus (50% od proračunske osnovice) iznosi 1.663,00 kn.
Cenzusne grupe
– prva – ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 16,33% proračunske osnovice (543,14 kn)
– druga – ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva prelazi 16,33% (543,14 kn), a ne prelazi 33,66% (1.119,53 kn) proračunske osnovice i
– treća – ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva prelazi 33,66% (1.119,53 kn), a ne prelazi 50% (1.663,00 kn) proračunske osnovice.

Svote doplatka za djecu
U skladu s cenzusnim grupama određene su svote doplatka za djecu i to:
– ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 543,14 kn, doplatak se određuje u svoti od 299,34 kn
– ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 543,14 kn, a ne prelazi 1.119,53 kn, doplatak se određuje u svoti od 249,45 kn
– ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 1.119,53 kn, a ne prelazi 1.663,00 kn, doplatak se određuje u svoti od 199,56 kn
– za dijete bez oba roditelja ili za dijete čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposobni za samostalan život i rad ili ako im je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se za 25 % (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn)
– za dijete s oštećenjem zdravlja, korisniku pripada doplatak za djecu u 25% većoj svoti od pripadajuće svote doplatka (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn)
– za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili ako mu je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se za15% (344,24 kn, 286,87 kn ili 229,49 kn)
– za korisnike koji pravo ostvaruju prema članku 34. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, svota doplatka iznosi 374,18 kn
– za korisnike koji ostvaruju pravo prema članku 22. Zakona o doplatku za djecu (za djecu s težim ili teškim invaliditetom) svota doplatka iznosi 831,50 kn.

Određivanje pronatalitetnog dodatka
Korisniku uz utvrđenu svotu doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kn za treće i četvrto dijete. To znači da se uz određenu ukupnu svotu doplatka utvrđenu rješenjem korisniku dodaje 500,00 kn ako koristi doplatak za troje djece, odnosno 1 000,00 kn mjesečno ako koristi doplatak za troje i više djece.

1. Obiteljski zakon NN 103/15
2. Zakon o socijalnoj skrbi NN 157/13, 152/14, 99/15, 52/16
3. Zakon o radu NN 93/14
4. Zakon o privremenom uzdržavanju NN 92/14
5. Ovršni zakon NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16
6. Zakon o dječjem doplatku NN 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15
7. Kazneni zakon NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15

Zakonom o osobnom imenu(Narodne novine 118/12) uređuje se postupak određivanja i promjene osobnog imena hrvatskih državljana.

Osobno ime maloljetnog djeteta čiji roditelji nisu u braku, promijenit će se na zahtjev roditelja kod kojega dijete živi ili kojemu je povjereno sukladno pravomoćnoj sudskoj odluci, uz suglasnost drugog roditelja.
U slučaju nepostojanja suglasnosti drugog roditelja nadležni centar za socijalnu skrb će na zahtjev roditelja koji traži promjenu osobnog imena, utvrditi je li zatražena promjena osobnog imena u interesu djeteta. Rješenje nadležnog centra za socijalnu skrb roditelj će priložiti zahtjevu za promjenu osobnog imena djeteta.

Suglasnost nije potrebna kad prebivalište drugog roditelja nije poznato ili kad je lišen roditeljske skrbi ili potpuno lišen poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti određeno da ne može poduzimati radnje koje se tiču osobnih stanja.

Za promjenu osobnog imena maloljetnom djetetu starijem od 10 godina potreban je njegov pristanak.
O zahtjevu za promjenu osobnog imena rješava nadležni ured državne uprave u županiji odnosno Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba prema prebivalištu podnositelja zahtjeva.

Rješenje o promjeni osobnog imena dostavlja se odmah po njegovoj izvršnosti nadležnom matičnom uredu radi upisa u maticu rođenih. Nakon izvršenog upisa promjene osobnog imena u matici rođenih, matičar je dužan dostaviti obavijest o promjeni osobnog imena tijelima koja vode evidencije o građanima.