Započeo je Europski tjedan mentalnog zdravlja koji se ove godine obilježava od 19. do 25. svibnja 2025. godine.
Povodom obilježavanja sedmog Europskog tjedna mentalnog zdravlja Nacionalni program Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo organizirao je javno predstavljanje nacionalnih rezultata pokazatelja mentalnog zdravlja učenika u dobi od 16 godina iz podataka prikupljenih tijekom ESPAD istraživanja u proljeće 2024. godine.
Cilj je bio ovim predstavljanjem potaknuti raspravu o zaštiti i očuvanju mentalnog zdravlja mladih u Hrvatskoj, o važnosti razvoja usluga koje su primjerene mladima i njihovim potrebama, o odgovornosti odraslih za mentalno zdravlje mladih, o važnosti pristupanja i pružanja podrške mladima te pravovremenog traženja stručne pomoći.
Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima u dobi od 16 godina provodi svake četiri godine od 1995. godine. Provodi ga Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Prve podatke za navedene pokazatelje mentalnog zdravlja imamo iz istraživanja 1999. godine, a posljednje, koje je provela Služba za promicanje zdravlja, iz 2024. godine. Ovom prigodom su predstavljeni samo podaci iz upitnika o anksioznim i depresivnim smetnjama, skali subjektivne dobrobiti, razmišljanjima o samoozljeđivanju, pokušajima samoubojstva te kvaliteti odnosa s obitelji i vršnjacima kao i podaci o uključenosti mladih u edukacije o mentalnom zdravlju u školi.
Prema pokazateljima za depresivne smetnje:
- 2024. godine 5,4 % mladih u dobi od 16 godina u istraživanju iz 2024. godine izjavilo je da od ukupno šest ispitanih općih depresivnih smetnji ima najmanje njih četiri većinu vremena u posljednjih sedam dana (9,5 % djevojaka i 1,7 % mladića)
- praćenjem depresivnih smetnji od 1999. godine uočljiv je porast nakon 2011. godine
- udio šesnaestogodišnjaka s depresivnim smetnjama u posljednjih sedam dana 2024. ostao je na razini 2019. godine.
Prema pokazateljima za anksiozne smetnje:
- 2024. godine 8,2 % mladih navodi da su u posljednjih sedam dana imali umjerene anksiozne smetnje (11,8 % djevojaka i 3,8 % mladića), a 2 % učenika koji su sudjelovali u istraživanju navodi teške ili vrlo teške anksiozne smetnje u posljednjih sedam dana koje mogu znatno narušiti njihovu svakodnevnu funkcionalnost i postignuća.
Podatci iz 2024. također pokazuju da najmanje svaka peta mlada osoba u dobi od 16 godina izjavljuje da je razmišljala o tome da se ozlijedi ili si naudi na drugi način. Ukupno je 7,7 % mladih izjavilo da je barem jednom u životu pokušalo samoubojstvo. Usporedba podataka iz 2024. i 2019. pokazuje da dolazi do blagog, ali istovremeno značajnog pada udjela mladih koji izjavljuju da su razmišljali o samoozljeđivanju odnosno da su pokušali samoubojstvo 2024. u odnosu na 2019. godinu.
Zanimljivi su podaci njihove procjene kvalitete odnosa s vršnjacima u razdoblju od 1999. do 2024. Iz usporedbe je vidljiv značajni pad u kvaliteti odnosa generacije šesnaestogodišnjaka 2019. u odnosu na 2007. godinu. I djevojke i mladići u dobi od 16 godina imaju značajno bolji odnos s majkama u odnosu na očeve.
Blizu 50 % šesnaestogodišnjaka u posljednje dvije godine izjavljuje da nije bilo uključeno u edukaciju o mentalnom zdravlju.
ODGOVORNOST ZA MENTALNO ZDRAVLJE MLADIH LEŽI U PONAŠANJU ODRASLIH!
Važno je kako se ponašaju i što čine odrasli u bliskom okruženju djeteta, kako se ponašaju i što čine odrasli u školama i drugim obrazovnim institucijama, zdravstvenim institucijama, susjedstvu i široj zajednici te što se čini u javnoj politici za zaštitu i očuvanje mentalnog zdravlja djece i mladih – razvijaju li odrasli zajednicu koja brine, vidi kada netko treba emocionalnu ili neku drugu podršku, potiče pozitivne vrijednosti uzajamne podrške, solidarnosti, zahvalnosti i brige o sebi i drugima te promiče dobro mentalno zdravlje i dobrobit svih u zajednici, a posebno vulnerabilnih skupina kao što su djeca i mladi.