Privrženost definiramo kao trajnu emocionalnu i psihološku povezanost između ljudi. Kad govorimo o dječjem razvoju, posebno je važno da dijete od najranije dobi razvija privrženost prema odraslima koji se brinu o njemu, odnosno prema roditeljima. Djeca koja razviju sigurnu privrženost okreću se svojim roditeljima u situacijama koje ih plaše i zbunjuju, traže utjehu od njih te ih vide kao „sigurnu bazu“ kojoj se uvijek mogu vratiti dok istražuju svijet oko sebe. Istraživanja pokazuju da je sigurna privrženost povezana s višom emocionalnom inteligencijom, boljim mentalnim zdravljem i boljim socijalnim vještinama.
S druge strane, nesigurna privrženost može negativno utjecati na neurološki, psihološki, emocionalni i fizički razvoj i funkcioniranje djeteta. Jednom kad odrastu, nesigurno privržena djeca ponekad imaju teškoća sa stvaranjem i održavanjem odnosa s drugima. Do toga dolazi zato što negativna rana iskustva s roditeljima i drugim pružateljima skrbi pokazuju djetetu da se drugima ne može vjerovati i da ih bliski ljudi neće zaštititi kad su im potrebni.
Kako roditelji mogu razviti sigurnu privrženost sa svojom djecom?
Za razvoj sigurne privrženosti važno je da roditelji ne ignoriraju djetetove potrebe, već da budu osjetljivi na njih. Roditelji koji su osjetljivi na potrebe djeteta promatraju i upoznaju djetetove reakcije, što je posebno važno u dobi dok dijete ne progovori i ne počne samo govoriti što mu treba. Također, važno je reagirati na svaki djetetov plač i pokazati djetetu da ste tu da ga utješite, nahranite ili presvučete. Roditelji ponekad ne mogu iz prve shvatiti zašto dijete plače, no to nije znak nesigurne privrženosti niti lošeg roditeljstva. Također, do neutješnog plakanja može doći iz mnogo različitih razloga, no ključno je da su roditelji uvijek uz dijete i da ga pokušavaju utješiti umirujućim glasom, maženjem, njihanjem i sličnim.
Osim topline i osjetljivosti na potrebe djeteta, važno je da roditelji sami sebi pružaju nježnost i brinu o sebi. Iscrpljeni roditelji imaju manje kapaciteta i strpljenja za ispunjavanje potreba djece, stoga treba imati na umu da roditelji zaslužuju predah, pomoć i podršku.
Izvor: