ZAŠTO JE VAŽNO POZNAVATI MOTORIČKE FAZE?
Poznavanje razvojnih, motoričkih faza važno je kako za liječnike pedijatre, tako i za roditelje. Kada se one poznaju, lakše je procijeniti teče li razvoj bebe normalno ili ne. Za roditelje je ovo vrlo korisno, budući da oni najviše vremena provode s djetetom te mogu biti prvi koji će uočiti eventualna kašnjenja ili odstupanja u motoričkom razvoju, što se može dogoditi, primjerice, zbog prijevremenog poroda.
Važno je napomenuti i kako bebe vrlo rijetko dostižu sve faze u zadanim vremenskim okvirima te kako su to samo okvirni modeli, a razvoj je ipak individualan za svako dijete. Važno je da dijete razvija posturalnu kontrolu i ostale motoričke vještine koje će mu omogućiti da dosegne sljedeći korak u razvoju. Iako je motorički razvoj predvidljiv, bitno je voditi računa da postoje i vanjski i unutarnji faktori zbog kojih se pojavljuju varijacije.
ŠTO JE TO POSTURALNA KONTROLA?
Posturalna kontrola izuzetno je važan dio motoričkog razvoja koji označava dobru kontrolu trupa. Ako dijete ima posturalnu kontrolu, može raditi veći broj pokreta nogama i rukama, budući da svaki pokret ekstremiteta uzrokuje gubitak ravnoteže. Često se u razvoju govori o hipertoniji (prenapetom mišićnom tonusu) ili hipotoniji (mlohavom mišićnom tonusu). Svaka od njih na svoj način utječe na motorički razvoj djeteta, usporava ga te mijenja način na koji se dijete kreće.
PRVIH MJESEC DANA
U prvih nekoliko tjedana sve su kretnje većinom u obliku refleksa. Prisutni su mnogi od kojih će samo neki biti opisani u članku. Primarni ili primitivni refleksi normalna su pojava kod novorođenčadi čiji živčani sustav još nije sazrio. Većina ovih refleksa nestaju s vremenom kada ih počnu nadomještati voljni pokreti, najčešće do 4. ili 5. mjeseca, ovisno o kojem se refleksu radi, dok neki poput gutanja i treptanja ostaju za cijeli život. Ukoliko primarni refleksi ostanu dulje od normalnog ili ako pak uopće nisu prisutni kada bi trebali biti, to može biti znak neurološkog oštećenja.
Refleksa koje dojenče pokazuje ima puno, a neki od njih su:
- Moroov refleks – ima ulogu zaštite novorođenčeta, a izaziva se neugodnim podražajima u okolini (primjerice glasnim i iznenadnim zvukovima) ili naglim pokretima. U ovom refleksu novorođenče najprije širi ruke, a zatim ih skuplja. Ovaj refleks može probuditi bebu i iz dubokog sna.
- Magnusov asimetrični tonički vratni refleks (ATVR) – ovaj refleks još se naziva i “stavom mačevaoca” jer dijete u ovom refleksu nalikuje upravo na mačevaoca. Jedna ruka biva ispruženom, glava okrenuta u smjeru ispružene ruke, dok su druga ruka i noge u fleksiji. Nestaje oko 5. do 7. mjeseca.
- Babinski refleks – dodirivanjem djetetovog plantarnog (donjeg) dijela stopala beba širi prste prema van. U odraslih ljudi reakcija je suprotna, odnosno prsti se skupljaju.
- Refleks traženja usnama – može ga se izazvati podraživanjem djetetovih usana ili kuta usana. Beba će okrenuti glavu u stranu s koje je došao podražaj te usta napućiti kao da siše. Ovaj refleks pomaže bebi pri dojenju.
- Refleks automatskog hoda – postavljanjem djeteta u vertikalni položaj i dodirujući njegovim stopalima podlogu, dijete odiže noge kao da hoda pa se ovaj refleks stoga naziva upravo tako.
MOTORIČKI RAZVOJ BEBE OD 2 MJESECA
Beba od dva mjeseca sposobna je okrenuti glavu prema izvoru zvuka te fiksirati pogled na predmetu ili osobi. Udovi su opušteniji. Može lagano podići glavu od podloge u potrbušnom položaju, ali ne i zadržati ju jer su vratni mišići i dalje slabi. Ruke malo pomalo dolaze u sredinu tijela te ih beba stavlja u svoja usta.
MOTORIČKI RAZVOJ BEBE OD 3 MJESECA
U trećem mjesecu značajnije su promjene mogućeg podizanja glave od podloge te njezino dulje zadržavanje u potrbušnom položaju. Beba si u ovom pomaže koristeći laktove. Poželjno je svako malo postavljati dijete na trbuh.
Također, prisutno je i praćenje pogledom. Pomalo kreće razvoj hvatanja i posezanja za željenom igračkom. Tijekom ležanja na leđima dijete podiže noge od podloge.
MOTORIČKI RAZVOJ BEBE OD 4 MJESECA
U ovoj dobi beba je puno vještija u potrbušnom položaju. Glavu održava odvojeno od podloge, bez pomoći. U leđnom položaju podiže noge prema trupu i može se uhvatiti za koljena. Tada počinje i okretanje s leđa na trbuh i obrnuto. Šake su većim dijelom otvorene umjesto stisnute, pa dijete može i držati igračku u ruci.
MOTORIČKI RAZVOJ BEBE OD 5 MJESECI
S pet mjeseci neke bebe počinju sjediti uz oslonac. Ako se dijete postavi u sjedeći položaj bez oslonca, ono će se kratko i zadržati u tom položaju, sprijeda se pridržavajući rukama. Okretanje s leđa na trbuh i obrnuto sada je savladano, a počinje motorička priprema za samostalno sjedenje i puzanje koje će doći kasnije.
MOTORIČKI RAZVOJ BEBE OD 6 MJESECI
Beba od 6 mjeseci zauzima četveronožni stav, ali još ne puže. Može se ljuljati naprijed-natrag i općenito se slobodnije kretati. Razvijaju se predispozicije za puzanje, a neka se djeca već i zadržavaju u sjedećem položaju bez oslonca. U potrbušnom položaju kreću se odgurivanjem rukama. Dijete sada predmete može prebacivati iz jedne ruke u drugu i poseže za predmetom u potrbušnom položaju istovremeno se oslanjajući na lakat.
MOTORIČKI RAZVOJ BEBE OD 7 MJESECI
Sa sedam mjeseci dijete može zadržati sjedeći položaj bez oslonca kada ga se postavi u taj položaj, a pridržava se rukama sa svake strane tijela. Samostalno uglavnom još ne može sjesti. Hvat postaje jači. U ležećem položaju može se uhvatiti za stopala.
MOTORIČKI RAZVOJ BEBE OD 8 MJESECI
Dijete u dobi od 8 mjeseci samostalno dolazi u sjedeći položaj i počinje puzati. Također, iz puzanja može doći u sjedeći i/ili klečeći položaj. U ovoj dobi razvija se i fina motorika šake, dijete može uzimati manje predmete.
MOTORIČKI RAZVOJ BEBE OD 9 MJESECI
U ovoj dobi dijete već može stajati i samo se podići u stojeći položaj. Međutim, stoji pridržavajući se uz namještaj i isprobava različite oblike puzanja i kretanja četveronoške.
MOTORIČKI RAZVOJ BEBE OD 10 MJESECI
U ovoj dobi dijete se može kretati pridržavajući se uz stolice i drugi namještaj. Neka djeca u ovoj dobi već rade prve korake uz pomoć nekoga tko ih drži za obje ruke, stoga počinje faza prohodavanja. Iz stojećeg položaja još se ne mogu spretno prebaciti u, primjerice, čučanj.
MOTORIČKI RAZVOJ BEBE OD 11 MJESECI
S jedanaest mjeseci dijete je već poprilično spretno i samopouzdano u sjedećem položaju. Kreće se pridržavajući se samo jednom rukom, a na kratko čak može i samostalno stajati. Hoda uz pomoć druge osobe koja ga pridržava za samo jednu ruku. Počinju ozbiljnije pripreme za prve samostalne korake.
MOTORIČKI RAZVOJ BEBE OD 12 MJESECI
S dvanaest mjeseci neka djeca već rade prve samostalne korake. Iako neće svi tada prohodati, bitno je da se razvijaju prethodne motoričke vještine koje će to omogućiti. Stajanje je u ovoj dobi savladano, a baza oslonca je široka radi pružanja veće sigurnosti. Važno je ne prisiljavati dijete na hodanje, ono se samo treba odvažiti učiniti prve korake.
LITERATURA:
- Healthline. ATNR: Definition, Development and Retention.
- Healthline. Neonatal Reflexes.
- CDC Center for Disease Control and Prevention. CDC’s Developmental Milestones.
- Gerber i suradnici. Developmental Milestones: Motor Development. 2010.
- Amiel-Tison C. Neurological Evaluation of the Maturity of Newborn Infants. 1968.
- Viholainen i suradnici. The Early Motor Milestones in Infancy and Later Motor Skills in Toddlers: A Structural Equation Model of Motor Development. 2006.
Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić i dr. Doria Podvorec u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.