Pitanjima poput:“ S kim bi želio/željela živjeti? S mamom ili tatom?“ Dovodimo djecu u konflikt lojalnosti. Ako kažu da žele živjeti s mamom, osjećaju da su izdala tatu i obrnuto.
Kad su postavljen pred mogućnost biranja, d
jeca staju na ovaj ili onaj način uz onog roditelja koji to od njih i zahtjeva. Znaju da je to uvjet da tog roditelja zadrže i da ih taj roditelj voli- uvjet njihove sigurnosti. Djeci je sve do razdoblja sazrijevanja potrebna zaštita od njima preteških odluka i odgovornosti te se roditelji trebaju dogovoriti o načinima i opsegu kontakta s odsutnim roditeljem. Roditelj koji živi s djetetom trebao bi poticati kontakte ne samo s odsutnim roditeljem nego i s njegovom rodbinom.
Oni roditelji koji od djeteta traže i očekuju da ono stane na njihovu stranu, a odbaci onog drugog roditelja zapadaju u klopku zadovoljstva što dijete izražava svoju ljubav riječima:“ Samo tebe volim, mama/tata“. Time je dijete postalo lijek i rješenje roditeljima. Na taj način dijete nosi onaj teret koji bi trebali nositi odrasli.
Gordana Buljan Flander, Ana Karlović
Unapređenje kvalitete življenja jednoroditeljskih obitelji