Udruga LET je sudjelovala na Okruglom stolu “PRAVA DJECE U OBITELJIMA 21.STOLJEĆA” u organiziciji stranke GLAS u Saboru.
U okviru Okruglog stola, bavili smo se pitanjima:
– Koliko Republika Hrvatska uistinu štiti prava djece?
– Poštuju li se prava djece na informiranost i obrazovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu?
– Koje zakone i postupke treba mijenjati kako bi se osiguralo pravo na obitelj djeci u sustavu skrbi?
– Kojim instrumentima štitimo djecu iz „različitih“ obitelji od zlostavljanja i osiguravamo njihovo
pravo na privatnost?
– U kojoj mjeri se poštuju prava djece na uzdržavanje i pravo na dom?
Uvodničarka i moderatorica:
Nada Turina-Đurić, predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport
Panelisti:
Branka Mrzić-Jagodić, udruga RODA – Roditelji u akciji
Diana Topčić-Rosenberg, ADOPTA – udruga za potporu posvajanju
Ivo Šegota, udruga Dugine obitelji
Iva Jovović, udruga LET
Iva Jovović istaknula je da Udruga LET već 14 godina provodi programe namijenjene jednoroditeljskih obiteljima: od pružanja direktne podrške poput savjetovanja i primarne pravne pomoći, različitih oblika rada (individualan i grupni rad), rad sa stručnom zajednicom (aktivnosti: konferencija za predstavnike udruga i stručnih djelatnika iz Centara za socijalnu skrb), izrade publikacija (Samohrani u EU, Kako pomoći djetetu kod tugovanja, Moja jedoroditeljska obitelj itd) do zagovaranja promjena u zakonodavstvu te rad sa širom zajednicom (aktivnosti: medijska kampanja pod #Za_jedno; #ObiteljJeObitelj #FamilyIsFamily).
Jedan od razloga naglog porasta jednoroditeljskih obitelji jest sve veća stopa razvoda i odgađanje ponovne stalne veze nakon razvoda, a drugi je važan razlog taj što se sve više žena odlučuje odgajati djecu bez partnera.
Uzroci nastanka jednoroditeljskih obitelji su višestruki: smrt, razvod braka, napuštanje obitelji od strane jednog roditelja, izvanbračno rođenje, a u novije vrijeme tu se svrstavaju i obitelji u kojima jedan partner živi dislocirano od obitelji iz bilo kojih razloga (bolest, posao, izdržavanje zatvorske kazne i sl.), pa takve obitelji također zovemo obitelji samohranih roditelja.
Čak je 15% obitelji u Europskoj uniji jednoroditeljskog tipa, najviše samohranih roditelja je u Danskoj (čak 30% udjela u cjelokupnoj strukturi kućanstava s djecom).
Često nas samohrani roditelji pitaju prije preseljenja iz Hrvatske: u kojoj EU državi imaju samohrani roditelji najviše prava:
Evo što treba tražiti:
- Socijalno prihvaćanje samohranih majki. Općenito je više prisutno na sjeveru i zapadu EU-a nego na jugu i istoku.
- Jeftin ili besplatan cjelodnevni smještaj za malu djecu. Francuska i Švedska se ističu ovdje, Njemačka i Austrija zaostaju, ali jaz je sve manji.
- Besplatan i kvalitetan obrazovni sustav.
- Povoljan smještaj.
- Fleksibilno radno vrijeme. Mnogo opcija je dano na radnim mjestima, ali ovisi o vrsti posla.
U ovom trenutku u medijima su najzastupljeniji naslovi o konfliktim razvodima te nemogućnosti dogovora među roditeljima.
No zaboravljamo na majke koje su same odlučile odgajati svoju djecu zbog najčešće nedostatka potpore od partnera i obitelji.
I nažalost na gubitak jednog roditelja zbog smrti.
Najveći problemi sa kojima se jednoroditeljske obitelji susreću:
- Definicija samohranog roditelja- koji sam skrb i brine o djetetu. Iako nakon razvoda roditelji dijele roditeljsku skrb, ali većina odgovornosti je na roditelju koji živi sa djetetom
- Financijske prirode (nedovoljna sredstva da uz režije i stanarinu podmire druge potrebe) i to nedostatak stambenog rješenja
- Mnoge informacije i prava majke su većinom slučajno saznale ili same pronašle na internetu (prema istraživanju Zdravih gradova iz 2011.), dok od institucija nisu dobivale odgovarajuće informacije o pravima i mogućnostima jednoroditeljskih obitelji. Citati: „… jesu i pomogli, a s druge strane nekad sam se osjećala izgubljenom u svemu tome. Kad mi je najviše trebalo, nekad sam osjećala da možda ne dobivam dovoljno informacija.“ „Nisam uopće zadovoljna. Ja čujem prava koja imam ovako po kavama, … pa eto kroz priču sam saznala što mogu i kako mogu.“ „Sve preko interneta, preko foruma i tako. Nitko ništa ne govori i možda što znaju neće da kažu. Preko interneta sve tražim.“
- Društveni život
Udruga LET je također uočila da je veliki problem:
- Pravna nesigurnost- stalne promjene zakonodavstva; od Obiteljskog zakona, Porezne reforme, Zakona o dječjem doplatku itd.
Prijedlog promjena u zakonodavstvu:
Zakon o privremenom uzdržavanju: NN 94/14
U ovom trenutku, privremeno uzdržavanje je moguće do maksimalno tri godine.
S obzirom da je zakon donesen 2014 g, već su za neku djecu istekli periodi primanja privremenog uzdržavanja, a obveznik plaćanja uzdržavanja još nije počeo plaćati. Ili je ponovo prekinuo plaćanje uzdržavanja.
Uskladivanje Zakona o privremenom uzdržavanju sa ObZ-om jer Zakonom o privremenom uzdržavanju mogu se uzdržavati djeca do 18 g života dok ObZ predmjeva:
Roditelji su dužni uzdržavati punoljetno dijete dok se školuje u srednjoj školi, odnosno do završetka studiranja s tim da redovito i uredno ispunjava svoje obveze, a najdulje do 26. godine života.
Roditelji su dužni uzdržavati svoje punoljetno dijete koje je završilo obrazovanje, a ne može se zaposliti, godinu nakon završetka obrazovanja, a najdulje do 26. godine života.
Ako punoljetno dijete koje se školuje ili se ne može zaposliti do godinu dana po završetku školovanja, ne živi s roditeljima – oba roditelja su dužni plaćati uzdržavanje, s tim što se roditelju s kojim dijete stanuje u iznos uzdržavanja uračunavaju troškovi stanovanja.
Roditelji su dužni uzdržavati svoje punoljetno dijete nesposobno za rad dok ta nesposobnost traje.
Uvodenje pojma osamljeni roditelj– roditelj koji je razveden, živi sa djecom i 90% skrbi i odgovornosti na njemu. Nije prema zakonu samohrani roditelj niti ima kakva prava, a u praksi se često dešava da drugi roditelj ne viđa dijete sukladno dogovoru niti plaća alimentaciju.
Člankom Obiteljskog zakona propisano je da bračni drug ne smije za trajanja braka otuđiti ili opteretiti obiteljsku kuću ili stan koji predstavlja bračnu stečevinu i obiteljski dom u kojem stanuje drugi bračni drug i njihova djeca nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb, niti može otkazati ugovor o najmu stana u kojem bračni drugovi stanuju zajedno s djecom nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb, bez pisane suglasnosti drugoga bračnog druga s ovjerom potpisa kod javnog bilježnika.
U praksi se može desiti da jedan bračni drug proda stan ili kuću jer isti glase samo na njegovo ime te se takva kupoprodaja
može poništiti i kupac onda ostane i bez novaca i bez te nekretnine.
Također, iz ovako formulirane odredbe proizlazi da jedan bračni drug ne može čak niti sa svojim suvlasničkim udjelom samostalno raspolagati bez suglasnosti drugog bračnog druga!
O navedenoj odredbi upozoravali smo i tijekom javne rasprave o prethodnom Obiteljskom zakonu, ali zakonodavac nije uzeo u obzir naše primjedbe.
#Za_jedno
#ObiteljJeObitelj
#FamilyIsFamily
