Samohrani roditelj je roditelj koji živi sam s djetetom, sam skrbi o njemu i sam ga uzdržava.  Jednoroditeljska obitelj je obitelj u kojoj žive dijete odnosno djeca i jedan roditelj. (Zakon o socijalnoj skrbi članak 15, točka 4 i točka 5).

Do nastanka jednoroditeljskih obitelji dolazi uslijed smrti jednog od roditelja, rastave braka, nestanka ili napuštanja obitelji od strane jednog od roditelja, izvanbračnog rođenja, a u novije vrijeme tu se svrstava i dugotrajno odsustvo jednog roditelja iz nekih drugih razloga npr. bolest, posao, izdržavanje zatvorske kazne.

Prekovremeni rad
U slučaju više sile, izvanrednoga povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena.  Roditelj s djetetom do osam godina života može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Preraspodjela radnog vremena
Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

Roditelj s djetetom do osam godina života, može raditi u nejednakom rasporedu i preraspodjeli radnog vremena samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Zakon o radu

Kako biste dokazali da ste samohrani roditelj i ostvarili pravo na olakšice u plaćanju cijene vrtića, produženog boravka… potreban Vam je jedan od ovih dokumenata.

1.rodni list djeteta

2. smrtni list za preminulog roditelja/skrbnika

3. Ili potvrda o nestanku drugog roditelja/skrbnika

4. ili rješenje Zavoda za socijalni rad o privremenom uzdržavanju djeteta

Najčešće probleme jednoroditeljskih obitelji čini teška ekonomska situacija u kojoj su se našli, problemi skrbi za djecu, osobito nadzora majke nad muškim djetetom, manje slobodnog vremena koje roditelj i dijete mogu zajedno provesti, što često rezultira emocionalnim poteškoćama. Učinci razvoda i nedovoljna ili nedostatna pažnja drugog roditelja na djetetov uspjeh u školi i odnose s vršnjacima, problemi nastali usred roditeljeve nove veze s nekom drugom osobom, kao i narušavanje odnosa u proširenoj obitelji, stvaraju dodatne teškoće u funkcioniranju samohranog roditelja. Dodatne probleme također stvara birokracija i loši programi potpore države koji postoje za «socijalne slučajeve», a nisu prilagođeni specifičnim potrebama samohranih roditelja.

Veliki problem je i zapošljavanje samohranih roditelja jer poslodavci znaju za njihove povećane potrebe i teško usklađivanje radne i obiteljske uloge te se zato ne odlučuju na njihovo zapošljavanje.

Obiteljski zakon NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23

Uzdržavanja je dužnost i pravo roditelja i djece određeno Obiteljskim zakonom. Ukoliko roditelji žive odvojeno, a roditelj sa kojim dijete ne živi, ne doprinosi za uzdržavanje djeteta, tada drugi roditelj može tužbom tražiti sud da sud presudom obveže roditelja obveznika uzdržavanja na plaćanje uzdržavanja djeteta. Ukoliko postoji odluka/presuda kojom je roditelju određena obveza uzdržavanja za dijete, a isti ne doprinosi za uzdržavanje djeteta ili to čini neredovito ili u manjim iznosima od utvrđenog, tada drugi roditelj može kod nadležnog Općinskog suda prijedlogom zatražiti ovrhu  koja se može provesti na novčanim sredstvima, nekretninama i pokretninama  u vlasništvu ili suvlasništvu obveznika plaćanja uzdržavanja. Nadalje, po prijavi roditelja Zavod za socijalni rad će podnijeti kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu radi pokretanja kaznenog postupka protiv obveznika uzdržavanja zbog neplaćanja uzdržavanja za dijete.

Kako se određuje visina uzdržavanja djeteta?

Obiteljski zakon NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23

Na temelju članka 314. stavka 1. Obiteljskog zakona,  ministar nadležan za poslove socijalne skrbi odlukom će jednom godišnje, a najkasnije do 01.travnja tekuće godine odrediti minimalne novčane iznose koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u RH koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom. Minimalni novčani iznosi određuju se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu i to:

• za dijete do 6 godina 17% prosječne plaće
• za dijete od 7 do 12 godina 20% prosječne plaće
• za dijete od 13 do 18 godina 22% prosječne plaće

Iznimno, potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje mogu se utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma:

1. ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece

ako dijete vlastitim prihodima doprinosi svojem uzdržavanju

Korisnici koji su ostvarivali pravo na privremeno uzdržavanje temeljem Zakona o privremenom uzdržavanju iz 2014. godine nastavit će ostvarivati pravo na isplatu sukladno važećem rješenju Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Za te korisnike prava Agencija će po službenoj dužnosti provesti postupak radi utvrđivanja ispunjavaju li uvjete za priznavanje prava na privremeno uzdržavanje po ovom Zakonu u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Dakle, sadašnji korisnici prava ne trebaju podnositi novi zahtjev Agenciji, nego će Agencija po službenoj dužnosti provesti postupak preispitivanja prava.

U slučaju da je pravo na privremeno uzdržavanje utvrđeno rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad u međuvremenu prestalo, trebate pokrenuti postupak radi priznavanja prava pred Agencijom za osiguranje radničkih tražbina.

Zahtjevu je potrebno priložiti:

1. Ovršna isprava kojom je utvrđeno pravo na uzdržavanje djeteta s potvrdom pravomoćnosti i ovršnosti.

2. Izvaci prometa po svim otvorenim računima, redovnim i posebnim (zaštićenim) računima iz kojega su vidljive promjene stanja i transakcije po računima nastale u svrhu podmirenja obveze uzdržavanja za dijete i to u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem se zahtjev podnosi i u tekućem mjesecu do dana podnošenja zahtjeva.

3. Presliku ugovora iz kojeg su vidljivi podaci o IBAN-u i vlasniku računa ili druga odgovarajuća potvrda iz koje je vidljiv IBAN i vlasnik računa.

4. Dokaz o državljanstvu djeteta (domovnica, e-domovnica ili preslika osobne iskaznice).

5. Dokaz o prebivalištu djeteta (uvjerenje o prebivalištu).

6. Ako ste pod točkom V. označili da ste pokrenuli postupak prisilne naplate tražbine uzdržavanja, prilaže se: − presliku zahtjeva za izravnu naplatu; − potvrdu da ste podnijeli pisani zahtjev za naplatu uzdržavanja iz inozemstva; − drugi dokaz o ovrsi prema posebnom propisu koje uređuje ovrhu.

7. Ako je korisnik prava na uzdržavanje punoljetno dijete koje se redovno školuje, zahtjevu je potrebno priložiti dokaz o redovnom školovanju.

8. Ako je korisnik prava na uzdržavanje punoljetno dijete kojemu je završilo redovno školovanje a nema navršenih 26 godina života i nije zaposleno, zahtjevu je potrebno priložiti dokaz o završetku redovnog školovanja i dokaz o nezaposlenosti djeteta.

9. Ako je korisnik prava na uzdržavanje osoba s invaliditetom, zahtjevu je potrebno priložiti izvadak iz registra osoba s invaliditetom.

10. Za posebnog skrbnika – odluka o imenovanju za posebnog skrbnika djeteta.

Sve upute i obrazac zahtjeva dostupni su na:

• https://aort.hr/privremeno-uzdrzavanje/
• https://aort.hr/media/ip2j32dj/zahtjev-za-privremeno-uzdr%C5%BEavanje.pdf

Zakonom o privremenom uzdržavanju predviđeno je:

• da pravo na privremeno uzdržavanje ima dijete ako roditelj koji ne stanuje  s djetetom  ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja temeljem ovršne isprave, u cijelosti ili djelomično,
• da dijete ima pravo na privremeno uzdržavanje ako obveznik uzdržavanja ne ispunjava, u cijelosti ili djelomično, svoju obvezu uzdržavanja dulje od mjesec dana od dana kada je isprava postala ovršna,
• da se pravo na privremeno uzdržavanje priznaje s danom podnošenja urednog zahtjeva
• da će djeca moći ostvariti puni iznos minimalne naknade propisane Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta. Trenutno važeću odluku možete pronaći na poveznici: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_04_49_837.html,
• iznos privremenog uzdržavanja ovisit će o dobnoj skupini u koju je svrstano dijete sukladno Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta,
• iznos privremenog uzdržavanja ne može biti veći od onog utvrđenog ovršnom ispravom o uzdržavanju,
• da se sredstva za financiranje privremenog uzdržavanja osiguravaju u državnom proračunu,
• da se pravo na privremeno uzdržavanje priznaje djetetu do navršene 18. godine života djeteta a nakon navršenih 18 godina života dijete ima pravo na privremeno uzdržavanje pod uvjetima propisanima za uzdržavanje djeteta sukladno propisima kojima se uređuju obiteljski odnosi.

Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja.

Od 1. srpnja 2013. godine u Republici Hrvatskoj je u primjeni Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja.

Kako bi se olakšala prekogranična naplata tražbina za uzdržavanje uspostavljen je sustav suradnje između Središnjih tijela država članica Europske unije. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike obavlja poslove Središnjeg tijela Republike Hrvatske, sukladno članku 49. Uredbe.

Uzdržavane osobe koje nastoje naplatiti uzdržavanje i obveznici uzdržavanja protiv kojih je donesena odluka o uzdržavanju mogu, na obrascima propisanim Uredbom, podnijeti slijedeće zahtjeve:

Uzdržavane osobe koje nastoje naplatiti uzdržavanje mogu podnijeti: 

Zahtjev za priznavanje ili za priznavanje i proglašenje izvršivosti sudske odluke

Zahtjev za izvršni postupak sudske odluke donesene ili priznate u zamoljenoj državi članici

Zahtjev za izdavanjem sudske odluke u zamoljenoj državi članici kad nema odluke, što uključuje prema potrebi i utvrđivanje roditeljstva

Zahtjev za izdavanjem sudske odluke u zamoljenoj državi članici kad priznavanje i izvršivost sudske odluke donesene u državi koja nije zamoljena država članica, nije moguće

Zahtjev za izmjenu sudske odluke donesene u zamoljenoj državi članici

Zahtjev za izmjenu sudske odluke donesene u državi koja nije zamoljena država članica

Obveznici uzdržavanja protiv kojih je već donesena odluka o uzdržavanju mogu podnijeti sljedeće vrste zahtjeva:

Zahtjev za priznavanje ili za priznavanje i proglašenje izvršivosti sudske odluke
Zahtjev za izvršni postupak sudske odluke donesene ili priznate u zamoljenoj državi članici
Zahtjev za izdavanjem sudske odluke u zamoljenoj državi članici kad nema odluke, što uključuje prema potrebi i utvrđivanje roditeljstva
Zahtjev za izdavanjem sudske odluke u zamoljenoj državi članici kad priznavanje i izvršivost sudske odluke donesene u državi koja nije zamoljena država članica, nije moguće
Zahtjev za izmjenu sudske odluke donesene u zamoljenoj državi članici
Zahtjev za izmjenu sudske odluke donesene u državi koja nije zamoljena država članica

Moguće je i podnošenje zahtjeva za posebne mjere, ako nije podnesen niti jedan od gore navedenih zahtjeva.

Zahtjevom za posebne mjere mogu se tražiti mjere koje su korisne i potrebne kako bi potencijalnom podnositelju nekog od gore navedenih zahtjeva pomogle pri podnošenju zahtjeva ili utvrđivanju treba li koji od gore navedenih zahtjeva podnijeti.

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike će osigurati pomoć pri slanju i zaprimanju zahtjeva, pri pokretanju postupka ili omogućavanju lakšeg pokretanja postupka na temelju zahtjeva, pružiti pomoć pri osiguranju informacija o mogućnostima ostvarivanja pravne pomoći u državi kojoj se podnosi zahtjev i dr.

Konvencija o međunarodnom namirenju uzdržavanja djeteta i drugim oblicima obiteljskog uzdržavanja, Hag, 2007.

Konvencija o međunarodnom namirenju uzdržavanja djeteta i drugim oblicima obiteljskog uzdržavanja, Hag, 2007. i Protokol

Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja.

Od 1. srpnja 2013. godine u Republici Hrvatskoj je u primjeni Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja.

Kako bi se olakšala prekogranična naplata tražbina za uzdržavanje uspostavljen je sustav suradnje između Središnjih tijela država članica Europske unije. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike obavlja poslove Središnjeg tijela Republike Hrvatske, sukladno članku 49. Uredbe.

Uzdržavane osobe koje nastoje naplatiti uzdržavanje i obveznici uzdržavanja protiv kojih je donesena odluka o uzdržavanju mogu, na obrascima propisanim Uredbom, podnijeti slijedeće zahtjeve:

Uzdržavane osobe koje nastoje naplatiti uzdržavanje mogu podnijeti:

Zahtjev za priznavanje ili za priznavanje i proglašenje izvršivosti sudske odluke

Zahtjev za izvršni postupak sudske odluke donesene ili priznate u zamoljenoj državi članici

Zahtjev za izdavanjem sudske odluke u zamoljenoj državi članici kad nema odluke, što uključuje prema potrebi i utvrđivanje roditeljstva

Zahtjev za izdavanjem sudske odluke u zamoljenoj državi članici kad priznavanje i izvršivost sudske odluke donesene u državi koja nije zamoljena država članica, nije moguće

Zahtjev za izmjenu sudske odluke donesene u zamoljenoj državi članici

Zahtjev za izmjenu sudske odluke donesene u državi koja nije zamoljena država članica

Obveznici uzdržavanja protiv kojih je već donesena odluka o uzdržavanju mogu podnijeti sljedeće vrste zahtjeva:

Zahtjev za priznavanje sudske odluke na temelju koje se izvršenje prethodne sudske odluke suspendira ili ograničuje u zamoljenoj državi članici

Zahtjev za izmjenu sudske odluke donesene u zamoljenoj državi članici

Zahtjev za izmjenu sudske odluke donesene u državi koja nije zamoljena država članica

Moguće je i podnošenje zahtjeva za posebne mjere, ako nije podnesen niti jedan od gore navedenih zahtjeva.

Zahtjevom za posebne mjere mogu se tražiti mjere koje su korisne i potrebne kako bi potencijalnom podnositelju nekog od gore navedenih zahtjeva pomogle pri podnošenju zahtjeva ili utvrđivanju treba li koji od gore navedenih zahtjeva podnijeti.

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike će osigurati pomoć pri slanju i zaprimanju zahtjeva, pri pokretanju postupka ili omogućavanju lakšeg pokretanja postupka na temelju zahtjeva, pružiti pomoć pri osiguranju informacija o mogućnostima ostvarivanja pravne pomoći u državi kojoj se podnosi zahtjev i dr.

Konvencija o ostvarivanju alimentacijskih zahtjeva u inozemstvu, New York, 1956.

Napomena: Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike obavlja poslove Prijamnog (posredničkog) tijela u postupcima radi naplate uzdržavanja povodom zahtjeva zaprimljenih iz drugih država ugovornica Konvencije i obavlja poslove Otpremnog tijela u postupcima povodom zahtjeva za naplatu uzdržavanja od obveznika koji se nalazi u drugoj državi ugovornici ove Konvencije.

Detaljnije informacije o mogućnostima primjene odnosno podnošenja zahtjeva na osnovi Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja odnosno Konvencije o međunarodnom namirenju uzdržavanja djeteta i drugim oblicima obiteljskog uzdržavanja, Hag, 2007 te Konvencije o ostvarivanju alimentacijskih zahtjeva u inozemstvu, New York, 1956.  moguće je dobiti prema dolje navedenim kontakt podatcima u Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Kontakt podatci

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Trg Nevenke Topalušić 1
10000 Zagreb
Telefon: 01 555 7343
Telefon za pozive izvan Republike Hrvatske: +385 1 555 7343
E-mail: pisarnica2@mrosp.hr
za Službu za međunarodnu suradnju u području zaštite djece

Zastarijevanje ne teče između roditelja i djece dok traje roditeljska skrb.

Međutim prestankom roditeljske skrbi zastara počinje teći.

Roditeljska skrb prestaje punoljetnošću djeteta, sklapanjem braka prije punoljetnosti, posvojenjem djeteta i smrću roditelja.

Zastarom mogu biti obuhvaćene samo dospjele, a neisplaćene rate uzdržavanja, s tim da je zastarni rok tri godine od dana dospijeća pojedine neisplaćene rate.

Čl. 289. ObZ propisuje da je roditelj koji ne stanuje s maloljetnim djetetom i nije plaćao uzdržavanje za svoje maloljetno dijete dužan isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje od nastanka tog prava pa do podnošenja tužbe.

Smatra se da je obveza uzdržavanja za pojedini mjesec nastala krajem mjeseca za koji je uzdržavanje trebalo dati.

Punoljetno dijete također može podnijeti tužbu za naknadu za uskraćeno uzdržavanje za vrijeme dok je  bilo maloljetno, ali mora voditi računa da u ovom slučaju zastara počinje teći od trenutka kada je prestala roditeljska skrb, a zastarni rok iznosi 5 godina.

Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja, u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava te dobrobiti. Roditeljsku skrb roditelji su dužni ostvarivati u skladu s djetetovim razvojnim potrebama i mogućnostima. Roditelji se ne mogu odreći prava na roditeljsku skrb. Roditelji su dužni o pojedinačnim sadržajima roditeljske skrbi razgovarati i sporazumijevati se s djetetom u skladu s njegovom dobi i zrelošću.

U sadržaj roditeljske skrbi ulazi:

• pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na: zdravlje, razvoj, njegu i zaštitu, odgoj i obrazovanje, ostvarivanje osobnih odnosa i određivanje mjesta stanovanja
• pravo i dužnost upravljanja djetetovom imovinom.
• pravo i dužnost zastupanja djetetovih osobnih i imovinskih prava i interesa.

Ostvarivanje roditeljske skrbi može biti zajedničko (Roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb) ili samostalno (potpuno, djelomice, ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti).

Zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi

Kada roditelji zajednički ostvaruju roditeljsku skrb, odluke koje su bitne za dijete, kao i suglasnosti dužni su donijeti odnosno dati sporazumno.

Zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta odnosi se na:

• promjenu djetetova osobnog imena
• promjeni prebivališta odnosno boravišta djeteta,
• izbor ili promjeni vjerske pripadnosti

Zastupanje u vezi s djetetovim pravima valjano je ako roditelj koji zastupa dijete ima pisanu suglasnost drugog roditelja koji ima pravo zastupati dijete.

Kod zajedničke roditeljske skrbi odlučuju i o vrjednijim imovinskim pravima djeteta (čl.101.), a samostalno mogu donositi svakodnevne i hitne odluke u vezi s djetetom za vrijeme dok se dijete nalazi kod jednog roditelja:

• Za bitne odluke (čl. 100. i 101.) – sporazumno donošenje odluka o djetetu pisani pristanci roditelja (čl. 108 st. 2.)
• Za ostale odluke (npr. vrić, škola, liječnik, zubar i dr.) se pretpostavlja pristanak drugog roditelja (108. st. 3.)
• Za ostale svakodnevne odluke (spavanje, igranje, hrana, učenje….) svaki roditelj samostalno odlučuje. (čl. 110. st. 1. i 2.)

U hitnim slučajevima kad prijeti neposredna opasnost za dijete , svaki od roditelja ima pravo, bez suglasnosti drugog roditelja donijeti odluke u skladu s djetetovom dobrobiti te o tome u najkraćem mogućem roku obavijestiti drugog roditelja (čl.110.st.3.)U slučaju spora između roditelja za „bitne” i „manje bitne odluke”, sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta ili roditelja odlučiti koji će od roditelja u toj stvari zastupati dijete.

Obvezno je savjetovanje roditelja u Zavodu za socijalni rad prije pokretanja ostalih sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa sa djetetom (čl.329-330.) Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mogu dogovoriti zajedničko odlučivanje o zdravlju, školovanju, kontaktima s rodbinom, inače dijete zastupa jedan roditelj, a za drugoga se pretpostavlja pristanak.

Samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi

Jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice, ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Roditelj nastavlja samostalno ostvarivati roditeljsku skrb bez sudske odluke ako je drugi roditelj umro ili je proglašen umrlim, a roditelji su prije smrti jednoga od njih roditeljsku skrb ostvarivali zajednički. Samostalna roditeljska skrb ostvaruje se na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.

Roditelj kojemu je ograničeno pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi ima:

• Pravo na osobne odnose s djetetom prema odluci suda (čl. 119).
• Pravo na donošenje svakodnevnih odluka o djetetu dok je dijete kod roditelja temeljem zakona (čl. 110.st. 1.)
• Pravo na poduzimanje nužnih radnji u slučaju neposredne opasnosti po dijete temeljem zakona (čl. 110. st. 3.).
• Pravo na informacije o bitnim okolnostima u vezi s djetetom (npr. zdravlje, liječenje, uspjeh u školi) (čl. 121.)

Kod djelomičnog samostalnog ostvarivanja roditeljske skrbi ima još i pravo suodlučivanja o bitnim osobnim pravima djeteta (iz čl .100.)
Ova prava mogu biti ograničena ili zabranjena samo odlukom suda ako je to nužno radi zaštite djetetove dobrobiti.

Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi je pisani sporazum roditelja o načinu ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi u okolnostima u kojima roditelji djeteta trajno ne žive u obiteljskoj zajednici.

Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mora se detaljno urediti:

• mjesto i adresa djetetova stanovanja
• vrijeme koje će dijete provoditi sa svakim od roditelja
• način razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti pri donošenju odluka bitnih za dijete,
• visinu uzdržavanja kao obvezu roditelja kod kojega dijete ne stanuje i
• način na koji će se rješavati buduća sporna pitanja.

Obrazac plana o roditeljskoj skrbi

Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mogu se urediti i druga pitanja ostvarivanja roditeljske skrbi za koja roditelji smatraju da su bitna za dijete, odnosno o kojima su roditelji dužni odlučivati sporazumno, a za koja se smatra da je drugi roditelj dao suglasnost. Roditelji su dužni upoznati dijete sa sadržajem plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i omogućiti mu da izrazi svoje mišljenje u skladu s njegovom dobi i zrelošću te ga poštovati u skladu s djetetovom dobrobiti

Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi roditelji mogu sastaviti samostalno,u postupku obveznog savjetovanja (u centru za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta), kao i u postupku obiteljske medijacije.

Kako bi stekao svojstvo ovršne isprave, plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi može se podnijeti sudu u izvanparničnom postupku radi provjere sadržaja te odobravanja sukladno odredbama članaka 461. do 467. ovoga Zakona. Plan se može i mijenjati u skladu s dobi i zrelošću djeteta ili ako to zahtijevaju bitno promijenjene okolnosti te podnijeti sudu u izvanparničnom postupku radi provjere sadržaja i odobravanja izmijenjenog plana.

Obvezno savjetovanje prije razvoda braka provodi se u centru za socijalnu skrb u okviru najviše 3 susreta stranaka i članova stručnog tima centra ( pravnik, psiholog i socijalni radnik). Na susrete roditelji mogu doći zajedno ili odvojeno.

• U prvom susretu roditelji su upoznati sa sadržajem savjetovanja te ih se upućuje na potrebu izrade Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi do sljedećeg susreta u centru.
• U drugom susretu u centru u pravilu se provodi zajednički pregled Plana ukoliko su stranke sastavile Plan, odnosno članovi stručnog tima centra strankama koje nisu sastavile Plan pružaju pomoć oko postizanja sporazuma i sastavljanja Plana.
• Ako postoji načelan sporazum stranaka, a članovi stručnog tima centra procijene potrebnim dodatni dogovor oko pojedinosti Plana, može se održati treći susret u centru.

Ukoliko nije došlo do postizanja sporazuma, članovi stručnog tima centra upućuju roditelje na mogućnost pristupanja postupku obiteljske medijacije, uz upoznavanje s prednostima obiteljske medijacije i dostupnim obiteljskim medijatorima.
Obvezno savjetovanje prije razvoda braka ne provodi se u odnosu na bračnog druga ili oba bračna druga:

• lišena poslovne sposobnosti, ako nisu u stanju shvatiti značenje i posljedice postupka niti uz stručnu pomoć
• nesposobna za rasuđivanje ili
• koji su nepoznatog prebivališta i boravišta

Po okončanju postupka stručni tim centra izrađuje izvješće o obveznom savjetovanju prije pokretanja sudskih postupaka u vezi s djetetom i dostavlja ga roditeljima u kojem se navodi sljedeće:

• tko je sudjelovao u postupku
• spremnost svake stranke na sporazumno rješavanje spora
• spremnost svake stranke na sudjelovanje u obiteljskoj medijaciji u slučaju kad sporazum izostane
• tko namjerava pokrenuti sudski postupak
• jesu li bračni drugovi upoznati s pravnim posljedicama nepostizanja sporazumnog plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi
• tvrdnje o obiteljskom nasilju, ako se navode

Obrazac

Izvješće se dostavlja u roku od šezdeset dana od dana primitka zahtjeva za provođenje obveznog savjetovanja prije razvoda braka, a trideset dana od dana primitka zahtjeva za provođenje obveznog savjetovanja radi rješavanja pitanja ostvarivanja roditeljske skrbi ili osobnih odnosa u vezi s djetetom.
Izvješće o obveznom savjetovanju vrijedi šest mjeseci od dana kad je okončano obvezno savjetovanje.
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_09_103_1992.html/

Obrasci

Obrasci za obiteljskopravnu zaštitu:

•  Izdavanje suglasnosti u svezi djeteta (17 kB)
•  Obvezno savjetovanje prije razvoda braka (19 kB)
•  Obvezno savjetovanje prije pokretanja ostalih sudskih postupaka u vezi s ostvarivanjem roditeljske skrbi i osobnih odnosa u vezi s djetetom (19 kB)
•  Zahtjev za izdavanje potvrde o mjerama obiteljsko pravne zaštite (16 kB)
•  Zahtjev za odobrenje rada maloljetniku mlađem od 15 godina ili maloljetniku s 15 i starijem od 15 godina, a mlađem od 18 godina koji pohađa obvezno osnovno obrazovanje za sudjelovanje uz naplatu (17 kB)
•  Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi (20 kB)

Obrasci za naknade u sustavu socijalne skrbi:

•  Jednokratna naknada (93 kB)
•  Naknada za redovito studiranje – Plaćanje troškova smještaja u učeničkom domu (79 kB)
•  Naknada za ugroženog kupca energenata (20 kB)
•  Status roditelja njegovatelja ili njegovatelja (26 kB)
•  Zajamčena minimalna naknada (32 kB)
•  Zahtjev za priznavanje prava na inkluzivni dodatak (27 kB)

Obrasci za socijalne usluge:

•  Socijalne usluge za odrasle osobe – smještaj, boravak, pomoć u kući i psihosocijalna podrška (145 kB)
•  Usluga osobne asistencije (106 kB)
•  Djeca s teškoćama u razvoju – priznavanje prava i usluga (145 kB)

Obrasci za dadilje:

•  Izdavanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti dadilje (18 kB)
•  Promjena podataka u imeniku dadilja i pomoćnih dadilja (16 kB)
•  Upis u imenik dadilja (16 kB)
•  Upis u imenik pomoćnih dadilja (16 kB)

Obrasci za skrbništvo:

•  Potvrda iz evidencija – skrbništvo (19 kB)

Obrasci za udomiteljstvo:

•  Izjava udomitelja o suglasnosti članova udomiteljske obitelji (13 kB)
•  Obrazac izvještavanje za korisnika smještaja u udomiteljskoj obitelji – dijete (16 kB)
•  Obrazac izvještavanje za korisnika smještaja u udomiteljskoj obitelji – odrasla osoba (16 kB)
•  Zahtjev za obavljanje srodničkog udomiteljstva (17 kB)
•  Zahtjev za obavljanje udomiteljstva (17 kB)

Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu može ostvariti samac ili kućanstvo, podnošenjem zahtjeva u nadležnom centru za socijalnu skrb, ako nema sredstva za uzdržavanje u visini propisanoj u članku 30. stavku 1. Zakona o socijalnoj skrbi (u visini zajamčene minimalne naknade koju bi ostvario samac ili kućanstvo koje nema nikakvih prihoda) niti ih je u mogućnosti ostvariti radom, primitkom od imovine, kao ni od obveznika uzdržavanja, osim ako centar za socijalnu skrb utvrdi da obveznik uzdržavanja nije u mogućnosti davati uzdržavanje.

Osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.
Do donošenja odluke Vlade RH, osnovica u 2014. godini za zajamčenu minimalnu naknadu iznosi 800,00 kuna. a od 1. listopada 2015. godine za radno nesposobnog samca u iznosu od 115 posto osnovice (1012 kuna) koju odlukom određuje Vlada RH, dok se za kućanstvo utvrđuje u iznosu koji predstavlja zbroj udjela za svakog člana kućanstva, s tim da udjeli članova kućanstva iznose:

• za samohranog roditelja: 100 posto = 800 kuna
• za odraslog člana kućanstva: 60 posto = 480 kuna
• za dijete: 40 posto = 320 kuna
• za dijete samohranog roditelja odnosno dijete u jednoroditeljskoj obitelji: 55 posto = 440 kuna.

Ako samac ili kućanstvo ostvaruje prihod, visina zajamčene minimalne naknade utvrđuje se kao razlika između iznosa zajamčene minimalne naknade i prosječnog mjesečnog prihoda samca ili kućanstva ostvarenog u tri mjeseca prije mjeseca u kojem je pokrenut postupak.
Poljoprivredniku i članu njegovog kućanstva koji obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje te na temelju poljoprivredne djelatnosti ima obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a nije navršio 65 godina života, prosječni mjesečni prihod utvrđuje se prema poreznoj prijavi ili prema rješenju nadležne porezne uprave o godišnjem paušalnom iznosu poreza na dohodak.
Iznos prihoda umanjuje se za iznos koji na temelju propisa kojim se uređuju obiteljski odnosi član kućanstva plaća za uzdržavanje osobe koja nije član toga kućanstva.

Iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo uvećava se za troškove smještaja člana kućanstva u đački dom za vrijeme trajanja školske godine.
Iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo ne može biti veći od bruto iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj.

U prihode samca ili kućanstva ne uračunava se:

• naknada za podmirenje troškova stanovanja koju odobrava jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb
• naknada za troškove ogrjeva koju odobrava jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb
• novčana naknada za tjelesno oštećenje
• ortopedski dodatak
• doplatak za pomoć i njegu
• osobna invalidnina
• doplatak za djecu
• državna potpora za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, osim dohodovne potpore ostvarene prema posebnim propisima
• novčana naknada za životinje koje su usmrćene ili uginule prilikom provedbe naređenih mjera prema posebnom propisu o veterinarstvu
• stipendija za školovanje učenika ili studenta dok traje redovito školovanje ili studiranje, a najdulje do 29. godine života
• naknada koju prima udomitelj za potrebe smještenog korisnika
• iznos novčanih sredstava koja fizičke osobe ostvare na osnovi donacija pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe
• iznos novčanih sredstava koje fizičke osobe ostvare na osnovi jednokratnih donacija pravnih i fizičkih osoba do iznosa od 5000,00 kuna godišnje
• iznos sredstava za saniranje posljedica elementarnih nepogoda
• iznos sredstava za uzdržavanje za dijete ostvarenih po osnovi privremenog uzdržavanja pri centru za socijalnu skrb
• iznos sredstava za uzdržavanje za dijete ostvarenih sukladno posebnom propisu do iznosa privremenog uzdržavanja pri centru za socijalnu skrb
• nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja
• novčana pomoć i putni troškovi osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa
• novčana pomoć i putni troškovi nezaposlene osobe koju je Hrvatski zavod za zapošljavanje uputio na obrazovanje koje organizira odnosno troškove snosi Hrvatski zavod za zapošljavanje
• osobna invalidnina, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski doplatak, posebni dodatak, naknada za pripomoć u kući, jednokratna novčana pomoć, naknada troškova pogreba te naknada za pravo na besplatne udžbenike ako su ta prava ostvarena temeljem posebnog propisa kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji
• osobna invalidnina, obiteljska invalidnina, uvećana obiteljska invalidnina, doplatak za pomoć i njegu druge osobe, ortopedski doplatak, posebni doplatak, naknada za pripomoć u kući, naknada za pravo na besplatne udžbenike ostvarene temeljem posebnog propisa kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata
• novčani primitak za opremu novorođenog djeteta i primitak po osnovi potpora za novorođenče, odnosno potpora za opremu novorođenog djeteta koje isplaćuje ili daje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima te jedinice
• primitak ostvaren od dividende i novčana sredstva ostvarena prodajom dionica, a temeljem članstva u Fondu hrvatskih branitelja koji potječu po osnovi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja,
• pomoći i naknade koje osiguravaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju odluka predstavničkih tijela, do iznosa zajamčene minimalne naknade.

Druge naknade koje mogu ostvariti korisnici zajamčene minimalne naknade

• Naknada za troškove stanovanja
• Troškovi ogrjeva
• Jednokratna naknada za pogrebne troškove za korisnika zajamčene minimalne naknade
• Naknada za troškove prijevoza

Obrazac za zajamčenu minimalnu naknadu: http://www.czss-zagreb.hr/sites/default/files/dokumenti/obrasci/ZAHTJEV+ZA+ZMN.docx

Jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete povećava se s 309 na 618 eura.
Pravo na povećanu novčanu naknadu ostvarit će roditelji djece rođene unutar šest mjeseci od stupanja na snagu Novog Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (počevši sa 01.03.2025. godine),odnosno roditelji posvojene djece za koju je rješenje o posvojenju postalo pravomoćno do 30 dana prije stupanja na snagu ovog Zakona.

Roditeljima kojima je već isplaćena novčana potpora u iznosu od 309 eura Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje će po službenoj dužnosti obračunati i isplatiti razliku do 618 eura. Roditelji, dakle, ne moraju podnositi zahtjev za isplatu razlike.

Podsjećamo, zahtjev za priznavanje prava na jednokratnu novčanu potporu može se podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana rođenja djeteta, odnosno od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o posvojenju djeteta.

Za dobivanje jednokratne potpore trebate podnijeti zahtjev u roku od šest mjeseci od dana rođenja djeteta, odnosno 30 dana od dana posvojenja djeteta, nadležnoj područnoj službi ili ispostavi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO)
Uz zahtjev, koji možete dobiti u HZZO-u, trebate priložiti:

• djetetov izvod iz matice rođenih (preslika)
• svoju osobnu i zdravstvenu iskaznicu (preslike)
• uvjerenje o prebivalištu.

Ako je majka nezaposlena, a zdravstveno osigurana preko oca djeteta, molbi se prilaže osobna i zdravstvena iskaznica oca, kao nositelja osiguranja.

Osim ove pomoći na državnoj razini, gradovi i općine isplaćuju naknadu za opremanje novorođenog djeteta i iz lokalnog proračuna.

Temeljem članka 21. Zakona o odvjetništvu i glave III. Kodeksa odvjetničke etike, Hrvatska odvjetnička komora osigurava besplatnu pravnu pomoć socijalno ugroženim osobama i žrtvama Domovinskog rata u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim položajem.

Besplatna pravna pomoć osigurava se IMENOVANJEM PUNOMOĆNIKA ZA ZASTUPANJE BEZ PRAVA NA NAGRADU.

Radi ostvarivanja besplatne pravne pomoći potrebno je Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagrebu, Koturaška 53/II, dostaviti:
– vlastoručno potpisanu molbu za imenovanje punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu u kojoj treba navesti za kakav postupak se traži punomoćnik, a ako se postupak već vodi, navesti radi čega se vodi, pod kojim brojem i pred kojim tijelom te dostaviti preslik tužbe
– fotokopiju potvrde nadležne porezne uprave o imovnom stanju
– fotokopiju potvrde o visini mjesečnih primanja, potvrde Zavoda za zapošljavanje o nezaposlenosti ili potvrde o redovnom školovanju
– fotokopiju domovnice
– ukoliko se radi o postupku radi osporavanja odnosno utvrđivanja očinstva, treba dostaviti i fotokopiju rodnog lista maloljetnog djeteta,
– ako se radi samo o postupku radi uzdržavanja maloljetnog djeteta/djece, molbu podnosi zakonski zastupnik (navodeći ime i prezime djeteta i kakav postupak uzdržavanja želi pokrenuti: utvrđivanje, ovrhu, povišenje), te prilaže u fotokopiji svoju domovnicu i rodni list djeteta.

Napominjemo da podnošenje molbe Hrvatskoj odvjetničkoj komori radi imenovanja punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu ne prekida protek rokova propisanih za podnošenje tužbi, ulaganje pravnih lijekova, odnosno drugih propisanih rokova.

NAPOMINJEMO TAKOĐER DA JE HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA INSTITUCIJA KOJA SE NE BAVI DAVANJEM PRAVNIH SAVJETA.

Besplatna pravna pomoć koju osigurava Hrvatska odvjetnička komora ne odnosi se na davanje pravnih savjeta.

Molbe za imenovanje punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu predaju se POŠTOM na adresu:
HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA
KOTURAŠKA 53/II
10 000 ZAGREB
ili na porti Hrvatske odvjetničke komore, srijedom od 10.00 do 14.00 sati.
Dokumenti:
Microsoft Office document icon molba_za_imenovanje_punomocnika_za_djecu-1.doc
Microsoft Office document icon molba_za_imenovanje_punomocnika_za_odrasle.doc

Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom o doplatku za djecu radi potpore uzdržavanja i odgoja djece.

Pravo na doplatak
Pravo na doplatak za djecu može se ostvariti ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi 140% proračunske osnovice. Proračunska osnovica iznosi 441,44 eura.
Može se ostvariti ako prosječni dohodak po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi 618,02 eura mjesečno.
Ostvaruje se preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Uvjeti za stjecanje prava na doplatak za djecu

U Zakonu o doplatku za djecu određeni su sljedeći uvjeti za stjecanje prava na doplatak za djecu:
da podnositelj zahtjeva ima hrvatsko državljanstvo ili status stranca s odobrenim stalnim boravkom te da ima prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje tri (3) godine prije podnošenja zahtjeva
da ima status azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili status člana njihove obitelji prema propisima o azilu, bez uvjeta državljanstva i duljine prebivališta, odnosno stalnog boravka na području Republike Hrvatske
da ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 140% proračunske osnovice
da podnositelj zahtjeva živi u kućanstvu s djetetom
da podnositelj zahtjeva uzdržava dijete.

Korisnici doplatka za djecu i djeca za koju pripada doplatak

Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, druga osoba koja na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruje roditeljsku skrb, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je, na temelju odluke nadležnog tijela, dijete povjereno na svakodnevnu skrb i odgoj za svu djecu koju uzdržava odnosno i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.

Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.

Doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života, a nakon toga ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda zbog zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti.

Doplatak za djecu pripada za dijete na školovanju u srednjoj školi do završetka tog školovanja, ali najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života.

Iznimka je određena za dijete koje pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje pet godina, pri čemu doplatak za djecu pripada djetetu do završetka redovitog školovanja u srednjoj školi, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života.

Doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života, a nakon toga ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda zbog zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti.

Doplatak za djecu pripada za dijete na školovanju u srednjoj školi do završetka tog školovanja, ali najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života.

Iznimka je određena za dijete koje pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje pet godina, pri čemu doplatak za djecu pripada djetetu do završetka redovitog školovanja u srednjoj školi, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života.

Visina doplatka za djecu:

Na temelju prosječnog dohotka po članu kućanstva, razlikujemo pet cenzusnih grupa o kojima ovisi svota doplatka za djecu.
grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 20 % proračunske osnovice (0 do 88,29 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 14 % proračunske osnovice, odnosno 61,80 eura po djetetu
grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 40 % proračunske osnovice (88,30 do 176,58 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 12,5 % proračunske osnovice odnosno 55,18 eura po djetetu
grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 60 % proračunske osnovice (176,59 do 264,86 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 11 % proračunske osnovice odnosno 48,56 eura po djetetu
grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 100 % proračunske osnovice (264,87 do 441,44 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 9 % proračunske osnovice odnosno 39,73 eura po djetetu
grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 140 % proračunske osnovice (441,45 do 618,02 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 7 % proračunske osnovice odnosno 30,90 eura po djetetu.

Doplatak za djecu prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji

Prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj 121/17, 98/19, 84/21 i 156/23 ), djeci smrtno stradaloga i nestaloga hrvatskog branitelja pripada doplatak za djecu u najvišoj predviđenoj svoti.

Dodatak za treće i četvrto dijete

Korisniku uz utvrđenu svotu doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 66,36 eura za treće i četvrto dijete. To znači da se uz određenu ukupnu svotu doplatka utvrđenu rješenjem korisniku dodaje 66,36 eura ako koristi doplatak za troje djece, odnosno 132,72 eura mjesečno ako koristi doplatak za četvero i više djece.

Cenzusi i svote doplatka

Uvjete dohodovnog cenzusa, pripadajuće svote doplatka za djecu ovisno o utvrđenom cenzusu i dodatak za treće i četvrto dijete možete provjeriti na mrežnoj stranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Podnošenje zahtjeva

Zahtjev se podnosi nadležnoj područnoj službi odnosno područnom uredu i ispostavama HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, putem e-Usluga, a može se podnijeti i usmeno u zapisnik.

Zahtjeve je moguće predati besplatno i u poštanskim uredima na području Republike Hrvatske.

Uz zahtjev se podnosi dokumentacija potrebna za utvrđivanje prava, ovisno o tome je li podnositelj zahtjeva već korisnik doplatka za djecu ili zahtjev podnosi prvi put.

Detaljne informacije vezano uz postupak podnošenja zahtjeva kao i podatcima i dokumentaciji koju trebate priložiti nalaze se na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

1. Obiteljski zakon NN 103/15
2. Zakon o socijalnoj skrbi NN 157/13, 152/14, 99/15, 52/16
3. Zakon o radu NN 93/14
4. Zakon o privremenom uzdržavanju NN 92/14
5. Ovršni zakon NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16
6. Zakon o dječjem doplatku NN 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15
7. Kazneni zakon NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15

Hrvatski sabor usvojio je u petak, 21.veljače 2025. godine, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojim se povećavaju naknade za roditeljske potpore, udvostručuje jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete te se produžuje očinski dopust.

Od 1. ožujka 2025. godine korisnicima prava isplaćivat će se više naknade;

– zaposleni i samozaposleni roditelji koji koriste pravo na roditeljski dopust za šest mjeseci, ako to pravo koristi jedan roditelj, ili osam mjeseci, ako to pravo koriste oba roditelja moći će ostvarivati novčanu do 3.000 eura, ovisno o svojoj plaći, umjesto dosadašnjih 995 eura.

– zaposleni i samozaposleni roditelji koji koriste pravo na roditeljski dopust, u polovici punog radnog vremena (u dvostrukom trajanju) za prvo i drugo rođeno dijete, ostvarivat će novčanu potporu u visini 972 eura.

– zaposleni i samozaposleni roditelji koji koriste pravo na rad s polovicom radnog vremena radi pojačane njege djeteta (do 3. godine), ostvarivat će pravo na novčanu naknadu u visini 702 eura.

– zaposleni i samozaposleni roditelji koji ne ispunjavaju zakonom propisani uvjet staža osiguranja – odnosno prethodnog osiguranja, ostvarivat će naknadu u visini 702 eura.

– zaposleni i samozaposleni roditelj koji koriste pravo na roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci – za rođene blizance, treće i svako treće djece (nakon protekla roditeljskog dopusta do 1. godine života djeteta), ostvarit će naknadu u visini 803 eura.

– zaposleni i samozaposleni roditelji koji koriste pravo na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena (u dvostrukom trajanju) za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, ostvarit će naknadu u visini 600 eura.

– zaposleni i samozaposleni roditelji koji koriste pravo na njegu djeteta s teškoćama u razvoju do osme godine djetetova života (pola radnog vremena) ostvarivat će pravo na potporu u visini 803 eura.

Potpora za pravo na rodiljnu, do navršenih šest mjeseci života djeteta, i roditeljsku poštedu od rada, do navršene prve godine života djeteta za prvo i drugo rođeno dijete te do treće godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete, korisnika koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja te se na istovjetan način propisuje i naknada za slučaj smrti djeteta povećava se na 503 eura.

Potpora za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust ili rada s polovicom punog radnog vremena ili dopusta za slučaj smrti djeteta osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa; roditelja njegovatelja i osobe koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata (koji po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja) povećava se na 702 eura.

Veću naknadu ostvarivat će svi budući korisnici navedenih prava, ali i svi korisnici koji su na dan stupanja na snagu zatečeni u korištenju prava. Važno je istaknuti, da će uvećanu naknadu Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje utvrditi po službenoj dužnosti, odnosno roditelji neće morati podnositi zahtjeve kako bi im se isplatila nova (povećana) naknada odnosno potpora.

Jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete – 618 eura

Jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete povećava se s 309 na 618 eura. Pravo na povećanu novčanu naknadu ostvarit će roditelji djece rođene unutar šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona odnosno roditelji posvojene djece za koju je rješenje o posvojenju postalo pravomoćno do 30 dana prije stupanja na snagu ovog Zakona.

Roditeljima kojima je već isplaćena novčana potpora u iznosu od 309 eura Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje će po službenoj dužnosti obračunati i isplatiti razliku do 618 eura. Roditelji, dakle, ne moraju podnositi zahtjev za isplatu razlike.

Podsjećamo, zahtjev za priznavanje prava na jednokratnu novčanu potporu može se podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana rođenja djeteta, odnosno od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o posvojenju djeteta.

Duži očinski dopust

U cilju osnaživanja i promicanja ravnopravnog roditeljstva, Ministarstvo demografije i useljeništva, u okviru ovih zakonskih promjena produžilo je trajanje očinskog dopusta.

Zaposleni i samozaposleni očevi će od 1. ožujka ostvarivati pravo na plaćeni očinski dopust u trajanju od 20 radnih dana kod rođenja ili posvojenja jednog djeteta, odnosno 30 radnih dana kod rođenja blizanaca ili istovremenog rođenja više djece odnosno posvojenja blizanaca ili posvojenja više djece.

Stupanjem na snagu zakonskih izmjena, odnosno od 1. ožujka 2025. godine očevi će imati pravo na 20 radnih dana očinskog dopusta za jedno rođeno dijete, a 30 radni dana kod blizanaca ili istvoremenog rođenja više djece odnosno posvojenja blizanaca ili posvojenja više djece, dok, ukoliko isti započnu koristiti ili iskoristite prije 1. ožujka 2025. godine, trajanje očinskog dopusta ostaje 10 radnih dana za jedno rođeno dijete odnosno 20 dana za rođenje blizanaca ili istovremeno rođenje više djece.

Podsjećamo da za vrijeme korištenja očinskog dopusta, očevi ostvaruju pravo na naknadu plaće u punom iznosu osnovice za naknadu plaće, odnosno za vrijeme korištenja ovog prava očevi primaju punu plaću.

Očevi koji namjeravaju koristiti pravo na očinski dopust obvezni su pisanim putem obavijestiti poslodavca o namjeri korištenja toga prava, najmanje 15 dana ranije.

Zahtjevi se podnose Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, prema mjestu prebivališta ili boravišta.

Raspolaganje imovinom djeteta nije u nadležnosti Zavoda, već sukladno čl. 98. st. 3. Obiteljskog zakona, za raspolaganje vrjednijom imovinom i imovinskim pravima djeteta roditelji moraju zatražiti odobrenje suda u izvanparničnom postupku.

Raspolaganje imovinom maloljetnika uređeno je Obiteljskim zakonom (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23.) i mišljenjem Ministarstva socijalne politike i mladih od dana 23. rujna 2014. godine te dopunom mišljenja istog ministarstva od dana 17. prosinca 2015. godine (dalje: Mišljenje nadležnog Ministarstva).

1. Sukladno Mišljenju nadležnog Ministarstva, roditelj kao zakonski zastupnik može raspolagati novčanim sredstvima maloljetnika na transakcijskim ili štednim računima (dalje: računi) u ukupnom iznosu do 1.327,23 eura mjesečno, osim ako Banci nije predočeno:

– rješenje suda kojim je raspolaganje računom/štednjom maloljetnika uređeno drugačije ili

– izričita pisana izjava drugog roditelja koji ostvaruje roditeljsku skrb da ne postoji suglasnost između roditelja o raspolaganju računima maloljetnika ili

– sudski potvrđeni plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi kojim je uređeno drugačije raspolaganje računima maloljetnika.

2. Roditelj kao zakonski zastupnik može raspolagati sredstvima maloljetnog djeteta u iznosu koji premašuje svotu od 1.327,23 eura mjesečno po svim računima isključivo uz predočenje sljedećih dvaju dokumenata Banci:

-odluke (odobrenja) nadležnog suda u izvanparničnom postupku

-pisane suglasnosti drugog roditelja koji ostvaruje roditeljsku skrb kada u odluci suda o odobrenju raspolaganja imovinom maloljetnika nije odlučeno koji roditelj zastupa dijete po toj osnovi (suglasnost može biti dana u Banci ili ovjerena od strane javnog bilježnika).

3. Ako postoji izričita izjava roditelja koji ostvaruje roditeljsku skrb da nema suglasnosti između roditelja u odnosu na raspolaganje sredstvima maloljetnika, Banka će u cijelosti onemogućiti raspolaganje za oba roditelja po računima djeteta:

– sve dok oba roditelja ne dođu u Banku i suglase se s raspolaganjem do 1.327,23 eura mjesečno ili

– dok roditelj koji je dao izričitu pisanu izjavu da nema suglasnosti o raspolaganju imovinom maloljetnika ne dostavi izričitu pisanu suglasnost (na kojoj je potpis ovjeren od strane javnog bilježnika) za raspolaganje računima do iznosa od 1.327.23 eura mjesečno od strane drugog roditelja

– dok Banka ne zaprimi odluku nadležnog suda u izvanparničnom postupku kojom će jednom od roditelja ili oboma biti dopušteno raspolaganje sredstvima maloljetnika.

Pod računima maloljetnih osoba u Banci smatraju se:

• Transakcijski računi:
-Cool tekući račun
-tekući račun u eurima u sklopu Paketa za mlade
-tekući račun u eurima
-mulivalutni tekući račun
-žiroračun u eurima
-multivalutni žiroračun.

• Štedni računi:
-dječji štedni račun Pčelica
-oročena štednja
-stambena štednja.

Zahtjev za raspolaganje imovinom maloljetnog djeteta

Ograničena je i prodaja (otuđenje) imovine. Prema zakonu, imovina se može otuđiti samo ako roditelji nemaju dovoljno vlastitih sredstava za djetetovo uzdržavanje i ne mogu ih osigurati na drugi način.

Pritom je za prodaju vrednije imovine potrebna odluka suda koji daje odobrenje ako utvrdi da će imovina biti korištena isključivo za dobrobit djeteta, odnosno nakon što provjeri je li pravni posao koji roditelji žele zaključiti u interesu djeteta.

Dijete može posjedovati i imovinu kojom roditelji ne mogu raspolagati ni na koji način. Riječ je o naslijeđenoj ili darovanoj imovini, za koju je u ugovoru zabranjeno raspolaganje njome do djetetove punoljetnosti.

Zakon propisuje na koji način roditelji zastupaju dijete u vezi s vrednijom imovinom i imovinskim pravima. Odgovornost odlučivanja u tim slučajevima dijeli se na oba roditelja ili se traži prethodno odobrenje suda u izvanparničnom postupku kada nedostaje suglasnost jednog od roditelja.

Primjerice, kod sklapanja ugovora između djeteta i menadžerske agencije, kojim se regulira raspolaganje budućim imovinskim pravima djeteta u vezi s njegovim sportskim, umjetničkim ili sličnim aktivnostima, roditelj koji potpisuje ugovor mora dobiti pisanu suglasnost drugog roditelja koji ostvaruje roditeljsku skrb.

Zakonom o osobnom imenu(Narodne novine 118/12) uređuje se postupak određivanja i promjene osobnog imena hrvatskih državljana.

Osobno ime maloljetnog djeteta čiji roditelji nisu u braku, promijenit će se na zahtjev roditelja kod kojega dijete živi ili kojemu je povjereno sukladno pravomoćnoj sudskoj odluci, uz suglasnost drugog roditelja.
U slučaju nepostojanja suglasnosti drugog roditelja nadležni centar za socijalnu skrb će na zahtjev roditelja koji traži promjenu osobnog imena, utvrditi je li zatražena promjena osobnog imena u interesu djeteta. Rješenje nadležnog centra za socijalnu skrb roditelj će priložiti zahtjevu za promjenu osobnog imena djeteta.

Suglasnost nije potrebna kad prebivalište drugog roditelja nije poznato ili kad je lišen roditeljske skrbi ili potpuno lišen poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti određeno da ne može poduzimati radnje koje se tiču osobnih stanja.

Za promjenu osobnog imena maloljetnom djetetu starijem od 10 godina potreban je njegov pristanak.
O zahtjevu za promjenu osobnog imena rješava nadležni ured državne uprave u županiji odnosno Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba prema prebivalištu podnositelja zahtjeva.

Rješenje o promjeni osobnog imena dostavlja se odmah po njegovoj izvršnosti nadležnom matičnom uredu radi upisa u maticu rođenih. Nakon izvršenog upisa promjene osobnog imena u matici rođenih, matičar je dužan dostaviti obavijest o promjeni osobnog imena tijelima koja vode evidencije o građanima.