Socijalni radnik

Što su jednoroditeljske obitelji, a što samohrani roditelj? (Zakon o socijalnoj skrbi NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23)

Samohrani roditelj je roditelj koji živi sam s djetetom, sam skrbi o njemu i sam ga uzdržava.  Jednoroditeljska obitelj je obitelj u kojoj žive dijete odnosno djeca i jedan roditelj. (Zakon o socijalnoj skrbi članak 15, točka 4 i točka 5)

Koji su najčešći uzroci nastanka jednoroditeljskih obitelji?

Do nastanka jednoroditeljskih obitelji dolazi uslijed smrti jednog od roditelja, rastave braka, nestanka ili napuštanja obitelji od strane jednog od roditelja, izvanbračnog rođenja, a u novije vrijeme tu se svrstava i dugotrajno odsustvo jednog roditelja iz nekih drugih razloga npr. bolest, posao, izdržavanje zatvorske kazne.

Zaštita samohranih roditelja na radnom mjestu( Zakon o radu NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23)

Prekovremeni rad
U slučaju više sile, izvanrednoga povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena.  Roditelj s djetetom do osam godina života može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Preraspodjela radnog vremena
Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

Roditelj s djetetom do osam godina života, može raditi u nejednakom rasporedu i preraspodjeli radnog vremena samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Dokaz samohranosti roditelja

Kako biste dokazali da ste samohrani roditelj i ostvarili pravo na olakšice u plaćanju cijene vrtića, produženog boravka… potreban Vam je jedan od ovih dokumenata.

1.rodni list djeteta

2. smrtni list za preminulog roditelja/skrbnika
3. Ili potvrda o nestanku drugog roditelja/skrbnika
4. ili rješenje Zavoda za socijalni rad o privremenom uzdržavanju djeteta

Koji su najčešći problemi jednoroditeljskih obitelji?

Najčešće probleme jednoroditeljskih obitelji čini teška ekonomska situacija u kojoj su se našli, problemi skrbi za djecu, osobito nadzora majke nad muškim djetetom, manje slobodnog vremena koje roditelj i dijete mogu zajedno provesti, što često rezultira emocionalnim poteškoćama. Učinci razvoda i nedovoljna ili nedostatna pažnja drugog roditelja na djetetov uspjeh u školi i odnose s vršnjacima, problemi nastali usred roditeljeve nove veze s nekom drugom osobom, kao i narušavanje odnosa u proširenoj obitelji, stvaraju dodatne teškoće u funkcioniranju samohranog roditelja. Dodatne probleme također stvara birokracija i loši programi potpore države koji postoje za «socijalne slučajeve», a nisu prilagođeni specifičnim potrebama samohranih roditelja.

Veliki problem je i zapošljavanje samohranih roditelja jer poslodavci znaju za njihove povećane potrebe i teško usklađivanje radne i obiteljske uloge te se zato ne odlučuju na njihovo zapošljavanje.

Tko ima obavezu uzdržavati dijete/cu? Obiteljski zakon NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23

Uzdržavanja je dužnost i pravo roditelja i djece određeno Obiteljskim zakonom. Ukoliko roditelji žive odvojeno, a roditelj sa kojim dijete ne živi, ne doprinosi za uzdržavanje djeteta, tada drugi roditelj može tužbom tražiti sud da sud presudom obveže roditelja obveznika uzdržavanja na plaćanje uzdržavanja djeteta. Ukoliko postoji odluka/presuda kojom je roditelju određena obveza uzdržavanja za dijete, a isti ne doprinosi za uzdržavanje djeteta ili to čini neredovito ili u manjim iznosima od utvrđenog, tada drugi roditelj može kod nadležnog Općinskog suda prijedlogom zatražiti ovrhu  koja se može provesti na novčanim sredstvima, nekretninama i pokretninama  u vlasništvu ili suvlasništvu obveznika plaćanja uzdržavanja. Nadalje, po prijavi roditelja Zavod za socijalni rad će podnijeti kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu radi pokretanja kaznenog postupka protiv obveznika uzdržavanja zbog neplaćanja uzdržavanja za dijete.

Kako se određuje visina uzdržavanja djeteta? Obiteljski zakon NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23

Na temelju članka 314. stavka 1. Obiteljskog zakona,  ministar nadležan za poslove socijalne skrbi odlukom će jednom godišnje, a najkasnije do 01.travnja tekuće godine odrediti minimalne novčane iznose koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u RH koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom. Minimalni novčani iznosi određuju se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu i to:

• za dijete do 6 godina 17% prosječne plaće
• za dijete od 7 do 12 godina 20% prosječne plaće
• za dijete od 13 do 18 godina 22% prosječne plaće

Iznimno, potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje mogu se utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma:

1. ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece
2. ako dijete vlastitim prihodima doprinosi svojem uzdržavanju

Pravo na privremeno uzdržavanje (Zakon o privremenom uzdržavanju NN 92/14)

Pravo na privremeno uzdržavanje ima dijete ako roditelj koji ne stanuje s djetetom ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja na temelju ovršne isprave, u cijelosti ili djelomično (pod djelomičnim neispunjavanjem obveze uzdržavanja podrazumijeva se da obveznik uzdržavanja plaća uzdržavanje u iznosu manjem od iznosa koji je određen kao iznos privremenog uzdržavanja) i ako se učini vjerojatnim da baka i djed po tom roditelju ne pridonose djetetovu uzdržavanju najmanje u visini koja je ovim Zakonom određena kao iznos privremenog uzdržavanja.

Dakle ako obveznik uzdržavanja ne doprinosi za uzdržavanje dulje od tri mjeseca neprekidno od dana pokretanja ovršnoga postupka radi ostvarivanja uzdržavanja.  Privremeno uzdržavanje određuje se u iznosu od 50 % zakonskog minimuma uzdržavanja. Pravo na privremeno uzdržavanje priznaje se od dana podnošenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti i traje sve dok obveznik uzdržavanja ne počne izvršavati obvezu uzdržavanja, a najdulje do tri godine. Zahtjev se podnosi mjesno nadležnom Zavodu za socijalni rad.

Dokumenti koje je potrebno priložiti u područnom uredu Zavoda za socijalni rad:

• Obrazac za privremeno uzdržavanje
• rodni list za dijete/cu
• ovršna isprava
• ovršni prijedlog /dokaz o pokrenutom ovršnom postupku

Što uključuje pojam roditeljska skrb (Obiteljski zakon NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23)

Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja, u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava te dobrobiti. Roditeljsku skrb roditelji su dužni ostvarivati u skladu s djetetovim razvojnim potrebama i mogućnostima. Roditelji se ne mogu odreći prava na roditeljsku skrb. Roditelji su dužni o pojedinačnim sadržajima roditeljske skrbi razgovarati i sporazumijevati se s djetetom u skladu s njegovom dobi i zrelošću.

U sadržaj roditeljske skrbi ulazi:

• pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na: zdravlje, razvoj, njegu i zaštitu, odgoj i obrazovanje, ostvarivanje osobnih odnosa i određivanje mjesta stanovanja
• pravo i dužnost upravljanja djetetovom imovinom.
• pravo i dužnost zastupanja djetetovih osobnih i imovinskih prava i interesa.

Ostvarivanje roditeljske skrbi može biti zajedničko (Roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb) ili samostalno (potpuno, djelomice, ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti).

Zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi

Kada roditelji zajednički ostvaruju roditeljsku skrb, odluke koje su bitne za dijete, kao i suglasnosti dužni su donijeti odnosno dati sporazumno.

Zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta odnosi se na:

• promjenu djetetova osobnog imena
• promjeni prebivališta odnosno boravišta djeteta,
• izbor ili promjeni vjerske pripadnosti

Zastupanje u vezi s djetetovim pravima valjano je ako roditelj koji zastupa dijete ima pisanu suglasnost drugog roditelja koji ima pravo zastupati dijete.

Kod zajedničke roditeljske skrbi odlučuju i o vrjednijim imovinskim pravima djeteta (čl.101.), a samostalno mogu donositi svakodnevne i hitne odluke u vezi s djetetom za vrijeme dok se dijete nalazi kod jednog roditelja:

• Za bitne odluke (čl. 100. i 101.) – sporazumno donošenje odluka o djetetu pisani pristanci roditelja (čl. 108 st. 2.)
• Za ostale odluke (npr. vrić, škola, liječnik, zubar i dr.) se pretpostavlja pristanak drugog roditelja (108. st. 3.)
• Za ostale svakodnevne odluke (spavanje, igranje, hrana, učenje….) svaki roditelj samostalno odlučuje. (čl. 110. st. 1. i 2.)

U hitnim slučajevima kad prijeti neposredna opasnost za dijete , svaki od roditelja ima pravo, bez suglasnosti drugog roditelja donijeti odluke u skladu s djetetovom dobrobiti te o tome u najkraćem mogućem roku obavijestiti drugog roditelja (čl.110.st.3.)U slučaju spora između roditelja za „bitne” i „manje bitne odluke”, sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta ili roditelja odlučiti koji će od roditelja u toj stvari zastupati dijete.

Obvezno je savjetovanje roditelja u Zavodu za socijalni rad prije pokretanja ostalih sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa sa djetetom (čl.329-330.) Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mogu dogovoriti zajedničko odlučivanje o zdravlju, školovanju, kontaktima s rodbinom, inače dijete zastupa jedan roditelj, a za drugoga se pretpostavlja pristanak.

Samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi

Jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice, ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Roditelj nastavlja samostalno ostvarivati roditeljsku skrb bez sudske odluke ako je drugi roditelj umro ili je proglašen umrlim, a roditelji su prije smrti jednoga od njih roditeljsku skrb ostvarivali zajednički. Samostalna roditeljska skrb ostvaruje se na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.

Roditelj kojemu je ograničeno pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi ima:

• Pravo na osobne odnose s djetetom prema odluci suda (čl. 119).
• Pravo na donošenje svakodnevnih odluka o djetetu dok je dijete kod roditelja temeljem zakona (čl. 110.st. 1.)
• Pravo na poduzimanje nužnih radnji u slučaju neposredne opasnosti po dijete temeljem zakona (čl. 110. st. 3.).
• Pravo na informacije o bitnim okolnostima u vezi s djetetom (npr. zdravlje, liječenje, uspjeh u školi) (čl. 121.)

Kod djelomičnog samostalnog ostvarivanja roditeljske skrbi ima još i pravo suodlučivanja o bitnim osobnim pravima djeteta (iz čl .100.)
Ova prava mogu biti ograničena ili zabranjena samo odlukom suda ako je to nužno radi zaštite djetetove dobrobiti.

Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi (Obiteljski zakon NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23)

Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi je pisani sporazum roditelja o načinu ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi u okolnostima u kojima roditelji djeteta trajno ne žive u obiteljskoj zajednici.

Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mora se detaljno urediti:

• mjesto i adresa djetetova stanovanja
• vrijeme koje će dijete provoditi sa svakim od roditelja
• način razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti pri donošenju odluka bitnih za dijete,
• visinu uzdržavanja kao obvezu roditelja kod kojega dijete ne stanuje i
• način na koji će se rješavati buduća sporna pitanja.

Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mogu se urediti i druga pitanja ostvarivanja roditeljske skrbi za koja roditelji smatraju da su bitna za dijete, odnosno o kojima su roditelji dužni odlučivati sporazumno, a za koja se smatra da je drugi roditelj dao suglasnost. Roditelji su dužni upoznati dijete sa sadržajem plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i omogućiti mu da izrazi svoje mišljenje u skladu s njegovom dobi i zrelošću te ga poštovati u skladu s djetetovom dobrobiti.

Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi roditelji mogu sastaviti samostalno, u postupku obveznog savjetovanja (u Zavodu za socijalni rad prema mjestu prebivališta), kao i u postupku obiteljske medijacije.

Kako bi stekao svojstvo ovršne isprave, plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi može se podnijeti sudu u izvanparničnom postupku radi provjere sadržaja te odobravanja sukladno odredbama članaka 461. do 467. ovoga Zakona. Plan se može i mijenjati u skladu s dobi i zrelošću djeteta ili ako to zahtijevaju bitno promijenjene okolnosti te podnijeti sudu u izvanparničnom postupku radi provjere sadržaja i odobravanja izmijenjenog plana.

Obrazac plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi

https://socskrb.hr/site/assets/files/1400/plan_o_zajednickoj_roditeljskoj_skrbi.docx

Obvezno savjetovanje (Obiteljski zakon NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23)

Obvezno savjetovanje je oblik pomoći članovima obitelji da donesu sporazumne odluke o obiteljskim odnosima vodeći posebnu brigu o zaštiti obiteljskih odnosa u kojima sudjeluje dijete te o pravnim posljedicama nepostizanja sporazuma i pokretanju sudskih postupaka u kojima se odlučuje o osobnim pravima djeteta. Provodi ga stručni tim Hrvatskog zavoda za socijalni rad nadležnog prema mjestu djetetova prebivališta odnosno boravišta ili prema mjestu zadnjeg zajedničkog prebivališta, odnosno boravišta bračnih ili izvanbračnih drugova. Ne provodi se prije pokretanja postupka ovrhe i osiguranja.

Obvezno savjetovanje provodi se:

• prije pokretanja postupka radi razvoda braka u kojem postoji zajedničko maloljetno dijete
• prije pokretanja ostalih obiteljskih sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom

Pokreće se na zahtjev stranke koji se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik.
Obrazac za obvezno savjetovanje prije razvoda braka :
https://socskrb.hr/site/assets/files/1400/obvezno_savjetovanje_prije_razvoda_braka-1.docx

Obrazac za obvezno savjetovanje prije pokretanja ostalih obiteljskih sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom

https://socskrb.hr/site/assets/files/1400/obvezno_savjetovanje_prije_pokretanja_ostalih_sudskih_postupaka_u_vezi_s_ostvarivanjem_roditeljske_skrbi_i-1.docx

U privitku zahtjeva za pokretanje postupka obveznog savjetovanja potrebno je priložiti:

• Presuda / rješenje o roditeljskoj skrbi
• Pristojba u državnim biljezima u vrijednosti od 2,65 EUR (prema Tar.br.1 Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (NN 115/16, 114/22)

Obvezno savjetovanje prije razvoda braka (Obiteljski zakon NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23)

Obvezno savjetovanje prije razvoda braka provodi se u Zavodu za socijalni rad u okviru najviše 3 susreta stranaka i članova stručnog tima centra ( pravnik, psiholog i socijalni radnik). Na susrete roditelji mogu doći zajedno ili odvojeno.

• U prvom susretu roditelji su upoznati sa sadržajem savjetovanja te ih se upućuje na potrebu izrade Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi do sljedećeg susreta u Zavodu.
• Na drugom susretu u pravilu se provodi zajednički pregled Plana ukoliko su stranke sastavile Plan, odnosno članovi stručnog tima Zavoda strankama koje nisu sastavile Plan pružaju pomoć oko postizanja sporazuma i sastavljanja Plana.
• Ako postoji načelan sporazum stranaka, a članovi stručnog tima procijene potrebnim dodatni dogovor oko pojedinosti Plana, može se održati treći susret u Zavodu.

Ukoliko nije došlo do postizanja sporazuma, članovi stručnog tima  upućuju roditelje na mogućnost pristupanja postupku obiteljske medijacije, uz upoznavanje s prednostima obiteljske medijacije i dostupnim obiteljskim medijatorima.

Obvezno savjetovanje prije razvoda braka ne provodi se u odnosu na bračnog druga ili oba bračna druga:

• lišena poslovne sposobnosti, ako nisu u stanju shvatiti značenje i posljedice postupka niti uz stručnu pomoć
• nesposobna za rasuđivanje ili
• koji su nepoznatog prebivališta i boravišta

Po okončanju postupka stručni tim  izrađuje izvješće o obveznom savjetovanju prije pokretanja sudskih postupaka u vezi s djetetom i dostavlja ga roditeljima u kojem se navodi sljedeće:

• tko je sudjelovao u postupku
• spremnost svake stranke na sporazumno rješavanje spora
• spremnost svake stranke na sudjelovanje u obiteljskoj medijaciji u slučaju kad sporazum izostane
• tko namjerava pokrenuti sudski postupak
• jesu li bračni drugovi upoznati s pravnim posljedicama nepostizanja sporazumnog plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi
• tvrdnje o obiteljskom nasilju, ako se navode

Izvješće se dostavlja u roku od šezdeset dana od dana primitka zahtjeva za provođenje obveznog savjetovanja prije pokretanja postupaka za razvod braka, a najkasnije trideset dana od dana primitka zahtjeva za provođenje obveznog savjetovanja prije pokretanja ostalih sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom.Izvješće o obveznom savjetovanju vrijedi šest mjeseci od dana kad je okončano obvezno savjetovanje.

Tko može ostvariti pravo na zajamčenu minimalnu naknadu? Zakon o socijalnoj skrbi NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23

Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu može ostvariti samac ili kućanstvo, podnošenjem zahtjeva u nadležnom područnom uredu Zavoda za socijalni rad, ako nema sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba niti ih mogu ostvariti u visini propisanoj člankom 27 stavcima 2 i 3 ovoga zakona (osnovice za samca i za kućanstvo) po osnovi:

1. prihoda samca ili članova kućanstva kao niti od obveznika uzdržavanja
2. prodaje ili najma stana ili kuće u vlasništvu samca ili člana kućanstva, koju ne koristi za stanovanje
3. prodaje ili korištenja poslovnog prostora u vlasništvu samca ili kućanstva
4. prodaje pokretnina u vlasništvu samca ili člana kućanstva koje ne koristi za podmirenje osnovnih životnih potreba
5. prodaje, zakupa ili najma druge imovine u vlasništvu samca ili člana kućanstva koja ne služi podmirenju osnovnih životnih potreba ili po drugoj osnovi

Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu NE PRIZNAJ SE samcu ili kućanstvu ako:

1. je samac ili član kućanstva vlasnik registriranog vozila čija vrijednost prelazi iznos od 40%osnovice iz čl.22 stavka 2 Zakona o socijalnoj skrbi, osim vozila koje služi za prijevoz samca ili člana kućanstva korisnika po osnovi invaliditeta, starije teško pokretne osobe ili je prema procjeni stručnog radnika vozilo nužno zbog prometne izoliranosti
2. je samac sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora
3. samac ili član kućanstva u postupku priznavanja prava nije omogućio uvid u prihod ili imovinu
4. se nezaposleni radno sposoban i djelomično radno sposoban samac ne nalazi u evidenciji nezaposlenih osoba
5. je samac korisnik usluge smještaja ili organiziranog stanovanja, osim beskućnika koji je korisnik usluge smještaja ili organiziranog stanovanja u prenoćištu ili prihvatilištu, žrtve nasilja u obitelji i žrtve trgovanja ljudima
6. je samac otkazao ugovor o radu u razdoblju od 6 mjeseci prije pokretanja postupka na zajamčenu minimalnu naknadu

Osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Osnovica u 2023. godini za zajamčenu minimalnu naknadu iznosi 150 eura za radno sposobnog samca, za stariju osobu i osobu potpuno nesposobnu za rad iznosi 130% osnovice (195 eura) .

Za kućanstvo utvrđuje se u iznosu koji predstavlja zbroj udjela članova kućanstva, s tim da udjeli za pojedinog člana kućanstva iznose:

• za samohranog radno sposobnog roditelja (120%osnovie) 180 eura
• za samohranog roditelja potpuno nesposobnog za rad (135% osnovice)202,5 eura
• za dijete u jednoroditeljskoj obitelji (80%osnovice) 120 eura
• za dijete samohranog roditelja (90% osnovice) 135 eura

Ako samac ili kućanstvo ostvaruje prihod, iznos zajamčene minimalne naknade za svaki pojedini mjesec od pokretanja postupka do donošenja rješenja utvrđuje se kao razlika između iznosa zajamčene minimalne naknade i prihoda samca ili kućanstva u svakom pojedinom mjesecu počevši od mjeseca u kojem je pokrenut postupak za priznavanje prava do mjeseca koji prethodi mjesecu u kojem se donosi rješenje.

Iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo uvećava se za troškove smještaja člana kućanstva u učenički dom za vrijeme trajanja školske godine, osim ako se troškovi smještaja ne podmiruju na drugi način.
Iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo ne može biti veći od 150% bruto iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj.

Druge naknade koje mogu ostvariti korisnici zajamčene minimalne naknade

• Naknada za troškove stanovanja
• Naknada za pogrebne troškove
• Naknada za troškove prijevoza zbog školovanja (učenik srednje škole koji je član kućanstva koje koje koristi zajamčenu minimalnu naknadu)

Obrazac za zajamčenu minimalnu naknadu:

https://socskrb.hr/site/assets/files/1401/zajamcena_minimalna_naknada-1.docx

Novčana potpora za novorođeno dijete

Jednokratnu novčanu potporu u iznosu od 309,01 eura isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), a pravo na nju imaju sve zdravstveno osigurane osobe ako ispunjavaju određene uvjete

Novčana potpora za novorođeno dijete je jednokratna novčana pomoć koju mogu koristiti sve zdravstveno osigurane osobe. Dodatni uvjeti navedeni su u članku 42. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Pravo na novčanu potporu imate i ako je dijete posvojeno, i ako za to dijete pomoć nije već prije isplaćena. Iznos potpore je 309,01 eura.

Podnošenje zahtjeva

Za dobivanje jednokratne potpore trebate podnijeti zahtjev u roku od šest mjeseci od dana rođenja djeteta, odnosno 30 dana od dana posvojenja djeteta. Zahtjev se može podnijeti prilikom prijave djeteta u matičnim uredima ili u nadležnom Regionalnom uredu, odnosno Područnoj službi ili Ispostavi HZZO-a.

Uz zahtjev, koji podnosite u HZZO-u, trebate priložiti:

• djetetov izvod iz matice rođenih (preslika)
• svoju osobnu i zdravstvenu iskaznicu (preslike)
• uvjerenje o prebivalištu.

Ako je majka nezaposlena, a zdravstveno osigurana preko oca djeteta, molbi se prilaže osobna i zdravstvena iskaznica oca, kao nositelja osiguranja.

Adrese i telefonske brojeve pronađite na stranici HZZO-a Regionalni uredi i Područneslužbe.

Osim ove pomoći na državnoj razini, pojedini gradovi i općine isplaćuju naknadu za opremanje novorođenog djeteta i iz lokalnog proračuna. O tome se raspitajte u svom gradu ili općini.

Besplatna pravna pomoć u postupcima uzdržavanja djece

Temeljem članka 21. Zakona o odvjetništvu i glave III. Kodeksa odvjetničke etike, Hrvatska odvjetnička komora je dužna osigurati besplatno pružanje pravne pomoći žrtvama Domovinskog rata  i socijalno ugroženim osobama u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim položajem, kao i u drugim slučajevima predviđenim općim aktima Komore.

Besplatna pravna pomoć osigurava se IMENOVANJEM PUNOMOĆNIKA ZA ZASTUPANJE BEZ PRAVA NA NAGRADU.

Radi ostvarivanja besplatne pravne pomoći potrebno je Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagrebu, Koturaška 53/II, dostaviti:

• vlastoručno potpisanu molbu za imenovanje punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu u kojoj treba navesti za kakav postupak se traži punomoćnik, a ako se postupak već vodi, navesti radi čega se vodi, pod kojim brojem i pred kojim tijelom te dostaviti preslik tužbe
• fotokopiju potvrde nadležne porezne uprave o imovnom stanju
• fotokopiju potvrde o visini mjesečnih primanja, potvrde Zavoda za zapošljavanje o nezaposlenosti ili potvrde o redovnom školovanju
• fotokopiju domovnice
• ukoliko se radi o postupku radi osporavanja odnosno utvrđivanja očinstva, treba dostaviti i fotokopiju rodnog lista maloljetnog djeteta,
• ako se radi samo o postupku radi uzdržavanja maloljetnog djeteta/djece, molbu podnosi zakonski zastupnik (navodeći ime i prezime djeteta i kakav postupak uzdržavanja želi pokrenuti: utvrđivanje, ovrhu, povišenje), te prilaže u fotokopiji svoju domovnicu i rodni list djeteta .

Napominjemo da podnošenje molbe Hrvatskoj odvjetničkoj komori radi imenovanja punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu ne prekida protek rokova propisanih za podnošenje tužbi, ulaganje pravnih lijekova, odnosno drugih propisanih rokova.

NAPOMINJEMO TAKOĐER DA JE HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA INSTITUCIJA KOJA SE NE BAVI DAVANJEM PRAVNIH SAVJETA.

Besplatna pravna pomoć koju osigurava Hrvatska odvjetnička komora ne odnosi se na davanje pravnih savjeta.

Molbe za imenovanje punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu predaju se POŠTOM na adresu:
HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA
KOTURAŠKA 53/II
10 000 ZAGREB

ili na porti Hrvatske odvjetničke komore, srijedom od 10.00 do 14.00 sati.

Pravo na dječji doplatak (Zakon o doplatku za djecu NN 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15, 58/18, 156/23)

Doplatak za djecu novčano je primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom radi potpore u uzdržavanju i odgoju djece.
Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te drugim uvjetima utvrđenim Zakonom.
Za ostvarivanje prava na doplatak za djecu izvanbračna se zajednica izjednačava s bračnom zajednicom.

Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim prema sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak za djecu. Doplatak za djecu osobno je pravo korisnika i ne može se prenositi na drugu osobu, a iznimno se može isplaćivati drugoj osobi.
Ako oba bračna druga mogu ostvariti pravo na doplatak za djecu, dužni su sporazumjeti se koji od njih će to pravo ostvariti, a  pravo na doplatak za djecu može se ostvariti samo po jednoj osnovi.

Sve poslove u vezi s ostvarivanjem prava na doplatak za djecu obavlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).Za rješavanje o pravu na doplatak za djecu u prvom stupnju mjesno su nadležne područne službe i uredi HZMO-a prema prebivalištu podnositelja zahtjeva, odnosno korisnika doplatka za djecu.

Uvjeti za stjecanje prava na doplatak (Zakon o doplatku za djecu NN 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15, 58/18, 156/23)

• da podnositelj zahtjeva ima hrvatsko državljanstvo ili status stranca s odobrenim stalnim boravkom te da ima prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje  tri (3) godine prije podnošenja zahtjeva
• da ima status azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili status člana njihove obitelji prema propisima o azilu, bez uvjeta državljanstva i duljine prebivališta, odnosno stalnog boravka na području Republike Hrvatske
• da ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva  mjesečno ne prelazi 70%  proračunske osnovice
• da podnositelj zahtjeva živi u kućanstvu  s djetetom
• da podnositelj zahtjeva uzdržava dijete.

Iznimno, pravo na doplatak za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja ostvaruje se neovisno o ukupno ostvarenom dohotku kućanstva.

SVOTE DOPLATKA ZA DJECU (Zakon o doplatku za djecu NN 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15, 58/18, 156/23)

Svota doplatka  za djecu određuje se ovisno o visini ostvarenoga ukupnog dohotka po članu kućanstva mjesečno (cenzusne grupe) na sljedeći način:

• ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 16,33%  proračunske osnovice (72,09 eura), korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 9% proračunske osnovice po djetetu (39,73 eura)
• ako ukupni  dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 16,34% i 33,66%  proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 7,5%  proračunske osnovice po djetetu (33,11 eura)
• ako ukupni  dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 33,67% i 70% proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 6% proračunske osnovice po djetetu (26,49 eura).

Svote doplatka određene prema cenzusnim grupama povećavaju se za 25% za dijete bez oba roditelja odnosno za 15 % za dijete bez jednog roditelja ili ako su oba ili jedan roditelj:

• nepoznat
• nepoznatog prebivališta
• potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili
• mu je oduzeta poslovna sposobnost.

Proračunska osnovica za 2023. godinu iznosi 441,44 eura.
Dohodovni cenzus (70% od proračunske osnovice) iznosi  309,01 eura.

U skladu s cenzusnim grupama određene su svote doplatka za djecu, i to:

• ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 72,09 eura, doplatak za djecu određuje se u svoti od 39,73 eura
• ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 72,10 eura, a ne prelazi 148,59 eura, doplatak za djecu određuje se u svoti od 33,11 eura
• ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 148,60 eura, a ne prelazi 309,01 euro, doplatak za djecu određuje se u svoti od 26,49 eura
• za dijete bez oba roditelja ili za dijete čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposobni za samostalan život i rad ili im je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka za djecu, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se 25 % (49,66 eura, 41,39 eura, 33,11 eura)
• za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili mu je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka za djecu, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se 15% (45,69 eura, 38,08 eura, 30,46 eura)
• za dijete s utvrđenim oštećenjem zdravlja, pripadajuća svota doplatka za djecu, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se 25 % (49,66 eura, 41,39 eura, 33,11 eura)
• za korisnike koji pravo ostvaruju prema članku 122. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja), svota doplatka za dijete iznosi 49,66 eura
• za korisnike koji ostvaruju pravo prema članku 22. Zakona o doplatku za djecu (za dijete s težim ili teškim invaliditetom) svota doplatka za djecu iznosi 110,36 eura.

Određivanje pronatalitetnog dodatka
Korisniku doplatka za djecu, uz utvrđenu svotu doplatka za djecu, pripada i dodatak za treće i četvrto dijete. To znači da se uz određenu ukupnu svotu doplatka za djecu utvrđenu rješenjem korisniku dodaje 66,36 eura ako ostvaruje pravo na doplatak za troje djece, odnosno 132,72 eura mjesečno ako ostvaruje pravo na doplatak za četvero i  više djece.

Kojim propisima se reguliraju prava samohranih roditelja u Hrvatskoj?

1. Obiteljski zakon NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23
   2. Zakon o socijalnoj skrbi NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23
   3. Zakon o radu NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23
   4. Zakon o privremenom uzdržavanju NN 92/14
   5. Ovršni zakon NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24
   6. Zakon o doplatku za djecu NN 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15, 58/18, 156/23
   7. Kazneni zakon NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23

Što je sve potrebno za promjenu imena/prezimena? (Zakon o osobnom imenu NN 118/12, 70/17, 98/19)

Zakonom o osobnom imenu (NN 118/12, 70/17, 98/19) uređuje se postupak određivanja i promjene osobnog imena hrvatskih državljana.

Osobno ime djeteta određuju roditelji sporazumno. Dijete može imati prezime jednog ili oba roditelja.

Osobno ime maloljetnog djeteta čiji roditelji nisu u braku, promijenit će se na zahtjev roditelja kod kojega dijete živi ili kojemu je povjereno sukladno pravomoćnoj sudskoj odluci, uz suglasnost drugog roditelja. U slučaju nepostojanja suglasnosti drugog roditelja nadležni Zavod za socijalni rad će na zahtjev roditelja koji traži promjenu osobnog imena, utvrditi jeli ona u interesu djeteta te će rješenje nadležnog Zavoda roditelj priložiti zahtjevu za promjenu osobnog imena djeteta.

Suglasnost nije potrebna kad prebivalište drugog roditelja nije poznato, kad je lišen roditeljske skrbi, potpuno lišen poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti određeno da ne može poduzimati radnje koje se tiču osobnih stanja.

Ako se roditelji nisu sporazumjeli o osobnom imenu djeteta, osobno ime određuje nadležni Zavod za socijalni rad u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva jednog od roditelja.

Ako jedan roditelj nije živ, proglašen je umrlim, prebivalište mu nije poznato, lišen je roditeljske skrbi, potpuno je lišen poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti određeno da ne može poduzimati radnje koje se tiču osobnih stanja, osobno ime određuje drugi roditelj.

Za određivanje novog osobnog imena djetetu starijem od 10 godina potreban je pristanak djeteta.

O zahtjevu za promjenu osobnog imena rješava nadležni ured državne uprave u županiji odnosno Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba prema prebivalištu podnositelja zahtjeva.

Rješenje o promjeni osobnog imena dostavlja se odmah po njegovoj izvršnosti nadležnom matičnom uredu radi upisa u maticu rođenih. Nakon izvršenog upisa promjene osobnog imena u matici rođenih, matičar je dužan dostaviti obavijest o promjeni osobnog imena tijelima koja vode evidencije o građanima.