Rečenice poput: „Znate, sve je bilo u redu dok se nije razbolio….. Sad je počeo uzimati droge…. Ne želi u školu… Ima same jedinice….“ govore same za sebe. Radi se o izvorima velikog stresa, koji ponekad završi roditeljskom „predajom“.
Čak i kada je s djecom sve u redu, veliki pritisak nebrojenih zadataka može roditelja dovesti do roditeljskog izgaranja, burnout-a.
Ovaj problem počeo se ozbiljnije spominjati osamdesetih godina prošlog stoljeća, a bio je vezan za roditelje čija su djeca bolovala od tumora. Nedavna istraživanja potvrđuju da burnout može iskusiti svaki roditelj (Roskam i Mikolajczak, 2018).
Među mnogim definicijama roditeljskog izgaranja svojom jednostavnošću i jasnoćom ističe se ova: „Roditeljsko izgaranje, burnout, je fizička, mentalna i emocionalna iscrpljenost koju roditelj osjeća zbog kroničnog stresa vezanog za roditeljstvo.“ (P. Agarwal)
S obzirom na način života koji tjera roditelje da u sve manje vremena izvrše što više zadataka, izgaranje je sasvim očekivana posljedica. Kod svakog roditelja koji je iskusio burnout znakovi mogu biti različiti, ovisno o okolnostima u kojima živi (uvjeti stanovanja, financijsko stanje, pomoć baka i djedova i sl.)
Među simptomima roditeljskog izgaranja najčešći su:
- iscrpljenost i umor
- osjećaj bespomoćnosti i beznađa, sumnje u samoga sebe
- glavobolja i drugi bolovi
- nedostatak motivacije
- promjene u ritmu i načinu spavanja i hranjenja
- osjećaj odvojenosti od drugih, „sam na svijetu“
- iritabilnost
- bezvoljnost
- stalno preispitivanje vlastitih postupaka
- zlouporaba alkohola ili droga
Roditeljsko izgaranje nikako ne treba podcijeniti ili ignorirati. Ipak, dobra vijest je da je ono privremeno. Ta spoznaja može donekle umanjiti stres, a uvođenje malih promjena učiniti probleme lakše rješivima. Pokušajte:
- Ravnopravno uključiti drugog roditelja u podjelu dužnosti
(ukoliko jedan roditelj preuzima veću brigu oko djece, prije će kod njega doći do simptoma roditeljskog izgaranja (češće su to majke)
- Osigurati sebi dovoljnu količinu sna
Općepoznato je koliko je san važan za mentalno i fizičko zdravlje. Roditelji (osobito) male djece ne mogu odmarati i spavati koliko je potrebno. Dugoročno, nedostatak sna dovodi do iscrpljenosti. Za kratak odmor, po 20-ak minuta uvijek se može pronaći vrijeme, a učinit će puno na osvježavanju snaga.
- Napraviti kratke predahe uz kavu ili čaj
U svakodnevnoj utrci s vremenom i zadacima dobro je napraviti kratku stanku, uz kavu, čaj i sl. Valjalo bi ih koristiti kada god ste u prilici jer će sigurno smanjiti razinu stresa.
- Biti strpljivi sami sa sobom
Ponekad roditelj vjeruje da mora biti „super mama“ ili „super tata“. To jednostavno nije potrebno, a može biti izvor mnogih frustracija. Biti svjestan svojih ograničenja pomaže. Nitko ne može baš sve!
- Brinite za sebe
To može biti nešto što se čini beznačajnim na prvi pogled (kratka šetnja, tuširanje na kraju dana, vježbanje), ali doprinosi osjećaju dobrobiti i opušta.
- Ojačajte svoje roditeljske kompetencije
Druženje s drugim roditeljima, pohađanje seminara i radionica može pomoći, ne samo u podizanju razine znanja o roditeljstvu, nego još više u dijeljenju iskustava. Tako nestaje osjećaj usamljenosti i izoliranosti.
- Prestanite biti perfekcionisti i ne govorite više „trebalo bi“
Takva ponašanja samo pojačavaju stres i potiču nerealna očekivanja od sebe i drugih.
Na prvi pogled se može činiti da su navedeni savjeti nerealni i neprovedivi, no oni koji su probali misle drugačije!
„Roditeljsko izgaranje je stvarno. Nitko ne može sve. Vrijeme je da se odustane od mita o svemogućim superherojima. Dajte sebi dopuštenje prihvatiti da je dovoljno dobro – savršeno! (nepoznati autor)
Andreja Radić, Lucija Sabljić, Snježana Šalamon