Savjeti o ponašanju u digitalnom okruženju

Projekt “Zaštita djece i mladih u digitalnom okruženju”- savjeti za djecu i mlade te njihove roditelje

Kroz projekt se utječe na zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih i smanjenje vršnjačkog
elektroničkog nasilja kroz edukaciju i osvještavanje mladih, njihovih roditelja i stručnjaka te
zaštititi mlade od negativnih posljedica digitalnih medija.

Ciljevi:
1. Pružati djeci i mladima kroz edukaciju informacije sa ciljem zaštite njihovog mentalnog
zdravlja u digitalnom okruženju (korištenje Interneta, društvenih mreža i zaštita od
cyberbullyinga)
2. Pružiti psihosocijalnu pomoć djeci, mladima i njihovim roditeljima
3. Educirati stručnjake koji rade s djecom o važnosti zaštiti zdravlja djece i mladih u
digitalnom okruženju, prevencije cyberbullyinga te o postupanju u slučaju pojave istog
5. Educirati i senzibilizirati širu javnost o problematici zdravog života u digitalnom okruženju
Mjerljivi rezultati:
8. Provedene 4 radionice za djecu i mlade sa do 60 sudionika- prednosti rizici Interneta i
cyberbullying
9. Provedene 4 radionica za roditelje sa ukupno 40 sudionika- prednosti rizici Interneta i
cyberbullying
10. Pruženo savjetovanje i psihosocijalna pomoć za 20 djece i mladih- žrtve cyberbullyinga
11. Pruženo savjetovanje i psihosocijalna pomoć za 20 roditelja
12. Održana online konferencija za preko 200 stručnjaka
13. 10000 posjeta web stranici i člancima koji su vezani uz projekt
14. 100000 pratitelja do kojih doseže kampanja na društvenim mrežamaPodručje provedbe:
Cijela RH (putem Interneta, društvenih mreža, telefona i e-maila)
Grad Zagreb
Zagrebačka županija
Sisačko- moslavačka županija

Projekt “Zaštita mentalnog zdravlja djece i mladih u digitalnom okruženju” financiran je donacijom Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Hrvatska banka za obnovu i razvitak, ne može se smatrati odgovornima za njih.

Cyberbullying (cyberbullying) je oblik nasilja putem interneta i digitalnih tehnologija – poput društvenih mreža, poruka, foruma, online igara ili e-maila – s ciljem da se nekoga povrijedi, ponizi, zastraši ili ismije.

Dan sigurnijeg interneta: Podrška roditeljima u digitalnom odgoju

Dan sigurnijeg interneta obilježava se s ciljem promicanja sigurnog, odgovornog i pozitivnog korištenja digitalnih tehnologija, posebno među djecom i mladima. U vremenu kada su pametni telefoni, društvene mreže i online igre dio svakodnevice, roditelji imaju važnu ulogu u usmjeravanju i zaštiti djece.

Internet – prilika i izazov

Internet djeci pruža brojne mogućnosti: pristup znanju, kreativno izražavanje i povezivanje s vršnjacima. No, istovremeno ih može izložiti neprimjerenim sadržajima, online nasilju, manipulacijama ili dijeljenju osobnih podataka bez razumijevanja posljedica.

Zato je važno djecu učiti ne samo kako koristiti tehnologiju, nego i kako je koristiti odgovorno.

Što roditelji mogu učiniti?

Sigurnost na internetu počinje kod kuće. Nekoliko jednostavnih koraka može napraviti veliku razliku:

Razgovarajte s djecom o njihovim online navikama.
Dogovorite jasna pravila korištenja uređaja.
Učite ih da ne dijele osobne podatke s nepoznatima.
Objasnite im kako prepoznati i prijaviti online nasilje.
Budite primjer odgovornog ponašanja na internetu.

Najvažnije je da dijete zna da vam se može obratiti bez straha od kazne ili osude.

Zajedno za sigurniji digitalni prostor

Dan sigurnijeg interneta podsjetnik je da sigurnost online nije samo tehničko pitanje, već pitanje povjerenja, komunikacije i zajedničke odgovornosti. Kada gradimo otvoren odnos s djecom, stvaramo temelj za sigurnije i zdravije digitalno okruženje.

Siguran internet počinje razgovorom – danas i svaki dan.

Primjeri cyberbullyinga:

Slanje uvredljivih ili prijetećih poruka
Širenje laži ili glasina o nekome
Objavljivanje sramotnih fotografija ili videa bez dopuštenja
Isključivanje nekoga iz online grupa namjerno
Lažno predstavljanje (otvaranje lažnog profila u nečije ime)

Zašto je opasan?

Može se događati 24 sata dnevno
Poruke i objave mogu brzo doći do velikog broja ljudi
Teško ga je “izbjeći” jer je povezan s mobitelima i internetom
Može uzrokovati tjeskobu, depresiju, pad samopouzdanja i druge ozbiljne posljedice

Što učiniti ako se događa?

Ne odgovarati na provokacije
Spremiti dokaze (screenshote)
Blokirati osobu
Prijaviti sadržaj platformi
Reći roditelju, učitelju ili drugoj odrasloj osobi od povjerenja

Medijski detoks znači svjesno i privremeno smanjenje ili potpuno izbjegavanje korištenja digitalnih medija – poput društvenih mreža, vijesti, mobitela, televizije ili računala – kako bi se odmorio um i smanjio stres.

📱 Što uključuje?

Pauzu od društvenih mreža (Instagram, TikTok, Facebook…)

Ograničavanje vremena pred ekranom

Isključivanje notifikacija

Dan ili vikend bez mobitela

Izbjegavanje stalnog praćenja vijesti

🎯 Zašto ljudi rade medijski detoks?

Osjećaju se preopterećeno informacijama

Uspoređuju se s drugima na društvenim mrežama

Imaju problem s koncentracijom

Žele više vremena za sebe, obitelj ili hobije

Imaju osjećaj “ovisnosti” o mobitelu

🌿 Moguće koristi

Manje stresa i tjeskobe

Bolji san

Više fokusa i produktivnosti

Više stvarnih (offline) druženja

Bolje raspoloženje

🔄 Kako napraviti medijski detoks?

Postavi vremensko ograničenje (npr. 1 sat dnevno na društvenim mrežama)

Odredi “offline sate” (npr. bez mobitela nakon 21h)

Izbriši aplikacije koje ti oduzimaju najviše vremena

Zamijeni ekran šetnjom, knjigom ili sportom

Dan sigurnijeg interneta: Kako samohrani roditelji mogu osnažiti djecu u digitalnom svijetu

Digitalni svijet danas je sastavni dio djetinjstva. Internet djeci nudi prostor za učenje, igru i povezivanje, ali donosi i brojne izazove. Dan sigurnijeg interneta prilika je da se posebno osvrnemo na ulogu roditelja – a za samohrane roditelje ta je uloga često još zahtjevnija.

Samohrano roditeljstvo u digitalnom dobu

Samohrani roditelji svakodnevno balansiraju između posla, kućanstva, emocionalne podrške i odgoja. U takvom tempu nije uvijek lako pratiti digitalne trendove, aplikacije i online navike djece. Ipak, upravo kvaliteta odnosa, a ne količina kontrole, čini najveću razliku.

Djeci je važno znati da imaju sigurnu osobu kojoj se mogu obratiti kada se online dogodi nešto zbunjujuće, neugodno ili zastrašujuće.

S kakvim se rizicima djeca susreću online

Djeca i mladi, bez obzira na obiteljsku strukturu, na internetu mogu naići na:

neprimjeren ili uznemirujući sadržaj
online nasilje i ismijavanje
pritisak vršnjaka i uspoređivanje
lažne profile i manipulaciju
dijeljenje osobnih podataka bez razumijevanja posljedica

Za samohrane roditelje dodatni izazov može biti osjećaj da sve moraju rješavati sami – no važno je znati da niste sami i da postoje izvori podrške.

Kako samohrani roditelji mogu jačati digitalnu sigurnost djece

Siguran internet ne traži savršenstvo, već dosljednost i prisutnost. Neki korisni koraci uključuju:

redovite, kratke razgovore o online iskustvima djece
jasno postavljena, ali fleksibilna pravila korištenja interneta
učenje djece da slušaju vlastiti osjećaj nelagode i da ga podijele
korištenje roditeljskih postavki kao podrške, a ne zamjene za razgovor
traženje pomoći i informacija kroz škole, udruge i online resurse

Važno je i brinuti o sebi – roditelj koji se osjeća podržano lakše pruža podršku drugima.

Snaga odnosa važnija je od tehnologije

Djeci nije potreban roditelj koji zna sve o internetu, već roditelj koji sluša, vjeruje i reagira s razumijevanjem. U samohranom roditeljstvu ta povezanost često je iznimno snažna – i upravo ona može biti najbolja zaštita u digitalnom svijetu.

Dan sigurnijeg interneta podsjetnik je da sigurnost online počinje u odnosu roditelja i djeteta, u povjerenju koje gradimo svakodnevno.

Jer i u digitalnom svijetu – najvažnije je da dijete zna da nije samo.

Cyberbullying – nasilje koje ne prestaje kad zazvoni školsko zvono

Digitalna komunikacija postala je dio svakodnevice djece i mladih. Poruke, društvene mreže, online igre i grupni chatovi omogućuju povezivanje i druženje, ali ponekad postaju prostor za vrijeđanje, ismijavanje i isključivanje. Takvo ponašanje nazivamo cyberbullying ili elektroničko nasilje.

Za razliku od klasičnog vršnjačkog nasilja, cyberbullying ne prestaje odlaskom kući – može trajati 24 sata dnevno, a poruke i objave ostaju trajno dostupne i lako se dijele.

Što je cyberbullying?

Cyberbullying uključuje:

slanje uvredljivih ili prijetećih poruka
širenje glasina ili lažnih informacija
objavljivanje neugodnih fotografija ili videa bez pristanka
ismijavanje u grupnim razgovorima
isključivanje iz online grupa s ciljem ponižavanja

Iako se događa u virtualnom prostoru, posljedice su vrlo stvarne.

Posljedice za djecu i mlade

Djeca koja doživljavaju online nasilje mogu osjećati:

tjeskobu i strah
sram i povlačenje u sebe
pad samopouzdanja
probleme sa spavanjem i koncentracijom
izbjegavanje škole ili društva

Budući da se nasilje događa putem ekrana, odraslima ga je ponekad teže primijetiti.

Kako prepoznati da je dijete žrtva cyberbullyinga?

Roditelji i skrbnici mogu obratiti pažnju na:

nagle promjene raspoloženja nakon korištenja uređaja
skrivanje ekrana ili brisanje poruka
izbjegavanje društvenih mreža koje su prije rado koristili
povlačenje iz društva

Otvoren razgovor bez osuđivanja ključan je prvi korak.

Što učiniti ako se cyberbullying dogodi?

Ako dijete doživljava online nasilje:

Saslušajte ga mirno i bez kritike.
Sačuvajte dokaze (snimke zaslona poruka ili objava).
Blokirajte i prijavite nasilnika na platformi.
Obratite se školi ili, u težim slučajevima, nadležnim institucijama.

Važno je da dijete zna da nije krivo za ono što mu se događa i da ima podršku.

Prevencija počinje komunikacijom

Najbolja zaštita od cyberbullyinga je odnos povjerenja između djece i odraslih. Razgovarajte o ponašanju na internetu, empatiji i posljedicama online postupaka. Učimo djecu da iza svakog profila stoji stvarna osoba sa stvarnim osjećajima.

Internet može biti sigurno i poticajno mjesto – ali samo ako zajedno gradimo kulturu poštovanja, i online i offline.

Cyberbullying: Kada ekran postane mjesto povrede

U svijetu u kojem su djeca i mladi stalno povezani, granica između online i offline života gotovo da ne postoji. Upravo zato cyberbullying – nasilje putem interneta i digitalnih uređaja – može imati snažan i dugotrajan utjecaj na emocionalno zdravlje djece.

Za razliku od sukoba koji se dogode uživo, online nasilje često je javno, brzo se širi i ostavlja digitalni trag. Jedna objava, komentar ili fotografija mogu u kratkom vremenu postati dostupni velikom broju ljudi.

Zašto je cyberbullying posebno težak?

Cyberbullying je specifičan jer:

može biti anoniman
događa se u bilo koje vrijeme
publika je često velika
sadržaj se teško u potpunosti uklanja

Dijete može imati osjećaj da ne postoji sigurno mjesto za predah, jer poruke i komentari stižu i u vlastiti dom.

Tko može biti uključen?

U situacijama cyberbullyinga postoje različite uloge:

žrtva, koja trpi nasilje
počinitelj, koji šalje ili objavljuje štetan sadržaj
promatrači, koji vide što se događa, ali ne reagiraju

Važno je osvijestiti da i promatrači imaju moć – prijavom sadržaja, pružanjem podrške ili odbijanjem sudjelovanja mogu značajno smanjiti štetu.

Kako osnažiti djecu?

Prevencija cyberbullyinga ne temelji se samo na zabranama, već na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina. Djecu je važno učiti:

empatiji i odgovornosti za vlastite riječi
razmišljanju prije objave („Bih li ovo rekao/la nekome uživo?“)
zaštiti privatnosti i osobnih podataka
traženju pomoći kada se osjećaju povrijeđeno ili ugroženo

Otvoreni razgovori o stvarnim situacijama, bez dramatiziranja, pomažu djeci da razviju kritičko razmišljanje i sigurnost.

Uloga odraslih

Roditelji, učitelji i skrbnici ne moraju znati sve o tehnologiji, ali trebaju biti dostupni i zainteresirani. Najvažnije je stvoriti atmosferu u kojoj dijete osjeća da može podijeliti svoje iskustvo bez straha od kazne ili oduzimanja uređaja.

Rečenice poput:

„Drago mi je da si mi rekao/la.“
„Nisi kriv/a za to što se dogodilo.“
„Riješit ćemo ovo zajedno.“

mogu imati snažan umirujući učinak.

Internet kakav želimo

Cyberbullying nije „dječja drama“ niti prolazna faza – to je ozbiljan oblik nasilja koji zahtijeva pažnju i zajedničko djelovanje. Gradimo li kulturu poštovanja, podrške i odgovornosti, internet može postati prostor učenja, kreativnosti i sigurnog povezivanja.

Jer iza svakog korisničkog imena stoji stvarna osoba – s osjećajima koji su jednako važni online kao i u stvarnom svijetu.