IZBORNIK
IZDVOJENO
ODABERI TEMU
Novosti

Stres u jednoroditeljskim obiteljima

Stres je sklop emocionalnih, tjelesnih i /ili ponašajnih reakcija do kojih dolazi kada neki događaj procijenimo opasnim ili uznemirujućim, odnosno kao sklop psihičkih i tjelesnih reakcija na stresor koji nam postavlja zahtjeve kojima ne možemo udovoljiti. Stres negativno utječe na psihičko i fizičko zdravlje ljudi.

Roditeljski stres podrazumijeva doživljaj negativnih osjećaja prema sebi i djetetu/djeci koji se izravno pripisuje zahtjevima roditeljstva, a smatra se rezultatom roditeljskih percepcija neadekvatnosti vlastitih financijskih, emocionalnih, fizičkih i socijalnih resursa koji bi omogućili nošenje s izazovima roditeljstva. Roditelji koji doživljavaju visoke razine stresa roditeljske uloge pokazuju više negativnih i grubih roditeljskih postupaka te manje njegujućih i podržavajućih interkacija s djecom u odnosu na roditelje koji doživljavaju niže razine stresa.

Dok se nekad mislilo da se roditeljski stres pojavljuje samo u iznimno teškim situacijama, danas se zna da se roditeljski stres javlja i u svakodnevnim roditeljskim situacijama, manje ekstremnim.

Izvori roditeljskog stresa nisu za sve jedinstveni, odnose se na više aspekata roditeljstva. Mogu biti povezani s karakteristikama djeteta (zahtjevnost djeteta, zdravlje, neispunjena očekivanja), interakcijom roditelja i djeteta (vezanost za dijete, discipliniranje djeteta, komunikacija) ili karakteristikama roditelja (nedostatak podrške, očekivanja od roditeljske uloge, materijalna situacija). Često su upravo roditelji u jednoroditeljskim obiteljima pod većim stresom, što logično proizlazi iz nerijetkog manjka podrške u okolini, ali i lošije materijalne situacije.

Samohrani roditelji, odnosno roditelji u jednorodteljskim obiteljima najčešće se susreću s problemima poput:  financijskih poteškoća, manjkom slobodnog vremena koje roditelj i dijete mogu zajedno provesti, učincima razvoda ili nedostatka drugog roditelja na dječji uspjeh u školi i odnose s vršnjacima, narušenih odnosa u proširenoj obitelji, problema nastalih usred roditeljeve nove veze s nekom drugom osobom te  nedovoljnom podrškom društva u ostvarenju svoje odgovorne roditeljske funkcije.

Bez obzira na razloge nastanka, samohrani roditelji se susreću s više problema odjednom, od kojih su neki očekivani, a neki ne. Jedan od značajnijih problema samohranih roditelja je teška ekonomska situacija u kojoj se nalaze, a dodatne probleme stvara i birokracija te loši programi potpore države koji postoje samo za “socijalne slučajeve”, a nisu prilagođeni specifičnim potrebama samohranih roditelja, tj. ne pružaju se na način koji građane potiče na ostvarivanje svojih socijalna prava.

Veliki problem je i zapošljavanje samohranih roditelja jer poslodavci znaju za njihove povećane potrebe i teško usklađivanje radne i obiteljske uloge te se zato ne odlučuju na njihovo zapošljavanje. Tu bi sigurno pomogla državna intervencija s povlasticama za one poslodavce koji zaposle samohranog roditelja, međutim danas toga još uvijek nema. Naime, u jednoroditeljskim obiteljima, roditelji su izloženi većim naporima na poslu i kod kuće te preuzimaju veći psihički i tjelesni teret dječjeg odgoja i odgovornosti za djecu. Iskustva samohranih roditelja pokazuju da ne nailaze na dovoljnu podršku društva u ostvarenju svoje odgovorne obiteljske uloge.

Samohrani roditelji suočeni su i  s predrasudama okoline koje su osobito izražene prema razvedenim osobama i osobama koje su rodile izvan braka. One su često izložene osuđivanju, ismijavanju, podcjenjivanju i odbija im se pružiti podrška. Predrasude prema roditeljima, osobito ženi, dovode i do stigmatizacije djece. Zbog svega toga članovi jednoroditeljskih obitelji osjećaju se marginalizirano u društvu. Nedovoljna senzibilizacija društva za probleme samohranih roditelja vidljiva je i u nedostatku sveobuhvatnih istraživanja o njihovu položaju. Za izradu učinkovitih mjera obiteljske politike, nužno je poznavati probleme i potrebe jednoroditeljskih obitelji u kontekstu poznavanja društvenog položaja i obilježja životne situacije hrvatskih obitelji općenito

Svakom roditelju pod stresom treba: vrijeme, podrška, strpljenje, osjećaj da ih drugi razumiju i da im drugi žele pomoći. Roditelju treba uvažavanje njegovih/njenih osobitosti i osobitosti djeteta. Kao i kod drugih stresnih situacija, svaki pojedinac želi da uvažavamo njegove specifične procjene koliko je pojedina situacija uznemirujuća.

29.02.2024. 12:31

PREDAVANJE O CYBERBULLYINGU

Dana 28.02.2024. u Osnovnoj školi Iver održali smo predavanje za roditelje učenika od 5-8 razreda osnovne škole o cyberbullyingu. Roditelji su imali priliku čuti što ...
pročitaj više
20.02.2024. 14:12

SVJETSKI DAN SOCIJALNE PRAVDE 20.02.

Ujedinjeni narodi su 2007. godine su donijeli odluku da će 20. veljače obilježavati kao Svjetski dan socijalne pravde budući se socijalni razvoj mora temeljiti na ...
pročitaj više
15.01.2024. 12:57

“Ja-poruke” vs Ti-poruke”

Gordonov model govori o tzv. “ja-porukama” i “ti-porukama”. To je koncept koji objašnjava razliku između “ti-poruka” - optužujućeg načina komunikacije putem koje se drugoj osobi ...
pročitaj više