Člankom 71. Obiteljskog zakona propisano je kako tužbu radi utvrđivanja očinstva može podnijeti dijete, majka djeteta, muškarac koji sebe smatra ocem djeteta ili centar za socijalnu skrb.
Člankom 383. Obiteljskog zakona propisano je kako dijete može podnijeti tužbu do navršene dvadeset pete godine života.
Tužbu može podnijeti i majka djeteta, ali do navršene osamnaeste godine života djeteta (čl. 384. Obiteljskog zakona). Isti rok vrijedi i za muškarca koji sebe smatra ocem djeteta (čl. 385. Obiteljskog zakona) i za centar za socijalnu skrb (članak 387. Obiteljskog zakona).
Iznimno, ako nije živ muškarac za kojeg se tvrdi da je otac djeteta, tužba se mora podnijeti u roku od godine dana od dana njegove smrti ili u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju. Tužba se podnosi protiv nasljednika.
Protekli su rokovi za podnošenje tužbe radi utvrđivanja očinstva, osim ako muškarac za kojeg se tvrdi da je otac umro, a nije prošao rok od godine dana od dana smrti ili šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju.
Naprijed navedeno vrijedi za slučajeve utvrđivanja očinstva sudskom presudom.
Utvrđivanje očinstva dobrovoljnim priznanjem nije vezano rokovima, ali je za to priznanje potrebna suglasnost majke i djeteta ako je navršilo četrnaest godina.
