Novosti

Vrste nasilja u partnerskim odnosima

Počinitelj nasilja u partnerskom odnosu usmjeren je na postizanje kontrole nad žrtvom odnosno ograničavanje slobode mišljenja i ponašanja žrtve.  Tako razlikujemo:

Psihološko (emocionalno) nasilje: unatoč tome što je najčešće, najmanje prepoznato. Manifestira se u raznim oblicima, a najčešće uključuje ponovljene verbalne napade, omalovažavanje, vrijeđanje, ismijavanje, zastrašivanje, prijetnje i uhođenje. To je  ponašanje koje uključuje zastrašivanje, ponižavanje i stalno omalovažavanje. Cilj je ostvariti moć i kontrolu nad žrtvom.

Oblici psihičkog nasilja su sljedeći: zabrane koje nisu primjerene dobi žrtve (npr. druženje s
prijateljima), vrijeđanje, ponižavanje i ismijavanje žrtve, ograničavanje i kontroliranje kretanja, uništavanje osobnih stvari, zlostavljanje kućnih ljubimaca i slično.  Najčešće posljedice psihološkog nasilja u obitelji uključuju strah, osjećaj beznađa, intenzivan osjećaj usamljenosti, osjećaji srama i krivnje, osjećaj žrtve da jedina ima ovakav problem, tuga, depresija, suicidalne ideje, neurotske reakcije, psihosomatske smetnje, nervoza, narušeno samopouzdanje i samopoštovanje te mnogu drugi. Osim toga, nerijetko je da se kod žrtava jave i brojni simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja.

Ekonomsko (financijsko) nasilje:  uključuje uskraćivanje sredstava za život, samovoljno raspolaganje zajedničkom imovinom i/ili imovinom partnera/partnerice, oduzimanje ili zabrana raspolaganja osobnim prihodima partnera/partnerice, zabrana zapošljavanja i rada. Cilj ekonomskog nasilja je stvaranje ekonomske ovisnosti.  Ekonomsko nasilje uključuje „uskraćivanje i oduzimanje financijskih sredstava žrtvi, onemogućavanje raspolaganja svojom imovinom i sredstvima za život, sitničavo kontroliranje izdataka, manipuliranje, ucjenjivanje i prisiljavanje žrtve da se odrekne imovine u korist nasilnog člana obitelji i slično. Ekonomsko nasilje je bitno odvojiti od ekonomske ovisnosti o partneru. Ekonomska ovisnost označava situaciju kada partner nije u mogućnosti zadovoljiti vlastite potrebe zbog nedostatka ekonomskih resursa, dok se ekonomsko nasilje odnosi na ponašanja kojima nasilnik ograničava i kontrolira ženine ekonomske resurse.  Doživljavanjem ekonomskog nasilja, žrtva ne trpi samo ekonomske posljedice nego joj se može narušavati psihološko i socijalno stanje te društveni status.

Seksualno nasilje:  bilo koji seksualni čin, pokušaj ostvarivanja istog, neželjeni seksualni komentar ili prijedlog usmjeren protiv seksualnosti osobe koji se postiže prisilom od strane bilo koje osobe i u bilo kojoj situaciji tj. bez obzira na odnos između počinitelja i žrtve i je li počinjen u domu, na poslu ili negdje drugdje. Seksualno nasilje počinjeno protiv volje druge osobe, što znači da je žrtva nije dala pristanak
ili ga počinitelj nije mogao dobiti jer je riječ o djetetu ili nemoćnoj osobi. Navodi da su oblici
seksualnog nasilja: nedobrovoljni seksualni odnosi i druge seksualne radnje, odnosno silovanje
( i u braku ili vezama). Brojne su posljedice seksualnog nasilja –  fizičke posljedice (tjelesne ozljede, narušeno reproduktivno zdravlje, mogućnost zaraze spolno prenosivim bolestima i neželjena trudnoća), psihičke posljedice (narušeno mentalno i seksualno zdravlje, samopouzdanje i samopoštovanje, traumatske reakcije i poremećaji) i društvene posljedice (etiketiranje stigmatizacija i odbačenost).

Fizičko nasilje:  ponašanje koje uključuje šamaranje, udaranje, premlaćivanje i šutiranje.  Uključuje uporabu sile, a može ići od naguravanja i čupanja, preko šamaranja i opekotina, različitih lakih tjelesnih ozljeda, do teških tjelesnih ozljeda koje mogu direktno, ili zbog posljedica, završiti smrću. Pod fizičko nasilje spada i  izbacivanje iz kuće te zaključavanje u neku prostoriju. Ovakav oblik nasilja može
biti različitog intenziteta- od blagih udaraca, preko teških povreda pa sve do pokušaja ubojstva ili samog ubojstva. Posljedice fizičkog nasilja su brojne i narušavaju zdravlje žrtve koja može zbog njih patiti cijelog života. To su: tjelesne povrede, narušeno tjelesno zdravlje, uključujući razvoj kroničnih bolesti i narušeno reproduktivno zdravlje.

 

14.04.2026. 23:08

Održana online konferencija o unaprjeđenju kvalitete života jednoroditeljskih obitelji

Udruga LET 14. travnja 2026. godine organizirala je online konferenciju „Unaprjeđenje kvalitete života jednoroditeljskih obitelji“, koja je okupila velik broj stručnjaka iz različitih sustava. Za ...
pročitaj više
13.04.2026. 22:49

U Hrvatskoj je svaka peta obitelj jednoroditeljska !

Udruga LET ovim putem upućuje Priopćenje za medije povodom održavanja online konferencije „Unaprjeđenje kvalitete života jednoroditeljskih obitelji“, koja će se održati 14.travnja 2026. godine od ...
pročitaj više
08.04.2026. 11:28

Online konferencija: Unaprjeđenje kvalitete života jednoroditeljskih obitelji

Udruga LET poziva stručnjake i stručnjakinje iz sustava socijalne skrbi, obrazovanja, lokalne samouprave, organizacija civilnog društva i drugih relevantnih područja na online konferenciju: 📅 Datum: 14. travnja ...
pročitaj više