U Hrvatskoj trenutačno živi 218 198 jednoroditeljskih obitelji od kojih 82 posto čine samohrane majke s djecom. Prema rezultatu istraživanja agencije Hendal o kvaliteti života tih obitelji, čak 53 posto samohranih roditelja djeci ne može priuštiti ono što smatraju potrebnim za njihovo kvalitetno i zdravo odrastanje.

Usporedbe radi, takvih je roditelja 2021. godine bilo značajno manje, odnosno 39 posto. Uz to, zabrinjavajuć je podatak da 70 posto samohranih roditelja doživljava ulogu jedinog roditelja i uzdržavatelja iznimno stresnom i teškom, dok svaki četvrti ne osjeća podršku obitelji i okoline.

Pozitivne promjene

Projekt „Narančasta ribica“ pokrenuo je trgovački lanac Studenac u suradnji s partnerima iz sektora civilnog društva: Udrugom LET, Centrom za reproduktivno mentalno zdravlje i humanitarnim društvom Mali zmaj. Njegov je cilj osnažiti jednoroditeljske obitelji, čime Studenac nastavlja podržavati najranjivije članove zajednice u kojoj djeluje.

Ove godine to će učiniti tako da djeci iz jednoroditeljskih obitelji osigura ljetovanje u Odmaralištu „Društva naša djeca“ iz Dugog sela na Velom Lošinju, kao i sustavnim doniranjem udruzi Mali zmaj koja se bavi osiguravanjem pomoći i poboljšanjem kvalitete života djece iz obitelji slabijeg imovinskog statusa, sigurnih kuća i institucija te podrškom novoj generaciji u svrhu postupnih pozitivnih promjena u društvu.

Martina Leopold, Dora Zrinski Petrović, Ivana Mance, Aida Handžić, Anja Škulje Makjanić, Tina Biloglav, Iva Jovović

U sklopu okruglog stola naziva „Narančasta ribica: podrška jednoroditeljskim obiteljima“ o ovoj su temi raspravljali Aida Handžić, dipl. pravnica, voditeljica Službe za opće pravne poslove i ljudske resurse u Središnjoj službi Obiteljskog centra, Iva Jovović, dipl. soc. radnica, izvršna direktorica Udruge LET i vlasnica portala samohrani.com, Martina Leopold, predsjednica humanitarnog društva Mali zmaj, Anja Škulje Makjanić, voditeljica projekata korporativnih komunikacija Studenca, Dora Zrinski Petrović, magistra psihologije iz udruge Centar za reproduktivno mentalno zdravlje te samohrane majke Tina Biloglav i Ivana Mance, a sve se odvijalo pod vještom moderatorskom palicom Katarine Moškatelo.

– Jako sam sretna što danas predstavljamo projekt našeg društveno odgovornog poslovanja Narančasta ribica. U našem poslovanju želimo se posvetiti našoj zajednici. Ipak smo lanac od 1200 malih susjedskih dućana diljem Hrvatske. Živimo i radimo s našim zajednicama, kupcima i osjećamo njihove izazove, njihove svakodnevne probleme i pokušavamo u suradnji s našim partnerima doznati koje su to konkretne stvari gdje bismo mi mogli doprinijeti. Tako smo došli do problema jednoroditeljskih obitelji koje su u Hrvatskoj još uvijek dosta zapostavljene, primijetili smo da se i u javnosti priča o njihovim svakodnevnim izazovima, da čak i u nevladinom sektoru nema toliki broj udruga koje se baš time bave i zapravo su nekako prepušteni sami sebi – rekla nam je Anja Škulje Makjanić, Voditeljica projekata korporativnih komunikacija Studenca.

‘Mama, vi morate!‘

Prema riječima Irene Starman Frančić, voditeljice Hendalovog istraživanja i pokazateljima provedenog istraživanja, ne samo da samohrani roditelji smatraju kako žive teže u usporedbi s obiteljima s dva roditelja, već je količina stresa kojem su izloženi izrazito visoka. Oko 70 posto ispitanih osjećaju da je njihova mogućnost opuštenijeg načina života minimizirana te im je teško uskladiti obiteljske i poslovne obaveze.

– Društvo očekuje da dođeš u školu na razgovor kod profesorica, učiteljica, da dođeš u CZSS i uvijek je: ‘Mama vi morate!‘. Smeta to: ‘Mama, vi morate‘. Hoću reći, a gdje je tu tata? Zašto ja samo moram? I da… uvijek je tu pitanje – što sam mogla drugačije učiniti? Što sam krivo učinila? Zašto to moje dijete ima problema s ovim ili onim? Zašto ne želi, odbija učiti, ići u školu, ne znam… Uvijek sebe pitaš, a društvo ti neprestano naređuje: ‘Mama, vi morate!‘ – rekla je Ivana Mance, samohrana majka četvero djece.

Da biste na svojoj koži osjetili što znači stres jednoroditeljske obitelji ne morate biti slabijeg imovinskog statusa, dovoljno je živjeti s djecom bez svakodnevne podrške obitelji ili dadilje.

– Iz druge ruke znam da zaista nije lako, premda to nisu osobe koje su financijski ugrožene, ali im je puno teže, nego recimo meni. Da ne govorim koliko je logistički izazovno kad se nemate ni na koga osloniti, nego ste jedini koji trči, koji je od jutra do mraka pod tolikim stresom, rastrgan, a pokušavate toj djeci biti – kako emotivni oslonac, tako i financijski i sve im priuštiti. Odvoditi ih i dovoditi s aktivnosti i još usput kvalitetno obavljati i svoj posao. Dakle, vidim da im je teško i da im je potrebno da netko, pa možda i na tjedan dana odvede djecu, da ti ljudi bar na tih sedam dana mogu odmoriti i odahnuti. To isto nije mala pomoć – rekla nam je Anja Škulje Makjanić.

Roditeljsko sagorijevanje

Iva Jovović iz Udruge LET skrenula je pažnju na to da nije sramotno tražiti pomoć, bilo da je riječ o „običnom“ mijenjanju pelena, ratovanju s tinejdžerom ili nečemu složenijem, poput traženja psihološke pomoći. Istaknula je da roditelj nikad ne bi smio zaboraviti na sebe i svoje osjećaje, pa i u iznimno stresnom razdoblju koje obilježi razvod ili smrt drugog roditelja. U suprotnom može doći do sindroma roditeljskog sagorijevanja. Riječ je o sve raširenijem problemu, učestalijem u jednoroditeljskim obiteljima, a manifestira se kroz kroničnu iscrpljenost, emocionalnu distanciranost od djece i osjećaj neadekvatnosti u roditeljskoj ulozi. To je sve teško bilo kojem roditelju, a kamo li samohranom, istaknula je Dora Zrinski Petrović.

U tome mogu pomoći i djelatnici Obiteljskog centra, javne ustanove, koja u okviru svoje djelatnosti pruža usluge savjetovanja, psihosocijalnog savjetovanja, obiteljske medijacije i psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja. U Obiteljski centar se, kaže Aida Handžić, mogu javiti i djeca bez pratnje roditelja te je navela primjer djevojčice koja je sama došla potražiti pomoć koja joj je na licu mjesta i pružena. Inače, središte Obiteljskog centra nalazi se u Zagrebu, a na području Republike Hrvatske djeluje ukupno dvadeset i jedna područna služba.

Budite blagi prema sebi

Koliko je važno biti blag prema sebi u delikatnim situacijama koje su rezultat traumatičnih okolnosti u kojima nastaju jednoroditeljske obitelji, istaknula je Tina Biloglav, arhitektica koja svoja iskustva rado dijeli na društvenim mrežama. Podsjetimo, u srpnju prošle godine njezin suprug Marko Babić izgubio je bitku sa sarkomom.

– Imala sam od sebe očekivanja koja sam morala smanjiti. Primjerice da djeca svaku večer imaju jako zdravu večeru, da je kuća savršeno čista i onda sam shvatila – OK, izgorjet ću, tako da smo sad izgradile neku novu rutinu. Mislim da je u tim situacijama nekako važna rutina koju imamo, naša su jutra i večeri jako slične, a vrijeme između mijenjamo, ovisno o tome je li vikend ili radni dan i OK je. Dobro smo – ispričala je Tina Biloglav.

S obzirom na to da Mali zmaj ove godine na more vodi djecu iz jednoroditeljskih obitelji, bit će im potrebna sva pomoć koju mogu dobiti, kako volonterska, tako i logistička.

– Primamo uvijek volontere koji su pedagozi, odgajatelji, socijalni radnici, psiholozi, pogotovo osobe koje imaju iskustva u radu s djecom, tako da uvijek nam se mogu javiti da ih uključimo u naše aktivnosti, kao pratnja djeci na nekakvim aktivnostima, izletima, ljetovanjima i slično. Mogu nam se javiti i autoprijevoznici. Redovito šaljemo zamolbe, a ako ima netko tko bi nam htio ponuditi prijevoz, može se slobodno javiti ili Studencu ili nama – rekla nam je Martina Leopold, predsjednica humanitarnog društva Mali zmaj.

Sve informacije o tome kako se možete pridružiti akciji možete pronaći na stranici projekta Narančasta ribica.

Dovoljno je da na svojim mobitelima instalirate aplikaciju Moj Studenac i donirate bodove, a ako možete pomoći tako da uz bodove ili novac, donirate i svoje vrijeme, nitko neće biti sretniji od Narančaste ribice i Malog zmaja.