IZBORNIK
IZDVOJENO
ODABERI TEMU
Novosti

Depresija nakon blagdana

Po završetku blagdanske sezone, koja je za neke bila ispunjena ugodnim aktivnostima, druženjima, veseljem i ljudima koje volimo, dok je za druge bila stresna i ne baš onakva kakvom su je priželjkivali, dolazi razdoblje povratka „u normalu”.

Bez obzira na to pronalazite li se u jednoj ili drugoj skupini ljudi, postblagdanska depresija je nešto što je za većinu normalno, pa čak i očekivano. Jedni su se dobro zabavljali i sad se za njih preko noći život nastavlja tamo gdje su stali, dok drugi nisu dobili ono što su htjeli od blagdana i sad, bez obzira na to, nastavljaju sa svojim obavezama. Takve planirane i neplanirane promjene raspoloženja jedan su od glavnih uzroka pada raspoloženja i blagog depresivnog raspoloženja nakon blagdana. Iako se ne radi o kliničkoj depresiji već o depresivnom raspoloženju, ono nam ozbiljno narušava kvalitetu života, a za tim nema potrebe jer se velikim dijelom može izbjeći ili umanjiti.

 

Koje greške radimo i kako si pomoći nakon blagdana? 

 Iznimna usmjerenost na zdravstvene probleme – mnogi su u vrijeme nakon Nove godine usmjereni na zdravstvene poteškoće i potencijalne probleme koje bi trebalo riješiti. Običnim usmjeravanjem na problem, on se neće riješiti. Umjesto orijentacije na problem, orijentacija na rješenja, odnosno načine kako unaprijediti svoje zdravlje, čini veliku razliku. Biranje malih koraka s vizijom dugoročnog zdravstvenog napretka nešto je što bi nakon blagdana bila preporuka za sve nas.

Briga za svoj tjelesni izgled veća je nego briga za mentalno zdravlje – gubitak viška kilograma svakako zvuči dobro, ali što je to što bi mogli „izgubiti” po pitanju vaših uvjerenja, stavova ili neproduktivnih misli? Što ne želite ponijeti sa sobom u novu godinu? Koje su stvari i aktivnosti koje vam pružaju osjećaj mira ispunjenosti i sreće? Sjetite se da je promjena tjelesnog izgleda najčešće posljedica kombinacije kvalitetnog (produktivnog) razmišljanja, dugoročno održivih pametnih odluka i formiranja zdravih navika.

Smanjenje tjelesne aktivnosti ili pretjerano vježbanje – neki od nas odabiru pasivni odmor i smanjuju kretanje jer „nemaju volje” za kretanjem, što može dodatno doprinijeti osjećaju depresije ili anksioznosti. S druge strane, neki krenu u ekstrem i preko noći žele učiniti svoj život kvalitetnijim, što ih može dovesti do velikog umora i brzog odustajanja te osjećaja neuspjeha. Promjene koje uvodimo u život su sjajne ako ih uvodimo planski i najmanjim mogućim koracima.

Izbjegavanje druženja – u redu je slušati svoje potrebe i reagirati u skladu s njima, međutim ako se osjećate pomalo tužno, depresivno, nije na odmet pokušati izložiti se druženju s ljudima koji su nam dragi ili upoznati se s nekim novim ljudima. Ako se dugo ponašamo u skladu sa svojim stanjem, a stanje je loše, onda ćemo ga samo produbiti.

Nerealna očekivanja od sebe i drugih – nakon blagdana mnogi od sebe ali i od drugih, očekuju značajne promjene i napredak samo zato što je krenula nova godina. Takva očekivanja samo produbljuju osjećaje nezadovoljstva i depresije. Smanjite očekivanja od sebe i drugih te u ovom pomalo stresnom razdoblju vježbajte blagost prema sebi i drugima.

Nagli povratak u stvarnost – povratak u stvarnost „preko noći” je nerealan i „opasan” za naše mentalno stanje. Iako blagdani nisu trajali jako dugo, oni su i dalje značajan odmak od naših rutina i samim time potencijalno izazivaju stres. Po istom načelu, nagli povratak u rutine može biti vrlo stresan i zato je preporuka da se u prvim tjednima nakon blagdana rasteretite koliko možete.

Zatvaranje od sebe i poricanje problema – znamo da je dijeljenje vlastitih osjećaja i razmišljanja ljekovito za sve nas ako u svojoj okolini imamo ljude kojima je stalo do nas. Ipak, mnogi to ne rade jer ne žele ostaviti dojam da su slabi. Sjetite se da je velika hrabrost potrebna da bi sebi i drugima priznali da niste dobro i trebate podršku!

Usporedba ove i prijašnjih godina – mnogi će se sa sjetom prisjećati proteklih blagdana i onih od prije nekoliko godina. Težnja da stvari budu kakve su nekad bile, udaljava nas od prilike da uživamo u stvarima kakve jesu danas, a čak nam i onemogućava da vidimo kako su neke stvari možda bolje nego što su nekad bile.

Prehrana i alkohol usmjereni na brzo zadovoljstvo – ono što pijemo i jedemo utječe na naše raspoloženje u najvećoj mjeri. Važno je polako ali sigurno stabilizirati svoju prehranu i smanjiti konzumaciju alkohola vrlo brzo nakon blagdana. Nezdrava hrana i alkohol mogu djelovati kao pravi pravcati depresivi za naše raspoloženje, pod krinkom kratkoročne pomoći.

Komunikacija putem poruka – iako je komunikacija preko poruka danas uobičajeni i uhodani standard, ona je osiromašena u odnosu na komunikaciju uživo, putem video poziva ili poziva. Pisana komunikacija ne može zamijeniti ono što dobivamo iz povremene komunikacije uživo, a to je prava podrška i dojam da nas se uistinu sluša i razumije.

 

Autori:

Ana Čerenšek, prof. psih.

Igor Čerenšek, mag. psych.

11.04.2024. 10:22

VOLITE SE SIGURNO! ❤️❤️❤️

\"Volite se sigurno\" je kampanja  kojom nastojimo ukazati na važnost brige o spolnom i reproduktivnom zdravlju populacije te promovirati odgovorno seksualno ponašanje. U sklopu kampanje ...
pročitaj više
03.04.2024. 14:42

Zakon o privremenom uzdržavanju

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE povodom prijedloga promjena Zakona o privremenom uzdržavanju Zagreb, 03.04.2024.- Udruga LET ovim putem upućuje Priopćenje za medije povodom provedbe postupka e-savjetovanja o ...
pročitaj više
29.03.2024. 09:26

SRETAN I SA OBILJEM BLAGOSLOVA USKRS!

Uskrs je prilika da se probudimo, ljubimo ljude oko sebe i svijet u kojem živimo. Uskrs je zaista jedno novo buđenje, najjača pobjeda dobra nad ...
pročitaj više