ZAGREPČANIN NIJE PLAĆAO ALIMENTACIJU, ČEKA GA ZATVOR. JE LI TO DOBRA PRAKSA?
Za neke iznenađenje, za neke baš i ne. Otac iz Zagreba ide u zatvor na deset mjeseci jer – nije plaćao alimentaciju. I njemu je bila izrečena uvjetna kazna koje se, kao i mnogi, nije pridržavao. Ipak, ne možemo reći da su mnogi zbog toga završili u zatvoru. Stoga ovo zvuči kao svojevrsni korak naprijed, ali pitamo se – je li zatvor za neplaćanje alimentacije zaista najbolja kazna?
Glavni problem je nedopustiva sporost sudova
Dug koji je morao isplatiti sinovoj majci iznosio je 8200 eura, a potom je svaki mjesec na njezin račun morao uplaćivati 265 eura, odlučio je tako Sud još 2018., izvještava RTL Danas. Uplatio je samo manji, nedovoljni iznos, pa je tako njegova kazna za neplaćanje alimentacije – zatvor. Ova odluka iznenadila je odvjetnicu Unu Zečević Šeparović, koja je za RTL Danas objasnila da kazneni procesi za povredu dužnosti plaćanja uzdržavanja inače traju dugo te uglavnom rezultiraju samo uvjetnom kaznom.
Za komentar na cijelu situaciju upitale smo odvjetnicu Dijanu Zoričić, koja se također referirala na problem sporosti sudstva. Dodala je da je u postupcima besplatne pravne pomoći često bila u prilici pisati kaznene prijave protiv roditelja koji ne plaćaju alimentaciju jer roditelji vrlo često smatraju da to nije njihova obveza, bez obzira na jasne zakonske odredbe.
“U 90 posto slučajeva već pokretanje postupka dovodi do toga da taj roditelj plati dug i nastavi plaćati alimentaciju, pa se postupak obustavlja. Jedni problem u Hrvatskoj je nedopustiva sporost sudova u tim postupcima koji bi, po zakonu, trebali biti hitni”.
“Od roditelja u zatvoru nema koristi’
Ipak, 38-godišnjak s početka priče nije bio jedan od tih 90 posto. Sud je obrazložio da je za ovakvu presudu itekako imao razloga.
“Osuđenik je mlada, zdrava i radno sposobna osoba koja je bila u mogućnosti raditi i na taj način ostvariti materijalna sredstva koja su potrebna za uzdržavanje vlastitog djeteta”, stoji u priopćenju Općinskog kaznenog suda u Zagrebu.
Otac je zatražio drugu priliku kako bi mogao otići raditi u Njemačku te potom dignuti kredit i vratiti dug, ali Sud mu nije izašao u susret. Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević upozorava da se slanjem roditelja u zatvor otvaraju novi problemi. Naime, taj roditelj onda zasigurno neće i ne može plaćati alimentaciju, a teže će i kasnije pronaći posao od kojeg bi je mogao plaćati.
“Nalazimo se u zatvorenom krugu i roditelji nam kroz pritužbe pokazuju neučinkovitost tog sustava, odnosno ‘borbu s vjetrenjačama’”, rekla je za RTL Danas.
S njom se složila i Zečević Šeparović koja poručuje da od roditelja u zatvoru “nema koristi”, ali i da se neke roditelje jednostavno ne može drugačije natjerati na ispunjavanje te obveze. Dodaje da bi sustav trebao brže reagirati i odgovarati na problem neplaćanja uzdržavanja od strane roditelja. Kao što znamo, nije rijetkost da djeca prije postanu punoljetna, nego što roditelj dobije presudu oko neplaćanja uzdržavanja.
Zatvorska kazna za neplaćanje alimentacije ima drugu svrhu:
Ipak, Zoričić citira čl. 41. Kaznenog zakona: “Svrha kažnjavanja je izraziti društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poreda utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjena kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo”.
“Stoga izricanje kazne u kaznenom postupku nema za neposrednu svrhu naplatu alimentacije, iako i o tome može odlučiti kazneni sud, pa nema smisla govoriti o tome da dijete (jer dijete je vjerovnik, njemu se plaća alimentacija preko drugog roditelja) ima više ili manje štete od izricanja kazne roditelju koji ne plaća alimentaciju”, pojasnila je.
Dodaje da u zemljama srednje, zapadne i sjeverne Europe kazneni sustav vrlo efikasno rješava problem neplaćanja alimentacije i on se znatno manje osjeća.
“Smatram da i mi trebamo težiti efikasnijem pravosuđu, a ne ukidanju ovog kaznenog djela”, zaključila je.