Prava jednoroditeljskih obitelji

Zaštita na radnom mjestu

Roditelji koji sami skrbe i uzdržavaju svoju djecu imaju pravo na zaštitu od prekovremenog rada i rada u preraspodijeljenom, odnosno nejednakom radnom vremenu.

U slučaju više sile, izvanrednoga povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena. Roditelj s djetetom do osam godina života može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Isto je i s preraspodjelom radnog vremena, odnosno kada se puno ili nepuno radno vrijeme preraspodijeli tako da tijekom razdoblja od najviše 12 neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena.

Pravo djeteta na privremeno uzdržavanje

Pravo na privremeno uzdržavanje prema Zakonu o privremenom uzdržavanju priznaje se djetetu ako:

• je državljanin Republike Hrvatske
• ima prebivalište u Republici Hrvatskoj,
• obveznik uzdržavanja plaća uzdržavanje u iznosu manjem od iznosa koji je ovim Zakonom određen kao iznos privremenog uzdržavanja,
• dijete ima pravo na privremeno uzdržavanje ako obveznik uzdržavanja ne ispunjava, u cijelosti ili djelomično, svoju obvezu uzdržavanja dulje od mjesec dana od dana kad je isprava kojom je utvrđena obveza i visina uzdržavanja postala ovršna.

Pravo na dječji doplatak

Doplatak za djecu novčano je primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom radi potpore u uzdržavanju i odgoju djece. Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te drugim uvjetima utvrđenim Zakonom.

Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim prema sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak za djecu. Sve poslove u vezi s ostvarivanjem prava na doplatak za djecu obavlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Za rješavanje o pravu na doplatak za djecu u prvom stupnju mjesno su nadležne područne službe i uredi HZMO-a prema prebivalištu podnositelja zahtjeva, odnosno korisnika doplatka za djecu.

Pravo na obiteljsku mirovinu

• ako je u trenutku smrti roditelja mlađe od 15 godina, to pravo može koristiti do 18. godine u razdobljima kada nije zaposleno
• ako je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, za sve vrijeme dok traje potpuni gubitak radne sposobnosti. Dijete kod kojega tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji potpuni gubitak radne sposobnosti.
• kada je potpuni gubitak radne sposobnosti nastupio nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava ako ga je umrli uzdržavao do svoje smrti
• ako je u trenutku smrti osiguranika dijete na redovitom školovanju ili započne takvo školovanje nakon smrti osiguranika. Pravo pripada djeci do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene 26. godine života. Ako je redovito školovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i za vrijeme bolesti do navršene 26. godine života kao i nakon tih godina, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života.

Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu

Ovisno o uvjetima u kojima samohrani roditelj živi, osigurana je novčana pomoć kako bi osigurala osnovne životne potrebe kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za zadovoljavanje tih potreba. Novčanu pomoć utvrdit će nadležni centar za socijalnu skrb ovisno o prihodima i osnovi imovine koju samohrani roditelj ima u vlasništvu.

Druge naknade koje mogu ostvariti korisnici zajamčene minimalne naknade su naknada za troškove stanovanja, naknada za pogrebne troškove, pomoć u prehrani, pomoć za odjeću i obuću, pomoć za osobne potrebe korisnika stalnog smještaja i podmirenje troškova ogrjeva.naknada za troškove prijevoza zbog školovanja (učenik srednje škole koji je član kućanstva koje koristi zajamčenu minimalnu naknadu).

Novčana potpora za novorođeno dijete

Jednokratnu novčanu potporu u iznosu od 309,01 eura isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), a pravo na nju imaju sve zdravstveno osigurane osobe ako ispunjavaju određene uvjete. Osim ove pomoći na državnoj razini, pojedini gradovi i općine isplaćuju naknadu za opremanje novorođenog djeteta i iz lokalnog proračuna.

Prednost pri upisu u dječji vrtić

Djeca samohranih roditelja imaju prednost pri upisu u redoviti program dječjeg vrtića. Pravilnikom o upisu djece u dječji vrtić osnivači vrtića (gradovi i općine) propisuju broj dodatnih bodova za djecu samohranih roditelja. Isto tako, gradovi i općine mogu odrediti olakšice (niže cijene) vrtića.

Besplatno savjetovanje i pomoć u prevladavanju posebnih teškoća

Zavodi za socijalni rad pružaju i druge oblike pomoći, kao što je besplatno savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća. Naime, mnogi roditelji suočeni s novonastalom situacijom nisu dobro upoznati sa svojim pravima, a prije nego što ih krenu ostvarivati, za mnoge bi bilo korisno iskoristiti i savjetovanje, odnosno stručnu pomoć koja može olakšati slaganje kockica novog života.

Besplatna pravna pomoć u postupcima uzdržavanja djece

Hrvatska odvjetnička komora je dužna osigurati besplatno pružanje pravne pomoći žrtvama Domovinskog rata i socijalno ugroženim osobama u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava vezana uz njihov položaj. Besplatna pravna pomoć osigurava se imenovanjem punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu. Radi ostvarivanja besplatne pravne pomoći potrebno je Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagrebu dostaviti određene dokumente.