Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. travnja prema odluci Ujedinjenih naroda, a za cilj ima podizanje svijest o autizmu i promoviranje podrške i razumijevanja za osobe s autizmom.
Što je autizam?
Autizam je složen neurorazvojni poremećaj koji počinje u djetinjstvu, većinom u prve tri godine života, zahvaća gotovo sve psihičke funkcije i traje cijeli život. Ponajviše je karakteriziran poteškoćama u socijalnim vještinama i komunikaciji. Osim toga, autizam karakteriziraju ograničeni interesi i aktivnosti te repetitivna (ponavljajuća) ponašanja. Osobe s poremećajem iz spektra autizma najčešće se opiru svakoj promjeni navika.
Važno je naglasiti da se ne radi o bolesti, već stanju koji traje cijeli život. Pojam „spektar“ se koristi jer obuhvaća širok raspon simptoma i ozbiljnosti, te posljedično i svaka osoba u spektru ima različite simptome i potrebe (Aspergerov sindroma, Rettov sindrom, DDS – Dječji dezintegrativni sindrom /Hellerov sindrom/, Neodređeni pervazivni razvojni poremećaj).
Prema podacima iz Registra osoba s invaliditetom HZJZ- u Republici Hrvatskoj iz 2024. godine u Republici Hrvatskoj je evidentirano 6.125 osoba s poremećajem iz spektra autizma, a 1.384 ih živi u Gradu Zagrebu.
Plava boja simbolizira poremećaje iz spektra autizma, a još jedan od simbola su i dijelovi puzzle.
Poremećaj iz spektra autizma karakteriziraju:
- teškoće u socio-emocionalnom reciprocitetu, verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji te razvoju, održavanju i razumijevanju socijalnih odnosa,
- neuobičajeno ponašanje – ograničeni interesi i aktivnosti te repetitivna (ponavljajuća) ponašanja
Ovogodišnji je slogan „Nismo nevidljivi“ (Not Invisible) zato što je iskustvo u proteklim godinama pokazalo kako sustav još uvijek u dovoljnoj mjeri ne prepoznaje potrebe osoba s poremećajem iz autističnog spektra kao i njihovih obitelji.
Nedostatak sustavne podrške vidljiv je u svim segmentima – od dijagnostike i rane intervencije, školovanja, zapošljavanja, do dugoročne skrbi za odrasle osobe s autizmom.
Koji su znakovi i karakteristike poremećaja iz spektra autizma?
Djeca s poremećajima iz spektra autizma pogođena su na različite načine i u različitim mjerama.
Autizam može utjecati na djecu svih razina intelektualne sposobnosti, od djece koja imaju velikih poteškoća s učenjem, do djece s prosječnom ili visokom razinom inteligencije. Ozbiljnije pogođena djeca s jedne strane spektra imaju poteškoće s učenjem te uz to trebaju visoku razinu podrške. Na drugom kraju spektra, neki su ljudi s Aspergerovim sindromom ili “autizmom visoke učinkovitosti” akademski vrlo uspješni. Oni mogu biti uspješni u svom odabranom području, iako će još uvijek imati izražene poteškoće u socijalizaciji i komunikaciji.
Djeca s poremećajima iz spektra autizma imaju značajne poteškoće u povezivanju s drugim ljudima na smisleni način. Normalno je da djeca s poremećajima iz spektra autizma imaju osjetilne poteškoće. To, u kombinaciji s trijadom poremećaja, znači da djeca s autizmom svijet doživljavaju potpuno drugačije.
“Trijada poremećaja” ili “tri poremećaja” se odnose na probleme s:
Društvenom interakcijom – poteškoće s razumijevanjem i prihvaćanjem društvenih “normi”, ponašanja i odnosa; na primjer, ravnodušnost prema drugim ljudima ili neshvaćanje da se naizmjence komunicira.
Društvena komunikacija – poteškoće u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji; na primjer, ne shvaćanje u potpunosti nekih svakodnevnih gesti, izraza lica ili promjene tona glasa.
Rigidnost razmišljanja i poteškoće s društvenom imaginacijom – poteškoće u razvoju interpersonalne igre i mašte; na primjer, imaju ograničen raspon maštovitih aktivnosti, koje se često preuzimaju od drugih te ih se čvrsto drže i ponavljaju.
Uobičajeno je da sva djeca s dijagnozom autizma imaju poteškoća u sva tri područja.
Rani znaci na koje treba obratiti pažnju primjećuju se u kontaktu s djetetom:
- ne uzvraća pogled u oči ili je pogled tek letimičan,
- ne uzvraća osmijeh,
- izostaju ekspresije lica,
- ne odaziva se na vlastito ime,
- ne uočava se gesta pokazivanja,
- vokalizacija može izostati, kao i gugutanje slogova,
- kasnije se govor ne razvija pravilno.
Terapije i intervencije za dijete i obitelj
Važno je prepoznati da autizam nije ničija krivica te da još ne postoje lijekovi za autizam, ali postoje pristupi koji mogu biti od pomoći. Kroz razgovor s profesionalcima i drugim roditeljima ili pregledavanjem internetskih stranica možete doći do mnogih programa, terapija i intervencija. Međutim, važno je znati da ono što funkcionira za jednu osobu, ne mora funkcionirati za drugu.
1. PECS (Picture Exchange Communication System ili metoda komunikacije kroz slike)
– metoda komunikacije kroz slike, cilj je da se poboljša učenje riječi i cjelokupna komunikacija kroz povezivanje riječi sa slikama, npr. slike se koriste umjesto riječi kako bi pomoglo djeci u komunikaciji.
2.TEACCH (Treatment and education of autistic and related communication handicaped children
– liječenje i obrazovanje autistične djece i djece sa sličnim teškoćama u komunikaciji, dugoročni cilj TEACCH pristupa je da se razviju vještine ali i da se ispune temeljne ljudske potrebe.
3. Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT)
– zasniva se na ideji da kako razmišljamo, kako se osjećamo i kako postupamo utječe jedno na drugo, koristi tehnike kako bi pomogla ljudima da postanu svjesni kako razmišljaju odnosno kako bi mogli promijeniti način razmišljanja te stoga promijeniti i svoje ponašanje.
Više o svemu i o ostalim terapijama pročitajte na: http://chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://www.autizam-suzah.hr/wp-content/uploads/2019/09/Autizam-Vodic-za-roditelje-i-njegovatelje-compressed.pdf
https://stampar.hr/hr/novosti/nismo-nevidljivi-svjetski-dan-svjesnosti-o-autizmu