Kako se s obitelji snaći u Njemačkoj? Hrvatski svjetski kongres Njemačke u reizdanoj brošuri BAMF-a (Ministarstva migracija i izbjeglica) daje odgovor na ovo i mnoga druga pitanja vezana uzrad, zapošljavanje i život u ovoj zemlji. U petom dijelu govorimo o školskom sustavu.
1. Školski sustav i vrste škola u Njemačkoj
Obveza školovanja
Sva djeca koja žive u Njemačkoj moraju ići u školu. Obveza školovanja u pravilu započinje u jesen one godine u kojoj dijete navršava šestu godinu života i traje najčešće do isteka školske godine u kojoj se navršava 18. godina života.
Konkretni propisi u vezi s obvezom školovanja razlikuju se u pojedinim saveznim pokrajinama. Osim toga, upisi su mogući i dok je školska godina u tijeku. Pohađanje nastave u državnim je školama besplatno. U Njemačkoj također postoje i privatne škole za koje roditelji u većini slučajeva moraju plaćati školarinu.
Vrste škola
U Njemačkoj su za školsko obrazovanje nadležne savezne pokrajine.
Svaka savezna pokrajina ima svoje osobitosti, a razlike se prvenstveno očituju u nazivu srednjoškolskih ustanova u nastavku osnovnog školovanja.
Ipak, sam način obrazovanja djece i mladih sličan je u svim saveznim pokrajinama:
Osnovna škola (općeobrazovni program – primarni stupanj)
Djeca prvo pohađaju osnovnu školu (‘Grundschule’) u trajanju od četiri godine (u saveznoj pokrajini Berlin i Brandenburg šest godina). Pritom se primjenjuje načelo prebivališta: to znači da djeca u većini slučajeva pohađaju školu koja se nalazi u blizini njihove adrese prebivališta. U nekim saveznim pokrajinama roditelji imaju pravo samostalno odlučiti koju će osnovnu školu pohađati njihovo dijete.
U posljednjem razredu osnovne škole odlučuje se koju će školu dijete dalje pohađati (srednja škola – sekundarni stupanj I). U tu svrhu nastavnici osnovne škole daju preporuku za daljnje školovanje, tzv. ‘Übergangsempfehlung’, koja bi trebala biti povezana sa savjetovanjem za roditelje. U većini saveznih pokrajina roditelji mogu odlučiti koju će srednjoškolsku ustanovu njihovo dijete pohađati nakon osnovne škole.
Odlučujući kriterij u davanju preporuke su ocjene iz osnovne škole te procjena
nastavnika o individualnim sposobnostima djece.
Srednjoškolske ustanove (sekundarni stupanj I i II)
U nekim se saveznim pokrajinama nudi mogućnost pohađanja probne nastave u određenoj srednjoškolskoj ustanovi. Pregled propisa koji se primjenjuju ovisno o saveznoj pokrajini može se preuzeti s internetskih stranica Konferencije ministara kulture (www.kmk.org).
Školski sustav na sekundarnom stupnju I i II u Njemačkoj je vrlo različit. Roditelji bi trebali zajedno sa svojim djetetom i njegovim nastavnicima dobro promisliti i odlučiti koja će se škola odabrati. Nadležne prosvjetne službe pružaju pritom potrebne informacije.
Srednjoškolski sustav obuhvaća sljedeće vrste škola:
■ niža srednja škola (‘Hauptschule’) do 9. ili 10. razreda
■ realna škola (‘Realschule’) do 10. razreda
■ škole s više obrazovnih smjerova (na kraju se može dobiti svjedodžba o završetku
ili niže srednje škole ili realne škole)
■ gimnazija (do 12. ili 13. razreda)
■ opća škola (‘Gesamtschule’) koja može, ali ne mora uključivati više razrede gimnazije, ovdje je moguće dobiti sve vrste svjedodžbi o završenom stupnju školovanja
U više saveznih pokrajina postoje srednjoškolske ustanove u kojima su organizacijski objedinjeni programi niže srednje škole i realne škole i na kojima se mogu dobiti obje svjedodžbe, kako za završenu nižu srednju školu tako i za realnu školu:
■ srednja škola ‘Mittelschule’ (Saska, Bavarska)
■ sekundarna škola ‘Sekundarschule’ (Saska i Anhalt, Bremen, Berlin)
■ redovna škola ‘Regelschule’ (Tirinška)
■ viša škola ‘Oberschule’ (Brandenburg, Donja Saska)
■ proširena realna škola ‘Erweiterte Realschule’ (Saarland)
■ realna škola plus povezana ili objedinjena niža srednja i realna škola (PorajnjeFalačka)
■ integrirana niža srednja i realna škola, odnosno kvartovska škola (Hamburg)
■ regionalna škola ‘Regionalschule’ (Porajnje-Falačka, Mecklenburg i Prednja
Pomeranija, Schleswig- Holstein)
■ strukovna realna škola ‘Werkrealschule’ (Baden-Württemberg)
Obveza školovanja primjenjuje se također i na djecu i mlade s invaliditetom ili posebnim potrebama za koje su organizirane posebne pedagoške poticajne mjere. O eventualnim posebnim pedagoškim poticajnim mjerama odlučuju prosvjetne službe u skladu s odgovarajućom procedurom, a roditelji ili škola dužni su podnijeti odgovarajući zahtjev.
Ovisno o postignutim rezultatima dijete može nastaviti pohađati općeobrazovnu ustanovu ili će biti upućeno u specijalnu školu za djecu s posebnim potrebama. Postoje različiti tipovi specijalnih škola (u nekim saveznim pokrajinama nazivaju se također posebne škole, poticajni obrazovni centri ili škole za djecu s posebnim potrebama).
Nakon završetka niže srednje škole ili realne škole učenici mogu pohađati neku od škola sekundarnog obrazovanja II. stupnja koja završava Općim ispitom zrelosti (maturom) ili Strukovnim ispitom zrelosti (strukovnom maturom) čime stječu pravo upisa na sveučilišta i fakultete ili pak započinju strukovno obrazovanje pohađanjem određene strukovne škole. Nakon završetka realne škole otvoreno je više mogućnosti za strukovna zanimanja nego po završetku niže srednje škole.
Obrazovanje u gimnaziji ili višim razredima gimnazije završava nakon 12. ili 13. razreda Općim ispitom zrelosti (maturom) čime se stječe pravo upisa studija na sveučilištima i fakultetima. Na temelju stručne mature stječe se pravo upisa studija na visokim (strukovnim) školama.
U pojedinim saveznim pokrajinama po završetku realne škole moguće je steći Opći ispit zrelosti također i u strukovnim školama.
Tijekom trajanja školovanja načelno je moguće promijeniti školu i prijeći u drugu, ako su ispunjeni traženi preduvjeti.
SAVJET
Informirajte se koje sve srednjoškolske ustanove postoje u vašoj saveznoj pokrajini, koji se stupanj školovanja može steći na takvim školama te koje su mogućnosti nastavka školovanja po završetku dotičnih škola!
Sva ministarstva kulture ili obrazovanja imaju svoju internetsku stranicu na kojoj su dana pojašnjenja o mogućnostima obrazovanja.
Također i školska uprava i same škole nude odgovarajuće savjetovanje. Većina škola organizira ‘Dan otvorenih vrata’ (najčešće s početkom školske godine) koji roditeljima i djeci omogućuje da se informiraju o obrazovnim programima.
Obrazovni programi koje nude pojedine škole međusobno se razlikuju.
Informirajte se kod lokalne uprave za školstvo, na internetu ili od drugih roditelja koje sve škole postoje u vašem mjestu.
Sljedeća pitanja mogu vam pomoći pri odabiru škole za vaše dijete:
■ Koji stupanj obrazovanja omogućuje škola?
■ Koji se dodatni nastavni programi nude u školi (na primjer učenje stranih jezika)?
■ Jesu li organizirane dodatne aktivnosti za djecu (na primjer radne zajednice,
sportske aktivnosti, glazbeno-kulturni programi, kazališne predstave ili druge aktivnosti)?
■ Postoje li dodatni programi za pomoć pri učenju (primjerice pomoć u učenju jezika, pomoć pri pisanju domaćih zadaća)?
■ Na koji se način osigurava pomoć djeci s poteškoćama u učenju?
■ Kako su uređene školske prostorije?
■ Nudi li škola mogućnost cjelodnevnog boravka ili popodnevni boravak u školi?
■ Je li u školi organiziran topli obrok?
■ Postoji li sat informacija za roditelje ili neki drugi programi u koje su uključeni roditelji?
Posebni programi za poticanje učenja
Za djecu i mlade koji su odrastali uz neki drugi materinji jezik koji nije njemački, u vrtićima i školama organizirani su posebni programi za učenje njemačkog jezika, djelomično također i na materinjem jeziku.
U svim saveznim pokrajinama već u vrtiću ili prije upisa u školu organizirani su jezični ispiti kako bi se utvrdila individualna potreba djece za dodatnim učenjem na koje se nadovezuju različiti programi za poticanje učenja, ovisno o saveznoj pokrajini.
SAVJET
Za obrazovni uspjeh vašeg djeteta važno je dobro poznavanje njemačkog jezika. Stoga iskoristite programe dodatnog učenja njemačkog jezika! U pojedinim je saveznim pokrajinama sudjelovanje u programima za učenje njemačkog jezika obavezno za djecu kod koje je utvrđena potreba za dodatnim učenjem. Mnoge savezne pokrajine, ovisno o vrsti škole, nude mogućnost učenja jezika zemlje porijekla (npr. turski, talijanski, ruski, španjolski) u okviru nastave stranog jezika.
Informacije o programima za poticanje učenja njemačkog jezika i učenje jezika zemlje porijekla u školi možete dobiti direktno u dječjem vrtiću ili školi koju pohađa vaše dijete kao i u Savjetovalištu za pitanja migracije i Migracijskim službama za mlade. Djeci i mladima koji se tijekom trajanja svog školovanja presele u Njemačku, potrebna je posebna pomoć i podrška. Za njih su prvo organizirani posebni razredi za poticanje učenja ili za učenje njemačkog jezika, a podučava ih specijalno obučeno
nastavno osoblje, prije nego što se priključe redovnoj nastavi u školi. Od prosvjetnih službi možete saznati koji se posebni programi nude za vaše dijete.
Informacije možete dobiti
Direktno:
■ Prosvjetna služba/lokalna uprava za školstvo
■ Škola/Uprava škole
■ Predstavnici roditelja, mreže roditelja
■ Savjetovalište za odrasle doseljenike o pitanjima migracije
■ Migracijske službe za mlade
■ Organizacije za potporu migrantima
Putem interneta:
■ Stalna konferencija ministara kulture pokrajina u Saveznoj Republici Njemačkoj:
www.kmk.org
■ Njemački internetski vodič za obrazovanje: www.bildungsserver.de
■ Savezno ministarstvo za obrazovanje i istraživanje: www.bmbf.de
■ Savezno ministarstvo obitelji, starijih osoba, žena i mladih: www.bmfsfj.de
■ Savezno roditeljsko vijeće: www.bundeselternrat.de
■ Hrvatska nastava Berlin: www.hrvatska-nastava-berlin.de
Strukovna izobrazba u pravilu traje dvije do tri godine i najvećim se dijelom provodi u okviru takozvanog dvojnog sustava. To znači da se obrazovanje kroz praksu u poduzeću kombinira s fazama učenja teorije u školi.
Pojedini obrazovni programi kao što je slučaj u sektoru njege bolesnih i nemoćnih osoba nude se isključivo u školama. Preduvjet za upis u programe strukovne izobrazbe u pravilu je barem završeni stupanj niže srednje škole.
Odabir zanimanja
U Njemačkoj postoji približno 400 zanimanja s formalnom izobrazbom.
Savjetovalište za profesionalnu orijentaciju Agencije za rad pruža savjetovanje mladim osobama pri njihovom odabiru zanimanja. U tu se svrhu možete obratiti zaposlenicima u informativnim centrima za profesionalnu orijentaciju koji djeluju u sklopu agencija za
rad.
SAVJET
U mnogim je zanimanjima važno poznavanje stranih jezika. Raspitajte se zajedno sa svojim djetetom o područjima zanimanja u kojima je prednost poznavanje jezika zemlje iz koje dolazite.
Prije početka strukovne izobrazbe učenik na praksi sklapa pisani ugovor o izobrazbi s društvom u kojem se provodi praksa. Takvim su ugovorom definirani elementi i ciljevi izobrazbe. Mladi kojima je tijekom izobrazbe potrebna financijska pomoć u Agenciji za rad mogu podnijeti zahtjev za takozvanu potporu za strukovnu izobrazbu.
Informacije možete dobiti
Direktno:
■ Savjetovalište za profesionalnu orijentaciju Agencije za rad:
■ Savjetovalište za odrasle doseljenike o pitanjima migracije
■ Migracijske službe za mlade
Putem interneta:
■ Savezna agencija za rad:
• www.arbeitsagentur.de, u izborniku ‘Bürgerinnen und Bürger’ (Građani),
podizborniku ‘Ausbildung’ (obrazovanje)
• www.planet-beruf.de
• www.berufenet.arbeitsagentur.de
■ Savezni institut za strukovnu izobrazbu: www.bibb.de, u podizborniku ‘Berufe’
(zanimanja)
Na broj telefona:
■ Dežurna telefonska linija za građane Agencije za rad: +49 180 1 555111 (cijena
za pozive iz fiksne mreže 3,9 centi