Pridruži se našem savjetovanju dana 07.02.2024. u 18 sati na slijedećoj poveznici.
Tema: Samohrani otac
Radionicu vodi: Iva Jovović, dipl.soc.rad.
Biti roditelj zahtjevan je posao. Biti samohran roditelj pravi je izazov. A biti samohran otac nekima bi moglo djelovati kao nemoguća misija. Pa ipak, oni postoje i daju sve od sebe da odgoje svoje mališane, no u sjeni medija i bez pravog ili ikakvog interesa šire javnosti za njihove probleme.
Možda biste mogli pomisliti da takva situacija i ne treba čuditi jer ste uvjereni da je samohranih očeva jako malo? Za početak treba znati da u Hrvatskoj (upozoreno je nedavno u članku na stranici Stav!) s pravne strane postoji razlika između samohranih roditelja i jednoroditeljskih obitelji.
Naime, pod pojmom samohrani roditelj podrazumijeva se roditelj koji sam odgaja dijete nakon što je drugi član preminuo ili nestao. Ali tim pojmom nisu obuhvaćeni roditelji koji se samostalno skrbe o djeci nakon razvoda nego se za njih koristi izraz jednoroditeljska obitelj. Na spomenutoj stranici navodi se da je u populaciji obitelji u Hrvatskoj ukupno 188.001 (15%) samohran roditelj.
Nije upitno da u Hrvatskoj još prevladava stereotip kako dužnost brige o djeci dominantno pripada majkama, a muškarci su tu da logistički podržavaju obitelj, prije svega financijski
Od toga 83% čine majke s djecom, a 17% je očeva s djecom, odnosno onih koji su udovci ili su njihove supruge nestale. U ukupnom broju obitelji s djecom, kojih je 914.000, udio samohranih roditelja iznosi 20,6 posto. No koliko je ukupno jednoroditeljskih obitelji gdje je otac taj roditelj, nije poznato.
Teret stigme
Nije upitno da u Hrvatskoj još prevladava stereotip kako dužnost brige o djeci dominantno pripada majkama, a muškarci su tu da logistički podržavaju obitelj, prije svega financijski. Tijekom stoljeća je u svijesti našeg naroda duboko ukorijenjen arhetip muškarca kao glave obitelji, hranitelja koji dolazi kući nakon napornog posla na njivi, pa navečer “uvodi red” među neposlušnu djecu naredbama i kažnjavanjima. Muškarac nije kuhao, prao suđe i odjeću, peglao, spremao djecu za školu, skrbio o njihovu zdravlju, brinuo se o čistoći doma… Muškarac se nije ni trudio oko dječjih emocija i njihova emocionalnog razvoja.
Istini za volju, ne može se reći da se situacija na tom području nije promijenila, posebno kod mlađih parova koji u današnje vrijeme, obostrano opterećeni poslom, dijele mnoge obaveze, brigu o djeci, ali i kućanske poslove. No ostanu li sami s djecom, očevi još učestalo bivaju stigmatizirani.
Pomoć, kao što se može doznati na stranicama Udruge Let koja, među ostalim, provodi i projekt podrške jednoroditeljskim obiteljima “Za_jedno”, samohrani očevi rijetko traže ili je uopće ne traže, što je, pretpostavlja se, vezano uz percepciju društva koje od njih očekuje da imaju odgovore na sva pitanja i za svaki problem. Očevi moraju biti problem solveri, za njih ne postoji nemoguće, zar ne? Ne! Kao i samohrane majke, tako se i očevi lome pod pritiskom samostalnog odgoja djece te su im potrebni savjeti, podrška i razumijevanje.
U današnje je vrijeme svima teško pronaći slobodno vrijeme za obitelj, ali u kvalitetnom odgoju djece to je imperativ
Savjeti i podrška
Stoga ponajprije svakom samohranom ocu preporučujem ono osnovno i najvažnije – da se ne ustručava zatražiti pomoć, bilo da je riječ o “običnom” mijenjanju pelena, “ratovanju” s tinejdžerom ili nečem složenijem kao što je traženje psihološke pomoći za sebe. Ako u vašoj sredini postoje grupe podrške, svakako im se priključite. Najbolje savjete mogli biste čuti od onih koji su u istoj ili sličnoj situaciji poput vas te su uspješno riješili određeni problem.
Osim toga, morat ćete pronaći najbolji mogući omjer između poslovnih i obiteljskih obaveza. Vašoj djeci su potrebne vaša pažnja i prisutnost te nije dovoljno prepustiti ih na brigu bakama i djedovima ili platiti tete čuvalice. Naravno, u današnje je vrijeme svima teško pronaći slobodno vrijeme za obitelj, ali u kvalitetnom odgoju djece to je imperativ. No ne očekujte od sebe ni da ćete biti savršeni, nešto poput super tate od 0 do 24, sedam dana u tjednu. Prirodno je i normalno da ćete biti iscrpljeni, da ćete se pokliznuti, pogriješiti poput svakog drugog roditelja. Stoga morate znati prihvatiti i svoju nesavršenost te pronaći i malo vremena za opuštanje, koliko je to moguće.
Bez kritiziranja i samoosuđivanja
Nadalje, nemojte pred djecom kritizirati njihovu majku, neovisno o tome zašto se ostali sami. Sve greške koje je napravila djeca će s vremenom shvatiti sama. Ne zaboravite da će mališani teško prihvatiti činjenicu da ih je majka, primjerice, ostavila, da ih nije željela i to će biti bolno čak i ako to neće izgovoriti ili pokazati. Stoga nemojte koristiti kritiku kao način uzdizanja u njihovim očima nego pokušajte biti što bolji otac, biti im, prije svega, oslonac i utjeha.
Nemojte ni neprestano sebe osuđivati za situaciju u kojoj se nalazite. Ma što drugi govorili, svi možemo pogriješiti, ako to uopće i jest bila vaša greška. Od osvrtanja u prošlost, tugovanja nad sudbinom i samokritiziranja vaša djeca neće imati ništa, a ni vi. Tu ste gdje ste. Uložite najviše što možete u odgoj djece i znat ćete da ste dali sve od sebe. Kao i uvijek u roditeljstvu, ako plodovi vaših napora i ne budu bili vidljivi odmah, budite uvjereni da će se kasnije prepoznati.
I pokušajte se zabaviti u aktivnostima s djecom – zašto i otac ne bi uživao u trčanju za loptom, grudanju, izletima ili u izradi najljepše kućice za lutke? Kroz igru i smijeh sve je lakše, čak i odraslima.
Pridruži se našem savjetovanju dana 20.01.2024. u 18 sati na slijedećoj poveznici.
Tema: Mišljenje djeteta
Radionicu vodi: Iva Jovović, dipl.soc.rad.
Između brojnih djetetovih prava, kao jedno od važnijih, izdvaja se pravo djeteta na
izražavanje vlastitog mišljenja. Njegova posebnost ogleda se u tome što njegovim uživanjem
dijete iskazuje svoje potrebe, viđenja i želje, a shodno tome, važno je i za realizaciju nekih
drugih njegovih prava. Budući da ga odrasli nerijetko zanemaruju, doživljavajući djecu
isključivo kao osobe koje trebaju zaštitu, a ne kao subjekte s određenim pravima, neprestana je
potreba upozoravanja na njegovo postojanje i na njegovu važnost.
Pridruži se našem savjetovanju dana 13.12.2023. u 18 sati na slijedećoj poveznici.
Tema: Pokretanje razvoda
Radionicu vodi: Iva Jovović, dipl.soc.rad.
Rijetke su osobe koje su razmišljale o razvodu braka kada su sklapale bračnu zajednicu. Većinski sanjamo da ulazak u bračnu luku podrazumijeva onu poznatu izreku: „dok nas smrt ne rastavi“, međutim prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj razvodi se svaki treći brak. Ljudi uglavnom počinju razmišljati o razvodu kada shvate da supružnik neće promijeniti svoje ponašanje, koliko god ono bilo neprihvatljivo. Ako ste vi jedna od osoba koja razmišlja o razvodu braka, nastavite čitati jer u nastavku donosimo najvažnije informacije koje trebate znati.
—-
Gubitak roditelja- kako se nositi sa tugom
Pridruži se našem savjetovanju dana 08.11.2023. u 18 sati na slijedećoj poveznici.
Tema: Gubitak roditelja
Radionicu vodi: Iva Jovović, dipl.soc.rad.
Gubitak jednog ili oba roditelja je najveći gubitak i najveći stres koji doživljava osoba, bez obzira na godine. Stres usled smrti roditelja ili usled odvajanja od roditelja podjednako je težak, jer smo uz roditelje vrlo vezani i zavisni od njih, bez obzira radi li se o majci ili ocu, bez obzira jesmo li mlađi ili stariji. Gubitak majke ipak najviše pogađa onu djecu koja su vrlo povezana s majkom i u njoj vide i više od majke, gledaju je kao prijatelja i zaštitnika. Takva djeca imaju puno teže posljedice. Javlja se osjećaj nelagode, srama i strah od samoće. Naravno, što smo stariji, racionalnije pristupamo takvom iskustvu, svjesni da je to dio života i da je to normalan životni proces (ali ne i smrt nastala uslijed suicida). Od istinskog udarca zbog gubitka roditelja teško se oporavljamo. Smrću roditelja gubimo odnos privrženosti koji je po mnogo čemu poseban, u odnosu na druge odnose privrženosti uspostavljenim tijekom života. Osim toga, nakon smrti roditelja, u svojoj primarnoj obitelji moramo preuzeti odgovornosti i zadatke koji su nekada pripadali njima – na neki način postajemo roditeljima svojoj braći i sestrama.
Gubitak roditelja je i gubitak vlastitog identiteta, tj. konačni gubitak životne uloge dijeteta – kćeri ili sina – koji je izražen nakon smrti oba roditelja. Taj nam gubitak teško pada jer je riječ o jedinoj životnoj ulozi koju imamo od prvog trenutka kad smo ugledali svijet. Gubitak zbog suicida je posebno težak. Činjenica je da nakon takve smrti nikada ne možemo biti sigurni u to zašto je neko odlučio da prekine svoj život. Čak ni kada samoubojica ostavi oproštajno pismo, ne možemo biti sigumi je li to što u njemu piše zaista bio povod, a naročito da li je bio uzrok takvog očajničkog poteza. Razlog je vrlo jednostavan: jedina osoba koja bi na to pitanje mogla dati odgovor više nije živa.
Osjećaj krivice zapravo je doživljaj da smo umrlu osobu na neki način iznevjerili, to je najjači osijećakj nakon samoubojstva i gotovo da ne postoji osoba bliska samoubojici koja se ne osjeća krivom. Preživjeli se osjećaju krivima jer su nešto učinili/rekli ili jer su nešto propustili učiniti, a što je osobu (možda) navelo ili potaknulo da se ubije; jer nisu primjetili znakove koje je samoubojica slao o svojoj namjeri; jer nisu ozbiljno shvatili najave/pretnje o suicidu. Morate se što prije trgnuti i izvući iz tog stanja, prestati kriviti sebe za smrt majke. Istina, izgubili ste temelje, ali morate početi graditi nove, da počnete sa formiranjem svoje obitelji, djece. Vrijeme vam je prijatelj, ono će izliječiti rane, a vi samo morate ići dalje. Sigurno imate nešto zbog čega se isplati nastaviti dalje što je moguće boljim smjerom. Teško je naći motivaciju, ali sjetite se da vrijedite, sjetite se da niste došli na ovaj svijet da bi bili očajni, sijetite se da bi i vaši roditelji bili sretni da ste vi sretni. Skrenite misli koliko možete na nešto drugo, na svoj posao, prave prijatelje jer ukoliko samo o tome mislite, to traje i uništava vas dalje. Krenite dan po dan, tražite sreću u sitnicama.
Ukoliko vam i to ne pomogne najbolje je da se obratite nekom savjetniku i UŽIVO popričate sa njim o vašem stanju.
—
Pridruži se našem savjetovanju dana 03.10.2023. u 18 sati na slijedećoj poveznici.
Tema: Naplata uzdržavanja!!!
Koji su problemi, kako se računa kamata, koji je postupak za međudržavnu naplatu alimentacije…
Radionicu vodi: Iva Jovović, dipl.soc.rad.
