Novosti

Kad jedan roditelj nosi sav financijski teret – siromaštvo i dostupna pomoć jednoroditeljskim obiteljima

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti obilježava se 17. listopada svake godine s ciljem podizanja svijesti javnosti o problemu siromaštva i poticanja djelovanja usmjerenog na njegovo smanjenje i sprječavanje socijalne isključenosti.

Promatrajući svakodnevne prizore ljudi koji šeću trgovačkim centrima, jedu u restoranima ili ispijaju kavu na sunčanim terasama kafića, može se steći dojam da siromaštvo pogađa tek mali dio stanovništva. Ipak, statistički podaci pokazuju drukčiju sliku. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je 2025. godine približno svaka peta osoba bila izložena riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

 

 

 

Rizični čimbenici

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2025. godinu, u najvećem riziku od siromaštva su nezaposlene osobe, osobe starije od 65 godina te samci, a rizik je izražen i kod jednoroditeljskih obitelji te obitelji s troje ili više djece.

Jednoroditeljske obitelji čine jedan roditelj i jedno ili više uzdržavane djece. Prema podacima DZS-a, stopa rizika od siromaštva u takvim kućanstvima iznosila je 29,7 %, što znači da je gotovo svaka treća osoba koja živi u jednoroditeljskom kućanstvu izložena riziku od siromaštva.. Stopa rizika od siromaštva u jednoroditeljskim obiteljima više je nego dvostruko veća od prosjeka za sva kućanstva s uzdržavanom djecom.

Gotovo trećina stanovništva Hrvatske živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski trošak od 494 eura. Neočekivani troškovi mogu predstavljati posebno veliko opterećenje u obiteljima u kojima jedan roditelj samostalno snosi najveći dio financijske odgovornosti. Čak i kada roditelj uspijeva podmiriti osnovne potrebe kućanstva, iznenadni zdravstveni troškovi, kvar automobila ili nekog kućanskog aparata mogu znatno opteretiti obiteljski proračun.

 

Uloga socijalnih naknada u smanjivanju rizika od siromaštva

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj 2025. godine iznosila je 19,5 %, dok bi bez uključivanja socijalnih transfera, izuzev mirovina, u izračun dohotka iznosila 25,5 %.

Socijalni transferi novčane su naknade i drugi oblici financijske potpore koje država i druge javne institucije pružaju građanima kako bi im pomogle u podmirivanju životnih potreba i smanjivanju rizika od siromaštva. Socijalne naknade u Hrvatskoj, između ostalog, uključuju doplatak za djecu, rodiljne i roditeljske naknade te zajamčenu minimalnu naknadu. Njihova je svrha pružiti financijsku sigurnost osobama i obiteljima koje se nalaze u nepovoljnom ekonomskom ili socijalnom položaju.

Pri ostvarivanju prava na socijalne naknade potrebno je razlikovati pojmove samohrani roditelj i jednoroditeljska obitelj. Samohrani roditelj samostalno skrbi o djetetu i uzdržava ga, dok jednoroditeljsku obitelj čine jedan roditelj i dijete ili djeca, pri čemu drugi roditelj ne živi s njima, ali može sudjelovati u uzdržavanju djece.

U nastavku donosimo pregled nekoliko oblika novčane pomoći i potpore koji mogu biti dostupni samohranim roditeljima i jednoroditeljskim obiteljima, ovisno o ispunjavanju propisanih uvjeta.

 

 

Socijalne naknade

1. Privremeno uzdržavanje (“državna alimentacija”) oblik je novčane potpore koju država osigurava djetetu kada roditelj koji je obvezan plaćati uzdržavanje (alimentaciju) ne ispunjava svoju obvezu.

  • Tko ima pravo na privremeno uzdržavanje? Pravo može ostvariti dijete čiji roditelj ne plaća uzdržavanje u cijelosti ili djelomično dulje od mjesec dana od dana kada je isprava o uzdržavanju postala ovršna, uz ispunjavanje ostalih zakonskih uvjeta.
    • Iznos se određuje prema zakonski propisanom minimalnom novčanom iznosu potrebnom za mjesečno uzdržavanje djeteta, ovisno o njegovoj dobi, a najviše do iznosa određenog ovršnom ispravom.
  • Gdje podnijeti zahtjev? Zahtjev se podnosi Agenciji za osiguranje radničkih tražbina (AORT), koja je nadležna za ostvarivanje prava na privremeno uzdržavanje. Više informacija dostupno je na web stranici AORT-a.

 

2. Doplatak za djecu (“dječji doplatak”) redovita je mjesečna novčana potpora države namijenjena uzdržavanju i odgoju djece, a isplaćuje ju HZMO.

  • Tko ima pravo na doplatak za djecu? Roditelji, uključujući samohrane roditelje i jednoroditeljske obitelji, koji ispunjavaju propisane uvjete navedene na web stranici HZMO-a
    • Neki od uvjeta su da podnositelj zahtjeva mora živjeti s djetetom i uzdržavati ga te da prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva u prethodnoj godini ne smije prelaziti 618,02 eura.
  • Doplatak iznosi od 30,90 do 61,80 eura po djetetu mjesečno, ovisno o prihodima kućanstva, uz moguća uvećanja.
  • Gdje podnijeti zahtjev? Putem sustava e-Građani (e-Usluge HZMO-a), osobno u nadležnom područnom uredu HZMO-a ili slanjem zahtjeva HZMO-u poštom.

 

3. Zajamčena minimalna naknada (ZMN) oblik je novčane pomoći namijenjen osobama i obiteljima koje nemaju dovoljno prihoda za podmirivanje osnovnih životnih potreba.

  • Tko ima pravo na ZMN? Pravo mogu ostvariti kućanstva koja ne raspolažu dovoljnim sredstvima za osnovne životne potrebe, dakle pravo mogu ostvariti samohrani roditelji I jednoroditeljske obitelji.
    • Od 2026. godine osnovica za izračun ZMN iznosi 170 eura, a iznos za kućanstvo izračunava se zbrajanjem udjela za svakog člana kućanstva. Udjeli su navedeni na web stranici MROSP-a.
    • Samohrani radno sposoban roditelj s jednim djetetom mogao bi ostvariti iznos od 442 eura mjesečno, ako nema prihoda I ispunjava sve ostale zakonske uvjete.
  • Gdje podnijeti zahtjev? Zahtjev za ostvarivanje prava na ZMN podnosi se u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, odnosno nadležnom područnom uredu prema mjestu prebivališta.

 

4. Jednokratna naknada oblik je novčane pomoći namijenjen osobama i obiteljima koje se zbog izvanrednih životnih okolnosti suočavaju s financijskim poteškoćama i ne mogu podmiriti osnovne životne potrebe.

  • Tko ima pravo na jednokratnu naknadu? Pravo mogu ostvariti samci i kućanstva, uključujući samohrane roditelje i jednoroditeljske obitelji, koji zbog trenutačnih materijalnih teškoća ne mogu podmiriti osnovne životne potrebe.
    • Naknada se može odobriti zbog rođenja ili školovanja djeteta, bolesti, smrti člana obitelji, prirodne nepogode ili drugih izvanrednih okolnosti.
  • Gdje podnijeti zahtjev? Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad, odnosno nadležnom područnom uredu prema mjestu prebivališta. Više informacija dostupno je na web stranici MROSP-a.

 

5. Naknada za troškove stanovanja oblik je financijske pomoći namijenjen kućanstvima koja nemaju dovoljno sredstava za podmirivanje troškova stanovanja, poput najamnine, komunalnih naknada, grijanja i drugih priznatih troškova.

  • Tko ima pravo na naknadu za troškove stanovanja? Pravo u pravilu ostvaruju korisnici zajamčene minimalne naknade (ZMN), uključujući samohrane roditelje i jednoroditeljske obitelji koji ispunjavaju propisane uvjete.
  • Gdje podnijeti zahtjev? Zahtjev se podnosi nadležnom upravnom tijelu grada ili općine prema mjestu prebivališta, odnosno nadležnom tijelu Grada Zagreba. Više informacija dostupno je na portalu gov.hr.

 

Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti posebno je važna za samohrane roditelje i jednoroditeljske obitelji, koji se često suočavaju s dodatnim financijskim izazovima. Informiranost o dostupnim pravima i oblicima pomoći važan je korak prema većoj financijskoj sigurnosti i kvaliteti života roditelja i djece. Iako financijska potpora ne može ukloniti sve izazove, može olakšati svakodnevicu i pružiti osjećaj sigurnosti. Jer nijedan roditelj ne bi trebao biti prepušten sam sebi u borbi protiv siromaštva.

 

 

Izvori

10.10.2026. 10:00

O mentalnom zdravlju govorimo više nego ikad. Zašto nam je onda još uvijek teško reći da nismo dobro?

Piše: L.M. (24) „Kako si?” - „Ma dobro sam, ti?” Koliko puta vodimo ovaj razgovor gotovo automatski? Nekad smo stvarno dobro, nekad smo samo umorni, a ...
pročitaj više
29.09.2026. 08:48

„Samo otiđi“ nije tako jednostavno – Zašto osobe ostaju u nasilnim partnerskim odnosima

Kada vidimo da netko do koga nam je stalo trpi nasilje, želimo pomoći. Želimo da ta osoba bude na sigurnom i da što prije izađe ...
pročitaj više
20.09.2026. 17:29

Ne prolazimo svi kroz isti grad na isti način

Piše: Lana (24) Kada govorimo o mobilnosti, najčešće govorimo o prometu. O biciklima, tramvajima, pješačkim zonama, automobilima, gužvama i tome kako što brže i jednostavnije ...
pročitaj više